Kategorija: Sponzorirani članak

Tvrđava svetog Nikole stoljećima čuva ulaz u Šibenik, a poseban doživljaj je ovu jedinstvenu građevinu pod UNESCO-ovom zaštitom posjetiti s morske strane. Brod za posjet tvrđavi polazi svakodnevno sa šibenske rive u organizaciji Javne ustanove Priroda Šibensko-kninske županije, a posjetitelji imaju mogućnost i za ostvarenje popusta.

Tvrđava sv. Nikole, smještena na ulazu u Kanal sv. Ante, stoljećima je branila Šibenik i ušće rijeke Krke sve do Skradina, a koliko je impresionirala protivnike svjedoči činjenica da Šibenik nikada nije napadnut s mora! Ako vas je ikada zanimalo kako je ovo grandiozno zdanje iz 16. stoljeća dobilo ime, ključ je u lokaciji, jer tvrđava je izgrađena na otočiću Ljuljevcu na mjestu nekadašnjeg benediktinskog samostana sv. Nikole, po kojem je i dobila ime.

Tvrđava sv. Nikole jedinstvena je i po tome što je jedina mletačka vojna utvrda smještena isključivo na moru, a prije točno tri godine, u srpnju 2017., Tvrđava sv. Nikole upisana je na Popis svjetske baštine UNESCO-a u sklopu zajedničke transnacionalne nominacije ”Obrambeni sustavi Republike Venecije u razdoblju od 16. do 17. stoljeća”. Otkako je proglašena zaštićenim UNESCO-ovim dobrom, na tvrđavi su izvršeni građevinski radovi na čišćenju objekta, nužnoj sanaciji i sigurnosti posjetitelja te je sanirano brodsko pristanište i pristupna rampa na glavnom ulazu pa je tako od prošle godine omogućen siguran i organiziran pristup tvrđavi morskim putem.

Brod za posjet Tvrđavi sv. Nikole u organizaciji Javne ustanove Priroda Šibensko-kninske županije polazi sa šibenske rive svakim danom, četiri puta dnevno, u 9:00, 11:30, 14:00 i 16:30 sati. Posjet tvrđavi jedinstveno je iskustvo koje traje 2 sata, a uključuje uživanje u plovidbi Kanalom sv. Ante s najljepšim pogledom na Šibenik s pratiteljima Javne ustanove Priroda i multimedijalnim vodičima na tabletima koji na osam svjetskih jezika na točno određenim točkama pružaju informacije o lokaciji, uključujući i točke proširene stvarnosti (AR) i video igricu koje su podjednako zanimljive svim generacijama.

Idealno je vrijeme za posjet šibenskoj ljepotici pod UNESCO-ovom zaštitom jer tijekom cijele sezone posjećivanja možete ostvariti popust. Svi koji donesu svoju ulaznicu, ne stariju od 7 dana, iz nacionalnih parkova Krka i/ili Kornati, Tvrđave kulture (tvrđave Barone ili sv. Mihovil), zatim važeću člansku iskaznicu Kluba prijatelja šibenskih tvrđava ostvaruju popust od 10%. Korisnici City Card-a ostvaruju popust od 20%.

– Doživite jedinstveni panoramski pogled s mora na grad Šibenik, vožnju brodom kroz buffer zonu Tvrđave sv. Nikole kao dijela Značajnog krajobraza ”Kanal-Luka”, prepunu mediteranske flore i faune, gdje se rijeka Krka spaja s morem, a litice kanala kriju nekoliko kulturno-povijesnih spomenika. Na samom koncu vožnje kroz kanal otkrijte zašto je Tvrđava sv. Nikole jedinstveni dio svjetske kulturne baštine pod okriljem UNESCO-a – poručuju iz Javne ustanove Priroda Šibensko-kninske županije.

Inače, Tvrđava sv. Nikole odnedavno ima i jedinstveni čokoladni suvenir nastao u suradnji s Krašem povodom treće obljetnice uvrštenja na Popis svjetske baštine UNESCO-a. Tvrđava sv. Nikole u čokoladnom obliku pravo je umjetničko djelo i ručno rađena kreacija Kraševih majstora. Idealan je to suvenir, ali i poklon sa simbolom Šibenika koji možete pronaći u Info centru Tvrđave sv. Nikole u Šibeniku, na aerodromima i u ekskluzivnim trgovinama ‘Bonbonnière Kraš’ diljem Hrvatske.

Ulaznice za tvrđavu možete kupiti u svega nekoliko klikova putem webshopa https://www.kanal-svetog-ante.com/hr/ulaznice ili u Info centru koji se nalazi na šibenskoj rivi preko puta mula Krke na adresi Obala dr. Franje Tuđmana 4. Cijene ulaznica i detaljne informacije možete provjeriti na webu kanal-svetog-ante.com.

Sve novosti o Tvrđavi sv. Nikole možete pratiti i na Facebooku Tvrđava sv. Nikole – UNESCO i Instagramu stnicholas_fortress_unesco.

Huknet/sponzorirani članak

Knin je grad velebne povijesti i prirode, a još su ga putopisci u 19. stoljeću opisivali kao ‘čarobni grad’. Knin leži na sedam rijeka, okružen je s devet moćnih planina i čudesnim Šarenim jezerima. Iz najviše hrvatske planine Dinare pokraj Knina rađa se prekrasni slap Krčić, a iznad grada uzdiže se Kninska tvrđava, jedna od najljepših tvrđava u Europi. Sve to uz brojne druge prirodne ljepote Knina i okolice obuhvatili su kadrovi promotivnog spota nazvanog ‘Knin – grad velebne povijesti i prirode’.

Ako već niste imali priliku pogledati video, oduševit će vas bajkoviti kadrovi velebnog Knina i njegove magične okolice koji se nižu u četverominutnom promotivnom spotu. Spot je izrađen u sklopu projekta koji provodi Grad Knin i Turistička zajednica grada Knina ‘Kulturna i prirodna baština – resurs za razvoj turizma’, a financiran je iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Video otvaraju kadrovi drevne kninske tvrđave čija je gradnja započela u 9. stoljeću, a jedna je od najvećih srednjovjekovnih tvrđava u Europi u kojoj su stolovala četiri hrvatska kralja. Tu je i 22-metarsko prirodno čudo, slap Krčić koji izvire u podnožju Dinare i nakon 10,5 kilometara toka slapom se ulijeva u izvor Krke. Takav slučaj u svijetu nije poznat, a divljenje Krčiću i čarobnoj Krki nikada ne prestaje. Iako tijekom ljetnih mjeseci ne možemo uživati u punoj raskoši poznatog slapa, jer rijeka Krčić presuši, uvijek je lijepo posjetiti izvor Krke i mjesto fenomena.

Moćna Dinara propinje se iznad kninskog kraja u 1831 metar najviši hrvatski vrh Sinjal koji na kninskoj strani završava slapom Krčić, a na suprotnoj spektakularnim izvorima rijeke Cetine koji se nalaze samo tridesetak kilometara od Knina. U Cetini se nalaze i ostaci crkve sv. Spasa iz 9. stoljeća, jednog od najbolje očuvanih spomenika ranosrednjovjekovnog sakralnog graditeljstva u Hrvatskoj.

Bez daha će vas ostaviti i kadrovi Burumskih i Šarenih jezera koji daju mističnu draž kninskom kraju. Kninska okolica prepuna je brojnih prirodnih ljepota, a najbolje je doživjeti uz jahanje, bicikliranje ili uživanje na kajacima. Nakon toga najbolje je kušati specijalitete domaćih OPG-ova.
Knin će vaš očarati u svako doba godine, no ljeto u Knin donosi pregršt događanja. Iz Grada i Turističke zajednice za ljeto su pripremili niz zanimljivih kulturnih i glazbenih događanja u sklopu manifestacije ‘Ljeto u Kninu’, no pandemija koronavirusa poremetila je planove. Ipak, kolovoz neće biti monoton jer su u planu, ukoliko epidemiološke mjere dopuste, predstave na otvorenom, kino projekcije, koncerti i zabavna događanja za djecu i mlade. Uskoro će biti objavljeno više informacija o ‘Ljetu u Kninu’ pa pratite Facebook stranicu Knin Tourist Board.

