Preneseno s portala Tris.com/autor teksta: Hrvoslav Pavić
Ekološki incidenti na rijeci Krki, poput prošlotjednog naftnog zagađenja i zamuljenja koje još uvijek traje, bit će mogući sve do kraja 2016. godine, kada bi u pogon trebao biti pušten pročistač otpadnih voda Grada Knina. Do tada će sve otpadne vode Knina, kanalizacija, industrijske i oborinske vode ploviti Orašnicom i Krkom nizvodno. Na rješavanju problema se radi, ali taj rad ubuduće mora biti otvoren javnosti.
Zaključci su to okruglog stola ‘Mir za Krku’ što je u organizaciji Ekološke udruge Krka u četvrtak u Kninu održali predstavnici DIV-a, Grada Knina, Hrvatskih voda, Instituta Ruđer Bošković, Komunalnog poduzeća, Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim područjima, ŠRD Krka i javnosti. Cilj okruglog stola bio je okupiti sve one koji nešto rade i mogu doprinijeti zaštiti rijeke Krke od dugogodišnjih zagađenja, kako bi analizirali postojeće stanje, dosadašnje, ali i planirane korake.
Na okruglom stolu moglo se iz prve ruke, od predstavnice DIV-a Ane Buljan, saznati kako tvrtka ulaže velike napore u usklađivanju sa zakonskim ekološkim zahtjevima. Tvornica ima uvjetno izdanu vodopravnu, ali nema okolišnu dozvolu, do izrade pročistača ispuštat će svoje otpadne vode u Orašnicu, a zagađenje se ograničava tako što se ograničava opseg proizvodnje…
Fani Bojanić, voditeljica Službe zaštite voda Hrvatskih voda, Vodno-gospodarskog odjela Split, pojasnila je funkcioniranje sadašnjeg ‘sustava pročišćavanja otpadnih voda’ Grada Knina. On radi tako da se sve otpadne vode grada, industrijske, fekalne, oborinske…, izlijevaju u lagunu, a iz nje završavaju u Orašnici i Krki.
– Te lagune zapravo su bile i dimenzionirane kao uređaj za pročišćavanje. To je tehnologija koja je poznata, ali se toliko u zadnje vrijeme ne koristi. Ja sam tek jučer dobila jedan shemu tih taložnica, koja dokazuje je to uistinu uređaj za pročišćavanje, kojim otpadne vode ulaze u prvu lagunu, pa drugu i treću laguna, a onda to ulazi u Orašnicu i dalje u Krku. Taj tok je postojao i dalje postoji. Međutim, kao i svaki drugi uređaj za pročišćavanje i te lagune je trebalo održavati. Ja mislim da su one jako dobro izgrađene. Nemam projekt i ne znam kako su konstruirane i kako funkcioniraju, ali očito da su dobro izvedene – rekla je Bojanić, otkrivajući kako je smrdljiva, mrtva močvara između Knina i toka Orašnice zapravo pomno projektirani i funkcionalni sustav.
Dokaz da lagune kao sustav pročišćavanja dobro funkcioniraju ona vidi u tome što nema nikakvih zabrinjavajućih parametara nizvodno od ove lokacije. – U te lagune su odlagane otpadne vode, sve od 70-ih godina. Od tada sve do danas one zadržavaju sve nečistoće, sve do danas one pročišćavaju otpadne vode Knina čisto prirodnim putem. Ali opet, taj mulj treba čistiti, negdje odvoziti, obrađivati i odlagati. Naše lagune nisu imale to zadovoljstvo da smo ih održavali – rekla je Bojanić.
Ističe da se u DIV u posljednje vrijeme upire prstom kao glavnog zagađivača, ali da je ta tvrtka u posljednjih godinu dana u suradnji s Hrvatskim vodama i drugim institucijama napravila uistinu puno u rješavanju problema. – Projektirali su sasvim nove sustave, tako da je 25. listopada rok za izgradnju uređaja za tehnološke otpadne vode, a 2. studenog za brtvljenje postojeće oborinske i mješovite kanalizacije koja još dan danas završava prema lagunama – rekla je Bojanić, naglašavajući kako dan danas, uz DIV-ovu, u lagune ide sva kanalizacija grada Knina, i bolnice i željeznice i svih drugih potrošača.
