Oziđana pećina, špilja na lijevoj obali Krke na brdu iznad Roškog slapa, a podno sela Miljevački Bogatići, jučer je ‘svečano otvorena’, i to otprilike sedam tisuća godina nakon što su je navodno prvi put otvorili i posjećivali ondašnji ljudi. Pećina u obliku tunela, koja započinje iz slikovite udubine u stijeni iznad čuvenih Krkinih vijenaca, vijugavim cijevastim prolazom dugim oko 60 metara ulazi u srce brda i završava jednom širom prostorijom, vjerovatno dnevnim boravkom ondašnjih vlasnika te osebujne špiljske nekretnine i njihovih kućnih ljubimaca šišmiša.
Sklonište od divljih ljudi i životinja
Najmanje sedam proteklih milenija, kako zasad računaju arheolozi, ljudi su povremeno obitavali u toj ‘špilji s ekskluzivnim pogledom’ na kanjon Krke, skrivajući se od vremenskih nepogoda, divljih životinja ili još divljijih ljudi. Uistinu impresivna prirodna i arheološka znamenitost, kojoj je jedina mana što se lako može udariti glavom u stropove, na najširem mjestu mjeri sedam metara, a najveća visina joj je 2,5 metra. Mogli bi se našaliti kako je riječ o jednom od najstarijih ‘apartmana s pogledom’ u Europi, pa je stoga danas u špilji boravio i Mihael Zmajlović, ministar zaštite okoliša i prirode zajedno s Tončijem Restovićem, ravnateljem NP Krka, na kojem se području nalazi.
– Oziđana pećina novi je sadržaj u sklopu poučno-pješačke staze Stinice – Roški slap – Oziđana pećina, koji svjedoči o neprekidnoj ljudskoj prisutnosti na ovom lokalitetu prije više tisuća godina. Na neki način ona je kruna, pogotovo ako se penjemo iz smjera Roškog slapa stepenicama. Od 2012. radimo na ovom cilju, kojemu nije samo cilj disperzija posjetitelja sa Skradinskog buka, već pokušaj razvoja gospodarstva u ovom ruralnom dijelu županije. Svojim položajem i osobitom vrijednošću obogaćuje park i vjerujem da će postati nezaobilazna lokacija ne samo brojnih posjetitelja, nego i stanovnika ovoga kraja. A sad će te vidjeti kako je sve to prekrasno i lijepo – ustvrdio je ravnatelj Restović.
Pećinar s kopljem
Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ u suradnji s Gradskim muzejom u Drnišu provodila je sustavna arheološka istraživanja na lokalitetu Oziđane pećine 2005. i 2006. godine. Nositelj istraživanja bio je Joško Zaninović, ravnatelj Gradskog muzeja Drniš, a suradnici na projektu bili su Marko Menđušić, Drago Marguš i Nataša Zaninović. Arheološka istraživanja potvrdila su u Oziđanoj pećini nazočnost svih neolitičkih kultura jadranskoga prostora (impresso, danilske i hvarske kulture), zatim eneolitičkih, te ranoga i srednjega brončanog doba, a ljudska prisutnost u pećini bila je neprekidna od 5000 do 1500 prije Krista, te su pronađeni brojni tragovi čovjekovog boravka (ulomci keramičkih posuda, kameni artefakti, ljudski kosturi…, kažu arheolozi.
Danas je pećina otvorena za posjetitelje, kroz nju se prolazi preko staze s ogradom koja je tamo postavljena u cijeloj dužini, osvijetljena je, a ostavljeni su i neki arheološki nalazi in situ, odnosno na mjestu gdje su i zatečeni istraživanjem. Tu je i figura ondašnjeg stanovnika s kopljem, te prikaz jednoga ‘pećinara’ koji se grije oko simulacije otvorene vatre, grobovi, natpisi o sigama, povijesti, šišmišima…
– Godine 1988. tijekom proučavanja špilja i jama u kanjonu Krke, u Oziđanoj pećini pronađen je ulomak keramičke posude s karakteristikama hvarske kulture (mlađi neolitik) što je bio razlog za zaključak kako je ovaj prirodni objekt služio čovjeku kao stambeni prostor. Ponovno ušavši u špilju početkom 2005. god. istraživači su otkrili još nekoliko ulomaka keramike, ovaj put danilske kulturne provenijencije, što je bilo dovoljno da se organiziraju arheološka istraživanja čija su istraživanja izuzetno zanimljiva: pronađen je velik broj ulomaka različitih keramičkih posuda u kojima se jasno ocrtava nazočnost svih neolitičkih kultura, potom eneolitika te ranoga i srednjega brončanog doba, dakle od oko 5000 godina pa sve do 1500 godina prije Krista. Također su pronađeni kameni artefakti (nožići), kameno oruđe (ručni žrvanj) i mnogo kostiju različitih životinja. Zanimljiv nalaz u špilji su dva dječja kostura u zgrčenom položaju – pojasnio je Joško Zaninović, ravnatelj Gradskog muzeja Drniš i voditelj istraživanja, koje se inače nastavlja i dalje, unatoč upotrebi pećine u turističke svrhe.
Najveće ulaganje u posljednjih 7000 godina
Ministar Zmajlović je priliku oko pećine iskoristio kako bi pohvalio projekt koji će turiste dovesti u špilje, te progovorio o još nekim višemilijunskim projektima.
– Posebno me veseli što sam ovdje u ovom predivnom kraju. Možemo na licu mjesta vidjeti rezultate višegodišnjeg rada. Moramo razvijati tzv. održivi razvoj, tako da zaštićena područja stavimo u funkciju razvoja, i to ne bilo kakvog Tako da sačuvamo ovo područje, da ono ostane i dalje zaštićeno i sačuvano, te da omogućimo što većem broju posjetitelja da doživi ovaj predivan prostor i komunicira s lokalnom zajednicom. U ovom mandatu u Šibensko-kninskoj županiji ulažemo u projekte vrijedne gotovo 250 milijuna kuna. To su projekti iz područja energetske učinkovitosti, zaštite okoliša i zaštite prirode i svi odreda doprinose poboljšanju kvalitete života stanovnika šire regije. Dva velika projekta koja će se realizirati u Nacionalnom parku Krka, uređenje posjetiteljskog centra u bivšoj vojarni Puljane i ulaza Lozovac, vrijedna 110 milijuna kuna, otvorit će mogućnosti za daljnji razvoj turističkih i pratećih djelatnosti na ovom području – rekao je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović.
U pećinu je uloženo oko 1,5 milijuna kuna, rečeno je, što je vjerovatno najveće ulaganje u tu nekretninu u posljednjih 7 tisuća godina.
Izvor: Tris.com; autor: Goran Šimac
Javna ustanova Razvojna agencija Šibensko-kninske županije poziva javnost da se uključi u proces izrade Strategije razvoja ljudskih potencijala Šibensko-kninske županije za razdoblje do 2020. godine.