Knin je savršeno odredište za sve ljubitelje prirode i rekreacije pa će ovog ljeta ugostiti i dvije utrke. Prvo izdanje Kraljevske utrke u sklopu Run Croatia, startat će u podnožju Dinare i završiti kod Kninske tvrđave 29. kolovoza. Ljubitelji adrenalina doći će na svoje od 10. rujna do 13. rujna jer Knin je odabran kao start i cilj cross-country relija Dinaric Rally u kojem će sudjelovati i poznati hrvatski glumac Dušan Bućan.

Knin je i ovog kolovoza bio središte tradicionalnog svečanog obilježavanja 25. obljetnice VRO Oluja, no u ‘kraljevskom gradu’ cijele godine ne manjka zanimljivih događanja. Tijekom prosinca Knin živi pravu božićnu bajku uz bogati program Adventa u Kninu koji oduševljava brojne posjetitelje. Posebno je spektakularna ove godine bila i manifestacija Valentinovo na Krčiću, a kadrovi zaljubljenih parova podno moćnog slapa uz vatromet i tango ostavljaju bez daha.

Promotivni spot grada Knina izrađen je u sklopu projekta ‘Kulturna i prirodna baština – resurs za razvoj turizma’ KK.08.2.1.09.0001 kojeg sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a projekt provode Grad Knin i Turistička zajednica grada Knina.

Huknet/sponzorirani članak

U sklopu projekta ‘Ja želim raditi’ čiji je nositelj Razvojna agencija Šibensko-kninske županije održana su tri okrugla stola na kojima su sudjelovali predstavnici članova i zaposlenici institucija Lokalnog partnerstva za zapošljavanje. Na okruglim stolovima predstavljeni su rezultati projekta ‘Ja želim raditi’ te se raspravljalo o položaju osoba s invaliditetom i osobama starijih od 50 godina u svojstvu ciljane skupine na EU projektima. Također, važna tema rasprave bili su i budući izazovi u radu s ranjivim skupinama na EU projektima.

Rasprava je započela uvodnim predstavljanjima sudionika i njihovih organizacija, a zatim se raspravljalo o ostvarenim rezultatima u sklopu projekta ‘Ja želim raditi’. Voditelj projekta Miro Slavica kazao je kako je jedan od najznačajnijih rezultata projekt provedba osposobljavanja za 40 nezaposlenih pripadnika ranjivih skupina s područja grada Knina za rad na uzgoju, branju i preradi ljekovitog i aromatičnog bilja. Također, značajno je i osnivanje Kluba za zapošljavanje osoba s invaliditetom i osoba starije životne dobi koji će nastaviti s radom i nakon završetka projekta pod vodstvom Ureda HGK za područja posebne državne skrbi Knin.

Nakon predstavljanja projektnih rezultata i upoznavanja sudionika s istima pokrenuta je rasprava prvog okruglog stola čija je tema bila „Položaj osoba s invaliditetom u svojstvu ciljane skupine na EU projektima“.

– Raspravljalo o mogućnostima motivacije i mogućnostima vraćanja u svijet rada istih, dok su članovi udruge Teton napravili kratak osvrt na rehabilitaciju osoba s invaliditetom kroz sudjelovanje u sportskim-penjačkim aktivnostima prilagođenima osobama s invaliditetom i blagodatima rekreativnog planinarenja za svu populaciju. Raspravi se zatim pridružio i član UOSISB Knin koji se osvrnuo na stanje osoba s invaliditetom na širem području Grada Knina, kao i uvjetima i uslugama koje udruga, čiji je on član, pruža istima. Društvo agronoma je pozdravilo aktivnosti u sklopu projekta ‘Ja želim raditi’ koje su direktno povezane s njihovom agronomskom strukom, a istaknuli su kako bi takvih i sličnih projekata trebalo biti i više. Raspravljalo se i o položaju osoba s invaliditetom na tržištu rada i njihovom otežanom pristupu istom, kao i o mogućim pravcima djelovanja kako bi se poboljšao pristup tržištu rada za iste – kažu iz Razvojne agencije Šibensko-kninske županije.

Teme drugog i trećeg okruglog stola bile su „Položaj osoba starijih od 50 godina u svojstvu ciljane skupine na EU projektima“ i „Budući izazovi i prilike u radu s ranjivim skupinama (kako je definirano županijskom strategijom za razvoj ljudskih potencijala Šibensko-kninske županije) na EU projektima“.

– Članovi Društva agronoma Šibensko-kninske županije iznijeli su podatke kako je vrlo popularno bavljenje poljoprivredom među starijom populacijom i kako većina nezaposlenih osoba preko 50 godina aktivno radi u svojim poljima, unatoč statusu nezaposlenosti. Raspravu trećeg okruglog stola otvorio je voditelj projekta ‘Ja želim raditi’ i projektni koordinator još jednom predstavivši usluge i vrijednost Kluba za zapošljavanje kao direktnog primjera koji doprinosi i pomaže poboljšanju statusa osoba koje pripadaju jednoj ili više ranjivih skupina. Istaknuto je kako bi se takvi primjeri trebali u praksi češće koristiti i biti dostupniji nezaposlenim pripadnicima ranjivih skupina. Zatim se raspravljalo i o zajedničkim akcijama i projektima kojima će se rješavati problemi nezaposlenosti na cijelome području Republike Hrvatske – navode iz Razvojne agencije Šibensko-kninske županije koja je provela projekt ‘Ja želim raditi’.

Projekt ‘Ja želim raditi’ vrijedan 859.522,50 kuna provela je Razvojna agencija Šibensko-kninske županije, a partneri na projektu su Pučko otvoreno učilište Knin, Srednja škola Lovre Montija i Ured HGK za područja posebne državne skrbi Knin.

Projekt ‘Ja želim raditi’ sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.

Huknet/sponzorirani članak

Razvojna agencija Šibensko-kninske županije uspješno je privela kraju projekt ‘Ja želim raditi’ vrijedan gotovo 860.000 kuna, a završna konferencija projekta na kojoj su predstavljeni rezultati projekta održana je u petak u prostorijama Razvojne agencije Šibensko- kninske županije. Uz voditelja projekta Mira Slavicu, na završnoj konferenciji o projektu su govorili i ravnateljica Razvojne agencije Šibensko-kninske županije Mira Lepur te župan Goran Pauk.

– Naša ustanova Razvojna agencija, ovaj projekt vrijedan gotovo 860 tisuća kuna, u 100%-tnom iznosu financiranom iz EU i državnih sredstava provela je u partnerstvu sa Srednjom školom Lovre Montija Knin, Pučkim otvorenim učilištem Knin i Uredom HGK za područja posebne državne skrbi Knin. Projektom se tijekom više od dvije godine aktivno radilo na prijenosu znanja, osnaživanju kompetencija i praktičnom osposobljavanju osoba s invaliditetom kao i starijih osoba sa šireg područja naše županije za uzgoj, branje, sakupljanje i preradu autohtonog ljekovitog bilja.

Naime radi se o tome da smo identificirali nišu uzgoja, branja i prerade ljekovitog biljaka kao onu koja s jedne strane može biti gospodarski konkurenta i doprinositi gospodarskom razvoju županije a s druge strane je ta kojim se mogu baviti i osobe s invaliditetom i starije osobe. Razvili smo stoga i nastavne programe prilagođene ranjivim skupinama, prenijeli znanje o ljekovitom bilju, a zatim i praktično osposobili polaznike predavanja za samostalno bavljenje ovim poslom kojim se uključuju na tržište rada te ujedno doprinose gospodarskom razvoju i zajednici – kazala je Mira Lepur, ravnateljica JU Razvojna agencija ŠKŽ.