– Promjena će se dogoditi krajem 2016., kada u pogon bude pušten pročistač otpadnih voda Grada Knina. Do tog trena imamo te lagune takve kakve jesu, imamo situaciju da grad i svi potrošači i dalje ispuštaju otpadne vode u Orašnicu i da nam to za sad nizvodno ne stvara neke veće probleme – rekla je Bojanić.
Ona je pojasnila i problem nasipa Orašnice i njegovog spoja s platoom pročistača, odnosno prošlotjednog incidenta, kada su Krkom plivale naftne mrlje. – Plato uređaja za pročišćavanje na koji se naslanja nasip je niži od nasipa i onda je nastala dilema oko spoja, koji se dogodio na jednom najnezgodnijem profilu, jer je to zapravo početak, područje prve lagune. Tu imamo najgoru situaciju u smislu kvalitete voda, tako da svaka intervencija, rad, kopanje ili nešto drugo otvara mogućnost da zauljena, zamuljena voda dođe u Orašnicu, što se u stvari i dogodilo prošlog tjedna, ali intervencijom, pozivom vodočuvara interveniralo se jako brzo – rekla je Bojanić.
Ovih godina su zagađenja bila česta, cijelo područje je zasićeno tvarima iz lagune, teški metali i otpadnim spojevima, ali ne zna se da li je itko ikad analizirao taj mulj.
– Bila sam nazočna jednom prilikom iskapanja tog taloga. Mulj je bio u raznim bojama, na crte, žute, crvene, sive… Mi ne znamo što je to. Bolje je da ništa ne diramo, dok ne riješimo otpadne vode, a mi se nadamo da će to biti do kraja 2016. i nakon toga treba pristupiti sanaciji laguna i cijelog tog područja – rekla je Bojanić.
– Balansiramo na rubu. Priroda nam je do sada bila sklona i ne bi je trebalo izazivati – zaključila je Fani Bojanić.
Neven Cukrov iz Instituta Ruđer Bošković je rekao da je prema svim dosadašnjim istraživanjima rijeka Krka je iznimno čista.
– Kroz kroz sedimente na Visovačkom jezeru se vidi da se 70-ih 80-ih godina prošlog stoljeća znatno više zagađivala nego sada. Sedimenti govore da je sada to puno manje. Međutim, ne analiziramo vodu kod Knina, nego samo na Visovcu. Ipak, od 2004. do 2008. sam vodio projekt u kojem smo smo ispitivali vodu duž cijelog toka rijeke, pa tako i u Kninu. Ovdje je bilo izrazito visoke koncetracije cinka, bakra, nešto kadmija, ali ni to nije bilo toliko ekstremno da bi se očekivale trajnije posljedice po okoliš. Nismo nikad uzeli vodu direktno iz tih laguna, mislim da su njihove pukotine dosta začepljene i ne očekujem da one ispuštaju sadržaj – rekao je Cukrov.
Naftno zagađenje je, po njemu, puno manji problem od zagađenja teškim metalima. Nafta se, naime, razgrađuje, polako, ali se razgrađuje i nestaje, za razliku od teških metala koji kad jednom uđe u okoliš zauvijek ostaju problem. – Kad jednom uđe živa, ona je zauvijek živa – rekao je Cukrov, napominjući kako jezeru Brljanu još nisu vidljive trajne posljedice. – To je problem koji treba svakako rješavati. Uzvodno od nacionalnog parka imati nešto takvo što se uvijek može izliti i proširiti parkom je nešto što ne trpi odgode – rekao je Cukrov.
S obzirom na osjetljivost situacije, dogovor svih sudionika okruglog stola je da ubuduće svi intenzivnije razmjenjuju informacije, te da se o svim zbivanjima u realnom vremenu izvješćuju javnost.
Izvor: Tris.com/autor teksta: Hrvoslav Pavić
Foto: Hrvoslav Pavić