Na završnoj konferenciji predstavljeni su svi rezultati projekta, a jedan od najznačajnijih, uz osposobljavanje nezaposlenih pripadnika ranjivih skupina za rad na uzgoju, branju i preradi ljekovitog i aromatičnog bilja, je osnivanje Kluba za zapošljavanje osoba s invaliditetom i osoba starije životne dobi u Kninu. Klub će nastaviti s radom i nakon završetka projekta, a njime će upravljati Ured HGK za područja posebne državne skrbi Knin.

– Glavni cilj projekta je bio ispunjavanje razvojne strategije ljudskih potencijala Šibensko-kninske županije i to u području jačanja kompetencija nezaposlenih osoba iznad 50 godina i nezaposlenih osoba s invaliditetom. U sklopu projekta tako je uspješno proveden Program osposobljavanja za uzgajivača, prerađivača i sakupljača ljekovitog i aromatičnog bilja kojim je osposobljeno četrdeset polaznika. Pučko otvoreno učilište Knin na ovaj je način dobilo izvrsno izrađen novi program osposobljavanja koji će moći provoditi i u budućnosti – kazao je voditelj projekta Miro Slavica.

Jedna od važnih aktivnosti projekta je i uspostavljanje Kluba za zapošljavanje osoba s invaliditetom i osoba starije životne dobi u Knin, a kroz koji je u sklopu projekta savjetovano 37 osoba.

– Klub se nalazi u prostorijama Ureda HGK za područja posebne državne skrbi Knin, a namijenjen je osobama s invaliditetom i osobama starije životne dobi. Polaznici edukacija su sudjelovali u Klubu za zapošljavanje i savjetovani su kako da što bolje i lakše pronađu posao koji odgovara njihovim mogućnostima. Važno je naglasiti da će Klub za zapošljavanje nastaviti s radom i nakon završetka projekta pod vodstvom Ureda HGK za područja posebne državne skrbi Knin. Klub za zapošljavanje otvoren je nezaposlenim osobama starije životne dobi i osobama s invaliditetom koje mogu potražiti savjete i pomoć stručnih osoba. Klub za zapošljavanje doprinosi kompetencijama zapošljivosti, a ideja je da polaznici nauče kako što bolje izraditi poslovni plan, napisati svoj životopis te iskoristiti potpore koje se nude. Polaznici su dobili svakako jedno intelektualno znanje i potporu kako i nas tako i Hrvatske gospodarske komore. Već 31. siječnja su nam se četiri osobe javile da su se zaposlile – istaknuto je na završnoj konferenciji projekta ‘Ja želim raditi’.
Također, u sklopu projekta ‘Ja želim raditi’ nabavljena je oprema i sirovine potrebne za provedbu programa uzgoja, prerade i sakupljanja ljekovitog bilja, izrađeni su promotivni materijali i odrađena je promotivna medijska kampanja, nabavljena je računalna i uredska oprema za opremanje Kluba za zapošljavanje osoba s invaliditetom i osoba starije životne dobi te je odrađen prijevoz polaznika i catering za vrijeme trajanja osposobljavanja.

Župan Goran Pauk istaknuo je važnost projekta ‘Ja želim raditi’ koji doprinosi učinkovitoj provedbi strategije razvoja ljudskih potencijala Šibensko-kninske županije i smanjenju stope nezaposlenosti.

– Putem ovakvih projekata direktno pomažemo svim nezaposlenim pripadnicima ranjivih skupina naše županije da povećaju svoje samopouzdanje i radne kompetencije, pa time i svoje šanse za uspješnim pronalaskom posla. Kada je riječ o projektima financiranim iz Europskog socijalnog fonda, treba naglasiti kako je naša županijska Razvojna agencija kroz projektna partnerstva i pripreme projektne dokumentacije pomogla mnogim udrugama i organizacijama članovima Lokalnog partnerstva za zapošljavanje, te je uz projekt ‘Ja želim raditi’ nositelj projekta ‘Partnersko vijeće za tržište rada Šibensko-kninske županije faza III’ čija će provedba trajati do studenog 2020. godine – istaknuo je župan Pauk.

Projekt ‘Ja želim raditi’ vrijedan 859.522,50 kuna provela je Razvojna agencija Šibensko-kninske županije, a partneri na projektu su Pučko otvoreno učilište Knin, Srednja škola Lovre Montija i Ured HGK za područja posebne državne skrbi Knin.

Projekt ‘Ja želim raditi’ sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.

Huknet/sponzorirani članak

Završna konferencija projekta ‘Ja želim raditi’ čiji je nositelj Razvojna agencija Šibensko-kninske županije održat će se u petak, 31. srpnja s početkom u 12 sati u prostorijama Razvojne agencije. Na završnoj konferenciji bit će predstavljeni rezultati projekta vrijednog gotovo 860.000 kuna.

Razvojna agencija Šibensko-kninske županije provela je projekt ”Ja želim raditi” vrijedan gotovo 860.000 kuna koji je 85% sufinanciran iz Europskog socijalnog fonda. Provedba projekta započela je u svibnju 2018. godine, a glavni cilj projekta je učinkovita provedba Strategije razvoja ljudskih potencijala Šibensko-kninske županije u području jačanja kompetencija osoba s invaliditetom i starijih osoba sa šireg kninskog područja.

– Razvojna agencija je u svojstvu nositelja ovaj projekt provela u partnerstvu sa Srednjom školom Lovre Montija Knin, Pučkim otvorenim učilištem Knin i Uredom HGK za područja posebne državne skrbi Knin. Projektom su se tijekom dvije godine i tri mjeseca unaprijedile kompetencije osoba s invaliditetom i kompetencije starijih osoba sa šireg područja Šibensko-kninske županije – kažu iz Razvojne agencije Šibensko-kninske županije.

Na završnoj konferenciji bit će predstavljeni svi rezultati projekta, a jedan od najznačajnijih je provedba osposobljavanja nezaposlenih pripadnika ranjivih skupina s područja grada Knina za rad na uzgoju, branju i preradi ljekovitog i aromatičnog bilja, kao i osnivanje Kluba za zapošljavanje osoba s invaliditetom i osoba starije životne dobi koji će nastaviti s radom i nakon završetka projekta pod vodstvom Ureda HGK za područja posebne državne skrbi Knin.

– U sklopu projekta uspješno je proveden Program osposobljavanja za uzgajivača, prerađivača i sakupljača ljekovitog i aromatičnog bilja te je osposobljeno četrdeset polaznika. Pučko otvoreno učilište Knin na ovaj je način dobilo izvrsno izrađen novi program osposobljavanja koji će moći provoditi i u budućnosti. Jedna od važnih aktivnosti projekta je i uspostavljanje Kluba za zapošljavanje osoba s invaliditetom i osoba starije životne dobi u Knin. Klub se nalazi u prostorijama Ureda HGK za područja posebne državne skrbi Knin, a namijenjen je osobama s invaliditetom i osobama starije životne dobi. Klub za zapošljavanje nastavit će s radom i nakon završetka projekta pod vodstvom Ureda HGK za područja posebne državne skrbi Knin. Klub za zapošljavanje otvoren je nezaposlenim osobama starije životne dobi i osobama s invaliditetom koje mogu potražiti savjete i pomoć stručnih osoba. Osim toga, u sklopu projekta u Kninu su održana i četiri motivacijska predavanja za nezaposlene osobe. Cilj predavanja bio je unaprijediti komunikacijske vještine nezaposlenih i osvijestiti načine pozitivnog razmišljanja s ciljem motivacije za aktivno traženje zaposlenja – kažu iz Razvojne agencije Šibensko-kninske županije.

Također, u sklopu projekta ”Ja želim raditi” nabavljena je oprema i sirovine potrebne za provedbu programa uzgoja, prerade i sakupljanja ljekovitog bilja, izrađeni su promotivni materijali i odrađena je promotivna medijska kampanja, nabavljena je računalna i uredska oprema za opremanje Kluba za zapošljavanje osoba s invaliditetom i osoba starije životne dobi te je odrađen prijevoz polaznika i catering za vrijeme trajanja osposobljavanja.

Projekt ”Ja želim raditi” vrijedan 859.522,50 kuna provela je Razvojna agencija Šibensko-kninske županije, a partneri na projektu su Pučko otvoreno učilište Knin, Srednja škola Lovre Montija i Ured HGK za područja posebne državne skrbi Knin.

Projekt ”Ja želim raditi” sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.

Huknet/sponzorirani članak

U subotu 20. lipnja ove godine u Caffe baru Boom Bar (Krešimirova 32) održat će se prvi po redu „Knin latte art throwdown“.

Natjecanje organizira Caffe bar Boom Bar u suradnji s Caffe L’ antico kavom. Za najfiniju kavu i mlijeko su zaduženi Dukat Hrvatska i Caffe L’antico kava.

Uz samo latte art natjecanje očekuje vas i bogat program uz DJ-a, piće dobrodošlice, točeno Velebitsko pivo, koktele i domaće rakije po akcijskim cijenama.

Sve kave natjecatelja bit će besplatno podijeljene gledateljima.

Natjecati se mogu baristi, konobari i ostali ljubitelji kave i latte art-a. Kotizacija po članu iznosi 100 kuna.

Pobjednik će dobiti pokal i tisuću kuna, drugoplasirani pokal i 200 kuna, trećeplasirani pokal i finu selekciju kave, a četvrtoplasirani – finu selekciju kave. Po završetku natjecanja svi natjecatelji dobit će zahvalnicu za sudjelovanje, diplomu i majicu s natjecateljskim motivima.
Natjecanje će započeti u 14 sati i trajat će do 19 sati ili duže ukoliko bude potrebno. Prije početka natjecanja održat će se informativni sastanak s natjecateljima. Taj je sastanak obavezan za sve sudionike.

Tijekom sastanka organizatori će iznijeti potrebne obavijesti, objasniti pravila i tijek natjecanja te predstaviti plan natjecanja. To će biti prilika da sudionici postave direktna pitanja sucima. Tijekom informativnog sastanka će se izvlačenjem odlučiti redoslijed nastupa natjecatelja. Sudionici trebaju biti na mjestu događaja 30 minuta prije početka.

U natjecanju jedan na jedan, motivi za latte art će biti Rosetta, Heart, Swan, Tulip i Wave heart. Kriteriji koje će suci bodovati su vizualna kvaliteta pjene, kontrast između sastojaka, usklađenost, veličina i položaj crteža te razina složenosti kao i ukupni dojam u pogledu privlačnosti. Kriterij je i da obje šalice trebaju biti iste kao na slici.

Nakon što natjecatelji budu ocijenjeni od strane sudaca, imat će pravo na free-pour latte art koji će također biti ocjenjen po navedenim kriterijima.

Nakon bodovanja sudaca odlučuje se tko prolazi u sljedeći krug natjecanja.

Za ostale informacije i upite javite se na FB Caffe Bar Boom Bar.

„Očekujte dobro natjecanje, zanimljivo druženje i još bolju zabavu. Nadamo se da se vidimo u što većem broju i neka najbolji pobjedi“, poručuju organizatori.

Medijski sponzori su Huknet i ŠibenikIN.

Huknet/sponzorirani članak

O tijeku radionica i aktivnostima koje se provode u Čarobnom svijetu kroz projekt Čarobni svijet UP.02.1.2.01.0004 Anita Ercegovac, predsjednica udruge i projektna koordinatorica razgovarala je sa stručnjacima zaposlenima na projektu te Josipom Buzdovačić, ravnateljicom Centra za socijalnu skrb koji je partner na projektu.

Svoje iskustvo kroz Čarobni svijet Josipa Buzdovačić opisala je riječima: „Pozdravljam cilj samog projekta zbog kojeg i jesmo partneri udruzi „Čarobni svijet“, a to je poboljšanje javnih usluga za djecu, mlade i roditelje u obliku podrške u učenju i kvalitetnom odrastanju. Ovakvim načinom rada pružena je dodatna podrška i organiziran je niz pozitivnih aktivnosti i tema koje korisno djeluju, prvenstveno na djecu, a potom i na roditelje. Nadalje, djeci je ispunjeno slobodno vrijeme u društvu vršnjaka i odraslih osoba koji su tu za njih, a što je vrlo čime njihovo odrastanje i život u zajednici postaju ispunjeniji i kvalitetniji.”

Sanela Džepina na projektu je zaposlena kao socijalni pedagog. Svoje iskustvo i znanja u radu s 35 djece u dobi od 6 do 14 godina, te njihovim roditeljima opisuje na sljedeći način:
„Biti roditeljem je posao koji oduvijek sa sobom nosi puno izazova, no čini mi se da su danas ti izazovi postali veći i nepredvidljivi, zbog čega je roditeljima i djeci potrebna dodatna podrška. Iz tog razloga, ovakvi projekti, usmjereni na podršku djeci i roditeljima, imaju značajnu ulogu za roditelje koji su osnaženiji i jačaju potrebne vještine kako bi što bolje prepoznali i odgovorili na potrebe svoje djece, ali i na svoje vlastite potrebe. Kod djece se pak, kroz formu radionica, razgovore, diskusiju, prepoznavanje i razumijevanje sebe i drugih, uloga koje imamo te kroz učenje vještina poput vještine upravljanja emocijama, donošenje odluka, rješavanje problema i slično, kao i razvijanje kritičkog mišljenja povećava njihova spremnost za adekvatno suočavanje s različitim životnim izazovima, kako tijekom djetinjstva tako i u kasnijoj životnoj dobi.”

Jedna od stručnjakinja u radionicama podrške u jačanju samopouzdanja i pozitivne slike te podrše u učenju je i Ana Bajan, magistra hrvatskog jezika i sociologije, koja je opisala viđenje svog angažmana u Čarobnom svijetu: „Kada usporedim svoj rad u školi i rad u udruzi s djecom, svakako se trudim svoj pristup i princip rada prenijeti iz škole u rad u udruzi. Naime, uvijek mi je cilj da se dijete osjeća ugodno, bilo to u razredu ili u prostorijama udruge. Na samom početku radionica uspostavili smo određena pravila ponašanja kako bi svatko dobio priliku reći što ne razumije i s čim ima problema. Uvijek se trudim svima dati riječ, a radom u manjim grupama to se vrlo lako može primijeniti. Trudim se da u neformalnoj i opuštenoj atmosferi svakom djetetu posvetim određeni dio vremena, a dio vremena svi zajedno radimo na nekom problemu ili analizi. Zaključak je da su bit i princip rada jednaki – osigurati ugodnu atmosferu u kojoj će djeca lakše učiti i osjećati se slobodno reći što misle i žele. No rad u manjim grupama te rad koji ne podrazumijeva vrednovanje u školskom smislu, donose još opušteniju atmosferu koju su djeca objeručke prihvatila.”

Ono što čini posebnost ovakvih aktivnosti s djecom, Ana objašnjava na sljedeči način: “Moram reći kako su djeca na početku očekivala način rada sličan onom u školi, stoga je i njihov početni stav bio pomalo suzdržan i rezerviran. S vremenom smo se upoznali pa su se i zidovi pomalo smanjivali. Iznimno mi je drago vidjeti da su na radionicama nasmijani i neopterećeni. Također, neki su u vrlo kratkom roku ostvarili napredak u ocjenama što me kao učiteljicu veoma veseli. Smatram da će sve ovo u budućnosti donijeti višestruke dobrobiti našoj zajednici koja će ovim dobiti još jedan kanal kojim će pozitivno utjecati na budućnost našeg grada.”

Neformalna i opuštena atmosfera, male grupe djece i okrugli stol pružili su mogućnost stručnjacima da se djeci približe prvo s ljudske, a zatim sa stručne strane. Iako je naglasak na podršci u odrastanju i pomoći u učenju, ovakav pristup donosi još nešto vrijedno, a to je rast povjerenja u starije osobe. Stručnjacima pruža osjećaj učinkovitosti dok prenose svoja znanja djeci kao i osjećaj činjenja nečeg dobrog za našu zajednicu i budućnost našeg grada.

Za vrijeme mjera ograničenja zbog COVID-a 19 radionice su se odvijale virtualno, što nije umanjilo vrijednost rada, ali ipak sve skupa veseli povratak u redovne interakcije – poruka je iz udruge.

Udruga „Čarobni svijet“ u partnerstvu s Centrom za socijalnu skrb Knin provodi projekt Čarobni svijet UP.02.1.2.01.0004 koji je u potpunosti financiran iz Europskog socijalnog fonda.

Vrijednost projekta je 736.295,28 kuna.

Huknet/sponzorirani članak

Jedna od predavačica na edukaciji stručnjaka održanoj u sklopu projekta ‘Knin grad s pričom’ bila je i voditeljica Etnografskog odjela Kninskog muzeja Zoja Radić, mag. ethnol. et anthrop. U sklopu edukacije Zoja Radić održala je predavanje o pletarstvu i košaraštvu, a više o toj tradiciji kninskog kraja otkrila nam je u intervjuu.

U sklopu projekta ‘Knin – grad s pričom’ sudjelovali ste u programu edukacije stručnjaka o nematerijalnoj kninskoj kulturnoj baštini kao predavačica. Što sve spada pod nematerijalnu kulturnu baštinu kninskog područja?

Nematerijalna kulturna baština predstavlja iznimno vrijedan kompleks znanja, umijeća, tradicija, običaja, rituala, vrednota, jezika i dijalekata, kojima je zajednička osobina da su se očuvali do današnjih dana. Kninsko područje i dalje je bogato tragovima ove žive tradicije, koja se prenosi predajom, a koju grupe, pojedinci i društva prepoznaju kao svoje kulturno naslijeđe. Izuzetno mi je zadovoljstvo što sam u sklopu provedbe projekta ‘Knin – grad s pričom’ sudjelovala u svojstvu predavača u sklopu edukacije stručnjaka o nematerijalnoj kulturnoj baštini, održala vodstvo po stalnom postavu Etnografskog odjela Kninskog muzeja i prezentirala odabrana poglavlja iz tradicijskog graditeljstva, gospodarstva, rukotvorskih vještina, lončarstva ručnog kola i narodnih nošnji.

Voditeljica ste Etnografskog odjela Kninskog muzeja te ste u sklopu edukacija održali i predavanje o pletarstvu i košaraštvu. Koliko dugo postoji tradicija pletarstva i košaraštva kninskog područja?

Pletarstvo i košaraštvo spadaju među temeljne rukotvorske vještine i gotovo da ne postoji ljudska zajednica u kojoj nisu zastupljeni. Rezultati arheoloških istraživanja potvrđuju nam da su poznate u vrlo ranim razdobljima prapovijesti. S obzirom na prirodne potencijale, potrebu za ovim proizvodima i njihovu široku primjenu, možemo konstatirati da pletarstvo i košaraštvo na kninskom području ima vrlo dugu tradiciju.

U kojim je dijelovima kninskog kraja košaraštvo i pletarstvo najviše bilo zastupljeno?

Prema podacima do kojih sam došla etnografskim istraživanjima, kojima je bilo obuhvaćeno uže kninsko područje (sela Golubić, Žagrović, Vrpolje, Kovačić i Potkonje), u Kraljevini Dalmaciji za vrijeme druge austrijske uprave bilježi se postojanje košaraša u selima Žagrović i Golubić. Navodi se da je 1841. godine u Žagroviću bilo šest, a u Golubiću dva košaraša. Kasnije se njihov broj znatno povećao, jer su vlasti prepoznale ovu vještinu kao jedan od pokretača razvoja, školujući učitelje pletarstva i organizirajući škole i tečajeve pletenja košara.

Koji su se predmeti tradicionalno izrađivali od šiblja?

Najviše su se plele košare za različite namjene i demižoni za vino i rakiju. Pletarstvo je primjenjivano u tradicijskom graditeljstvu za kolibe pletene od šiblja, zabate koliba i gospodarskih objekata, pregrade u kućama, plotove, spremišta za kukuruz, u gradnji peći za proizvodnju vapna i slično. U tradicijskom gospodarstvu izrađivale su se vrše za lovljenje ribe u rijekama, košnice za pčele, koševi za gnječenje grožđa u vinogradarstvu, korpice za ribolov, stranice seoskih zaprežnih kola i ručnih kolica za prijevoz tereta.

U razdoblju od 2009. do 2011. godine, u okviru projekta Pletarstvo i košaraštvo kninskog područja, Etnografski odjel Kninskog muzeja proveo je i opsežno istraživanje. Koliko se do danas zadržala tradicija pletarstva i koliko se ljudi na kninskom području još uvijek bavi pletarstvom?

Tradicija pletarstva i košaraštva još uvijek postoji, ali je svedena na nekoliko ljudi starije životne dobi, koji povremeno ispletu poneku košaru ili demižon, dok se drugi proizvodi više ne izrađuju.

Što je, prema Vašem mišljenju, potrebno napraviti kako bi se tradicija pletarstva zadržala i prenosila na mlađe generacije i smatrate li da pletarstvo može biti jedan od simbola grada Knina?

Pletarstvo i košaraštvo dio su naše bogate nematerijalne kulturne baštine. Riječ je o ekološki orijentiranom obliku kućne radinosti. Njegovanjem ove vještine sade se, održavaju i uređuju grmovi i stabla vrba, pa se i na taj način vodi briga o našem prirodnom okolišu. Ukoliko bi bio dovoljan broj motiviranih pojedinaca, uz društvenu potporu moglo bi se organizirati tečajeve u pletenju košara. Ako bi se postigao komercijalni efekt, vjerojatno bi to bio dobar poticaj u povećanju motiviranosti kako bi se ova vještina savladala i tako prenijela u naslijeđe budućim generacijama. Tome bi svakako pridonijelo uvrštavanje ovih proizvoda u turističku ponudu. Smatram je da je pletarstvo i košaraštvo zaslužilo da bude jedan od simbola identiteta grada Knina.

Projekt ‘Knin grad s pričom’ vrijedan je 622.958,70 kuna, a u potpunosti je financiran iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.- 2020 – Razvoj i provedba programa za socijalnu koheziju i povećanje zaposlenosti u gradovima: Kninu, Belom Manastiru i Općini Dadra, Benkovcu, Petrinji i Vukovaru, u okviru Europskog socijalnog fonda.

Huknet/sponzorirani članak

Tvrtka Aloha Online j.d.o.o. traži 15 radnika za njemačko govorno područje za rad u call centru.

Ako ste željni novih radnih iskustava, tečno govorite njemački jezik, komunikativni ste, a želite raditi zanimljiv i dinamičan posao u internacionalnoj tvrtki, koji uključuje komunikaciju sa ljudima, pravi ste kandidat za nas!

Nudimo:

– Stimulativna primanja (osnovna plaća + bonus) sukladna ostvarenim rezultatima
– Rad u dinamičnoj, ugodnoj i stabilnoj okolini
– Mogućnost rada od kuće
– Mogućnost napredovanja
-ugovor na neodređeno

Potrebno poznavanje osnova informatike
• Excel
• Word
• Internet
Radno iskustvo: Nije važno!

Jedini uvjet je izvrsno poznavanje njemačkog jezika u govoru i pismu!

Ako mislite da ste pravi kandidat za nas, javite nam se danas! Pošaljite životopis na email: knin@alohaonline.hr ili posjetite našu web stranicu: AlohaOnline.hr.

Huknet/sponzorirani članak

U sklopu projekta ‘Knin grad s pričom’ provedena je edukacija stručnjaka o nematerijalnoj kulturnoj baštini. O programu edukacije, održane prije izbijanja krize s korona virusom, porazgovarali smo s dr. sc. Antom Jurčevićem, ravnateljem Arheološkog muzeja u Splitu, koji je i osmislio program edukacije stručnjaka.

U sklopu projekta ‘Knin grad s pričom’ provedena je edukacija stručnjaka o nematerijalnoj kulturnoj baštini čiji ste program osmislili Vi. Recite nam nešto više o samom programu edukacija stručnjaka i njegovim ciljevima?

Projekt ‘Knin grad s pričom’ nastao je u suradnji s udrugama Zdravi grad i Čarobni Svijet odnosno s gospođama Andreom Russo, predsjednicom udruge Zdravi grad, Zoranom Škare, voditeljicom projekta i Anitom Ercegovac, predsjednicom udruge Čarobni Svijet i partnericom na projektu. U pripremi projekta dogovoren je osnovni koncept edukacije, a realizacija je podijeljena na tri faze. Najprije smo, kroz prvu fazu, ciklusom predavanja ciljanu skupinu stručnjaka educirali što je to kulturna baština (materijalna i nematerijalna) i kako je prepoznati i valorizirati na širem kninskom području. U drugoj fazi, ciljana skupina je, uz mentorstvo, samostalno istraživala nematerijalnu kulturnu baštinu svoga kraja. Na kraju, u trećoj fazi, kroz zajedničku raspravu, zaključili smo da se u košaraštvu, jednom od tradicijskih obrta kninskog kraja, najbolje sačuvao izvorni proces proizvodnje i zbog toga smo se odlučili za izradu košare kao autohtonog suvenira koji bi mogao simbolizirati ili asocirati na kninski kraj.

U sklopu edukacija razgovaralo se i o izradi, promoviranju i brendiranju reprezentativnog suvenira, kao i o izradi brošure nematerijalne kulturne baštine kninskog područja. Koji su sve stručnjaci uz Vas sudjelovali u edukacijama i koje su teme pokrili?

U prvoj fazi, grupa stručnjaka koja se bavi proučavanjem i zaštitom materijalne i nematerijalne kulturne baštine, održala je ciklus predavanja kroz koje je educirala polaznike radionice ‘Knin grad s pričom’. Predavači su bili Miloš Biserko mag. archeol., Stjepko Rošin dipl. diz., Zoja Radić, mag. ethnol. et athrop, Ivana Radovani – Podrug mag. ethn. i Hrvoje Vuletić mag. ethn i dipl. arh i ja. Hrvoje i Ivana, koji rade kao konzervatori za etnološku baštinu Konzervatorskog odjela Split, prenijeli su svoja iskustva u radu na zaštiti nematerijalne kulturne baštine. Njihovom zaslugom veliki broj nematerijalnih kulturnih dobara završio je na popisu zaštićenih kulturnih dobara RH pa čak i na UNESCO-voj listi nematerijalne kulturne baštine. Zoja Radić, voditeljica etnografske zbirke Kninskog muzeja, održala je predavanja vezana uz lokalnu nematerijalnu kulturnu baštinu, a Miloš Biserko i ja održali smo predavanja vezana uz materijalnu kulturnu baštinu i ukazali na veliki broj kulturnih dobara koji se nalaze u Kninu ili bližoj okolici. Stjepko Rošin, dipl. dizajner, kao stručnjak za brendiranje, istakao je da se do uspješnog prepoznavanja izvornosti može doći jedino kroz sustavnu edukaciju lokalnog stanovništva o vrijednosti nematerijalne kulturne baštine.

Drugi dio edukacije bio je podijeljen na dva dijela; u prvom dijelu, polaznice iz ciljane skupine; Ana Bajan, Jelena Kero, Gorana Bračić, Ana Slugan, Lucija Bajan, Lana Maloča, Gordana Sarić, Sandra Peštić Šiljeg, Ina Štrbac, Nikolina Grizelj i Ana Ercegovac samostalno su istražile dio tradicionalnih vještina, znanja i običaja kninskog područja i svoje zaključke su prezentirale kroz predavanja. Nakon istraživačkog djela, kroz argumentiranu raspravu, odabrali smo košaru kao predmet koji ćemo izraditi za suvenir, jer se proizvodnja košara sačuvala u izvornom i tradicionalnom obliku. Izradu suvenira provesti će skupina educiranih stručnjaka, odnosno polaznice radionice, s najmlađim članovima udruge Čarobni svijet i posljednjim košarašima koji na tradicionalan način izrađuju košare.

Kako bi približili pojam nematerijalne kulturne baštine građanima, možete li navesti primjere što sve spada pod nematerijalnu kulturnu baštinu kninskog područja?

Zapravo teško je izdvojiti posebnosti nematerijalne kulturne baštine šireg kninskog područja budući da se tradicionalni način života na cijelom prostoru jadranskog zaleđa odvijao na sličan način. Bilo da je riječ o proizvodnji hrane, odjeće, alata, kuhinjskog posuđa ili folklornom izričaju. Na UNESCO-vom popisu zaštićene svjetske nematerijalne kulturne baštine Republika Hrvatska je zastupljena sa 17 upisa (od ukupno 166). Između ostalih zaštićeni su Umijeće suhozidne gradnje, Glazbeni izričaj ojkanje, Nijemo kolo s područja dalmatinske zagore i Mediteranska prehrana. Svaka od navedenih vještina zastupljena je i na kninskom području ali nažalost ona nije prepoznata kao vrijednost koju treba prezentirati ili njegovati niti od strane lokalnog stanovništva niti od, recimo, turističke zajednice koja bi tu vrijednost trebala prezentirati nekome drugome. Npr. Nijemo kolo se plesalo na cijelom području dalmatinske zagore i zajednička je baština cijelog tog prostora. Međutim, danas se kolo percipira, kod velike većine ljudi, da je izvorno vrličko. Postoji nekoliko razloga zbog čega se došlo do takvih zaključaka, prvi je, da je kolo postalo poznato izvan područja u kojem se plesalo zahvaljujući operi Jakova Gotovca Ero s onoga svijeta. Autor teksta opere Milan Begović podrijetlom je iz Vrlike i u njegovu čast ona se često izvodi u Vrlici. Drugi razlog je da i sami Vrličani njeguju ovaj ples kao dio vlastitog identiteta, slična situacija je i s ojkanjem, proizvodnjom hrane (pršuta, sira, itd.). Dakle, bit je da se tradicionalni obrti i običaji, bez obzira koliko su slični s onima na susjednom području, prepoznaju i njeguju kao dio vlastitog kulturnog identiteta i onda će, kao posebnost ili vrijednost, biti prepoznati od i onih koji izvana dolaze u taj prostor. S ciljem da se potakne ovakvo razmišljanje i da se sačuvaju izvorni tradicijski običaji na kninskom području pokrenut je i ovaj projekt.

Edukacija je održana uz uistinu bogat i zanimljiv program, a sva znanja metodički se prenose djeci putem radionica. Možete li nam dati svojevrsni rezime svega postignutog tijekom edukacije?

Mislim da je projekt u potpunosti uspio jer smo kod sudionika edukacije, na svim razinama, probudili istraživački interes prema nematerijalnoj kulturnoj baštini koja je do prije nekoliko desetljeća bila sastavi dio svakodnevnog života, a danas je gotovo u potpunosti nestala. Prema zaključcima njihovih prezentacija, jasno je da su u potpunosti shvatili bit projekta.

Koji su, po Vama, najzanimljiviji i najznačajniji zaključci do kojih se došlo tijekom edukacije?

Meni je najzanimljivija bila promjena odnosa polaznika prema tradicijskim vještinama i običajima, tj. kako su kroz postepeno otkrivanje običaja i načina života svojih predaka s velikim iznenađenjem došli do zaključka koliko je njihov život bio usklađen s prirodom i zajednicom u kojoj su živjeli.
Također, htio bih naglasiti da postoji veliki broj ljudi koji su vlastitim djelovanjem uspjeli sačuvati mnoštvo podataka o materijalnim i nematerijalnim kulturnim dobrima s kninskog područja, a da za to nisu u gradu Kninu dobili javno priznanje. To su ljudi poput fra. Stjepana Zlatovića, fra Luje Maruna, Frane Radića, Lovre Montija, Ćirila Ivekovića…

Projekt ‘Knin grad s pričom’ vrijedan je 622.958,70 kuna, a u potpunosti je financiran iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.- 2020 – Razvoj i provedba programa za socijalnu koheziju i povećanje zaposlenosti u gradovima: Kninu, Belom Manastiru i Općini Dadra, Benkovcu, Petrinji i Vukovaru, u okviru Europskog socijalnog fonda.

Huknet/sponzoriran članak

Kulturno-umjetničke radionice projekta ‘Knin grad s pričom’ u kojima sudjeluje 45 djece i mladih zbog izbijanja krize s koronavirusom odvijaju se online. Voditeljice radionica Lana Maloča iz udruge Čarobni svijet i dr.sc.Andreom Russo, izv.prof, iz udruge Zdravi grad, prilagodile su se tako novim uvjetima, kao i djeca koja sudjeluju u radionicama.

– S obzirom na izvanredno stanje u državi bili smo primorani prilagoditi način održavanja radionica. Nastavak projektnih aktivnosti planiramo realizirati kroz virtualnu komunikaciju i korištenje moderne tehnologije. Plan je preko grupnih videopoziva i virtualne komunikacije, utvrditi usvojeno s odrađenih radionica, te obogatiti znanje kroz istraživački rad kod kuće uz pomoć i asistenciju voditelja radionica. Za djecu i mlade osmišljavat ćemo tjedne zadatke s temama nematerijalne kulturne baštine Knina i okolice. Oni su se već susretali s ovim temama kroz edukativne radionice, a sada će dobivati osmišljene zadatke koji će, nadamo se djelovati motivacijski na njih i dodatno obogatiti njihovo znanje o nematerijalnoj baštini našeg kraja – ispričala nam je Lana Maloča iz udruge Zdravi grad.

Teme koje će se obrađivati kroz virtualnu komunikaciju i tjedne zadatke su narodna nošnja kninskog kraja, prerada vune, košaraštvo, lončarstvo, tradicijska glazbala i narodne pjesme, te tradicionalna jela kninskog kraja.

– Materijale proizašle iz tjednih zadataka ćemo razmjenjivati preko grupne komunikacije. Od samog početka projekta formirane su Viber i WhatsApp grupe preko kojih koordiniramo projektne aktivnosti, što planiramo nastaviti i dalje – dodaje Maloča.

Djeca su se brzo prilagodila novom načinu rada pa rado sudjeluju u ‘virtualnim radionicama’.
– Djeca su pozitivno reagirala na ovaj način funkcioniranja radionica, s obzirom na neobičnu situaciju u kojoj su se zatekla vezanu za školu i nastavu kod kuće. Uzevši u obzir dodatna opterećenja kod samostalnog učenja i školskih zadataka, zadovoljni smo povratnom informacijom i materijalima koje su već u prvom tjednu poslali. Tijekom virtualne radionice oformili smo manje grupe ovisno o zadacima te komunicirali preko videopoziva. Nakon uvoda u temu zadatka, prisjetili smo se naučenog s prethodnih radionica i uz raspravu odredili nove tjedne zadatke. Potrudili smo se zadatke prilagoditi prema određenim temama individualno, uzevši u obzir sklonosti i mogućnosti djece i mladih – objašnjava Lana Maloča.

Inače, projekt ‘Knin grad s pričom’, čiji je cilj građanima približiti sadržaje nematerijalne kulturne baštine grada Knina, kao i osmisliti brošuru i kninski suvenir, provode udruga Zdravi grad iz Splita u suradnji s Udrugom za djecu i mlade Čarobni svijet iz Knina.

Kako je jedan od glavnih ciljeva projekta osmisliti brošuru i kninski suvenir koji proizlazi iz nematerijalne kulturne baštine, djeca su na radionicama bila uključena u taj aspekt, pa će u brošuru kninske nematerijalne baštine biti uključeni i njihovi radovi i saznanja proizašli iz kulturno- umjetničkih radionica. Razvile su se već i ideje o kninskom suveniru koji će biti zajednički plod rada stručnjaka, djece i mladih uključenih u projekt.

Projekt ‘Knin grad s pričom’ vrijedan je 622.958,70 kuna, a u potpunosti je financiran iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.- 2020 – Razvoj i provedba programa za socijalnu koheziju i povećanje zaposlenosti u gradovima: Kninu, Belom Manastiru i Općini Dadra, Benkovcu, Petrinji i Vukovaru, u okviru Europskog socijalnog fonda.

Huknet/sponzorirani članak

Sponzorirani članak

Školske su klupe prazne, a hodnici i dvorane su utihnuli. Nastava se održava na daljinu, a djeca s nestrpljenjem čekaju da ponovno izađu na igrališta. Vjerojatno mislite da je i hokej u Kninu stao.

Varate se! Hokej u Kninu i dalje traje!

Hokej nije školskim dvoranama jer se poštuju uputstva Kriznoga stožera i Civilne zaštite. Provode se online edukacije trenera kako bi se oni još spremniji vratili u dvorane na nove treninge i nove izazove.

Trener HAHK Mladosti Filip Taušan od početka krizne situacije sa Covidom 19 educira na daljinu trenere Ivanu Matković, Franju Karlovića i Marija Šimića.

O tijeku kulturno-umjetničkih radionica koje se provode u sklopu projekta ‘Knin grad s pričom’ popričali smo s dr.sc.Andreom Russo, izv.prof, iz udruge Zdravi grad koja je skupa s Lanom Maločom, iz udruge Čarobni svijet, vodila radionice. Radionice su započele krajem prošle godine uz zanimljiv program u koji je uključeno 45 djece i mladih. Što su sve djeca učila i radila na radionicama prije izbijanja korona krize, pročitajte u nastavku.

Projekt ‘Knin grad s pričom’, čiji je cilj građanima približiti sadržaje nematerijalne kulturne baštine grada Knina, kao i osmisliti brošuru i kninski suvenir, provode udruga Zdravi grad iz Splita u suradnji s Udrugom za djecu i mlade Čarobni svijet iz Knina. U projekt je uključeno i 45 djece i mladih, podijeljenih u predškolsku, osnovnoškolsku te srednjoškolsku grupu koji sudjeluju u kulturno-umjetničkim radionicama. Cilj je razviti kreativnost djece i upoznati ih s nematerijalnom kulturnom baštinom

– Moja ideja i moj dio rada je bio da motiviram djecu i da ih motiviram u oslobađanju vlastite kreativnosti tako da smo uvodno upoznali djecu s pojmom kreativnosti i otvorili im vidike što je to kreativnost. Pokušala sam im osvijestiti koliko su u osnovi bili kreativni, a da nisu to povezali s kreativnošću. Na radionicama smo razgovarali o različitim oblicima nematerijalne kulturne baštine, zatim su djeca dobila zadatke, trebali su tako razgovarati s roditeljima, susjedima, rodbinom, informirati se u školi, u knjižnici, odlaziti u institucije, konzultirati se i potražiti podatke na internetu o primjerima nematerijalne kulturne baštine u Kninu – priča Andrea Russo.

Djeca su tako nakon istraživanja došla do raznih saznanja o primjerima kninske nematerijalne kulturne baštine, poput priča o starim igrama koje su se prije igrale, zatim o pletarstvu košara koje je definitivno velika vrijednost. Zatim o običajima poput narodnih nošnji, raznih vrsta hrane koja su se pripremala, narodnih priča, starih alata.

– Nastojali smo povećati djeci znanja o kulturnoj baštini da šire svoja pitanja, kako znaju ‘pitati’ Google da nauče i pitati i ljude oko sebe i tako dolaziti do saznanja. To je proces, zato treba proći vrijeme i potrebno je puno rada. Mogu reći da su se jako potrudili i dali su obola, tako da će njihovi radovi ući i u brošuru koja se sprema u okviru projekta. Zadovoljni smo postignućima, a sve pohvale idu trudu naše djece koja su dala veliki doprinos – kaže Andrea Russo.
Kako je jedan od glavnih ciljeva projekta osmisliti brošuru i kninski suvenir koji proizlazi iz nematerijalne kulturne baštine, djeca su na radionicama bila uključena u taj aspekt, pa će u brošuru kninske nematerijalne baštine biti uključeni i njihovi radovi i saznanja proizašli iz kulturno- umjetničkih radionica. Razvile su se već i ideje o kninskom suveniru koji će biti zajednički plod rada stručnjaka, djece i mladih uključenih u projekt.

Zbog izbijanja korona virusa, radionice se održavaju online, a više o tome čitajte uskoro.

Projekt ‘Knin grad s pričom’ vrijedan je 622.958,70 kuna, a u potpunosti je financiran iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.- 2020 – Razvoj i provedba programa za socijalnu koheziju i povećanje zaposlenosti u gradovima: Kninu, Belom Manastiru i Općini Dadra, Benkovcu, Petrinji i Vukovaru, u okviru Europskog socijalnog fonda.

Huknet/sponzorirani članak

Udruga Zdravi grad iz Splita u suradnji s Udrugom za djecu i mlade Čarobni svijet iz Knina provodi projekt ‘Knin grad s pričom’ čiji je cilj građanima približiti sadržaje nematerijalne kulturne baštine grada Knina, kao i osmisliti brošuru i kninski suvenir. U projekt je uključeno i 45 djece i mladih koji sudjeluju u kulturno-umjetničkim radionicama. Radionice su započele krajem prošle godine, a o tijeku radionica prije izbijanja ‘korona krize’ popričali smo s Lanom Maločom iz udruge Čarobni svijet koja je skupa s Andreom Russo iz udruge Zdravi grad vodila edukativne radionice s djecom.

– Uvodne radionice za djecu i mlade u sklopu projekta ‘Knin grad s pričom’ započele su kroz prosinac prošle godine. Dakle, radionice se kontinuirano održavaju skoro pet mjeseci. Na radionicama sudjeluje 45 djece i mladih, podijeljenih u tri grupe, predškolsku, osnovnoškolsku i srednjoškolsku. Kroz projekt potičemo i promoviranje kninske nematerijalne kulturne baštine, a ona obuhvaća narodne pjesme, priče, mitove i legende, tradicijske alate i zanate, tradicijska jela, narodnu nošnju i narodne običaje – kaže Lana Maloča.

Cilj je kroz radionice djecu i mlade upoznati s tradicijskim običajima i vrijednostima, te na njima interesantan i razumljiv način približiti kulturnu baštinu. Djeca i mladi kroz radionice usvajaju značajke kulturne sredine kojoj pripadaju, ali i uče o baštini svojih predaka.

– Radionice za djecu i mlade smo započeli edukativnim radionicama s temama kulture, prirodne i kulturne baštine, te nematerijalne kulturne baštine Hrvatske. Nakon edukativnog dijela s djecom i mladima smo interaktivno utvrđivali naučeno kroz igre (npr. memory, pictionary i sl.) te kroz raspravu kako bi produbili njihovo znanje i razumijevanje. Kroz radionice smo se dotakli tema kao što su život u zajednici, obiteljsko ognjište, stari tradicijski alati i zanati (prerada vune, lončarstvo, pletarstvo i košaraštvo..), poljoprivreda i prehrana ovdašnjih ljudi, narodna nošnja i narodni običaji – objašnjava Lana Maloča.

Radionice su se do izbivanja krize s korona virusom održavale redovno više puta mjesečno, a mladi su aktivno sudjelovali kroz tjedne domaće zadatke istraživačkog tipa.

– Cilj nam je bio da kroz samostalan istraživački rad uče o bogatoj kulturnoj baštini Knina i okolice. Proces upoznavanja djece s kulturom i baštinom započeli smo obogaćivanjem prostora udruge starim tradicijskim predmetima. Pripremili smo izložbu i istražujući starinske predmete, te potičući djecu na razmišljanje, pokušali doći do zaključaka čemu su ti predmeti služili i kako su se koristili. Kroz likovnu radionicu djeca su oslikavala stare tradicijske predmete. Sa srednjoškolcima smo kroz raspravu razgovarali o narodnim običajima našeg kraja, te običajima rodnih zavičaja naših roditelja i njihovih obitelji. Prošli smo i teme kulture, prirodne i kulturne baštine Hrvatske te nematerijalne kulturne baštine – priča Lana o brojnim i zanimljivim sadržajima radionica.

Nakon edukativnog dijela radionica, kada je djeci i mladima pojam nematerijalne kulturne baštine postao bliži i zanimljiviji, započeo je kreativni dio radionica s temama nematerijalne kulturne baštine Knina i okolice.

– Za početak smo slikovito prikazivali obiteljsko ognjište, kuću i okućnicu. Zatim smo se prisjetili starih alata i zanata ovdašnjih ljudi. Tako smo održali radionicu o lončarstvu kao starom zanatu u sklopu koje smo oblikovali posude od glinamola, slične onima kakve su stari ljudi koristili. Jedna od aktivnosti bila je učenje dijelova narodne nošnje kninskog kraja i okolice. Osmislili smo igru memory s motivima muške i ženske narodne nošnje. U dijelu radionica kroz koji smo istraživali stare priče, mitove i legende grada Knina, organizirali smo obilazak kninske tvrđave. Koristili smo fotoaparat osiguran sredstvima projekta te obilazeći kninsku tvrđavu istraživali i fotografirali lokacije iz priča, mitova i legendi grada Knina. S djecom predškolskog uzrasta osmislili smo igrokaze s likovima iz priča i legendi u prostoru udruge – priča Lana Maloča.

Sadržaj radionica bio je uistinu raznolik i zanimljiv, a srednjoškolci su na jednoj od radionica posjetili i Narodnu knjižnicu Knin te su istraživali sadržaje i teme vezane za nematerijalnu kulturnu baštinu Knina i okolice.

– Sadržajima kulturne baštine utječemo kroz radionice na razvoj kreativnosti i stvaralaštva, dok istovremeno djeca i mladi uče o čuvanju kulture kojoj pripadaju. Ako želimo na djeci i mladima najbolji način prezentirati kulturnu baštinu potrebna nam je suradnja s različitim kulturnim ustanovama. Uz obilazak kninske tvrđave i posjeta knjižnici, svakako nam je cilj organiziranje posjeta muzejima, galerijama i arheološkim lokalitetima, kojih u našem kraju zaista ima i usudili bi se reći da su zanemareni, što će dodatno potaknuti njihovo likovno stvaralaštvo kroz vizualno doživljavanje sadržaja. Stoga se nadamo kako ova izvanredna situacija u državi neće još dugo potrajati i da će djeca i mladi kroz razne sadržaje dodatno spoznati bogatu kulturnu baštinu našeg kraja – poručuje Lana Maloča za kraj.

Zbog izbijanja korona virusa, radionice se održavaju online, a više o tome čitajte uskoro.
Projekt ‘Knin grad s pričom’ vrijedan je 622.958,70 kuna, a u potpunosti je financiran iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.- 2020 – Razvoj i provedba programa za socijalnu koheziju i povećanje zaposlenosti u gradovima: Kninu, Belom Manastiru i Općini Dadra, Benkovcu, Petrinji i Vukovaru, u okviru Europskog socijalnog fonda.

Huknet/sponzorirani članak

Udruga „Čarobni svijet“ u provedbi projekta Čarobni svijet UP.02.1.2.01.0004 financiranog iz ESF prati upute nadležnih tijela o postupanju u izvanrednoj situaciji uzrokovanoj pojavom SARS-CoV-2 virusa.

Stoga će aktivnosti projekta koje su se redovito održavale u prostoru udruge u vidu radionica za djecu i savjetovanja za roditelje, nastaviti provoditi na siguran, ali i dalje učinkovit način.
Naime, prema iskustvima dobre prakse sa sudionicima ciljne skupine organizirat će se novi načini komunikacije i učenja u obliku virtualnih zatvorenih grupa.

Na taj način nastavit će se provoditi radionice za djecu s naglaskom na temama samozaštite, zaštite i povjerenja u osobe i institucije čija je obveza briga o zdravlju i sigurnosti čovjeka.
Ovim putem pozivamo djecu i njihove roditelje da zajedno s Čarobnim svijetom uz zajedničku podršku i interakciju ojačamo svoje kapacitete i lakše odgovorimo na izazove koji su pred nama.

Huknet/sponzorirani članak