Autor: admin

Bilo je u Kninu ove godine izvrsnih koncerata, predstava, književnih večeri i izložbi, ali kulturni događaj godine zbio se večeras na čitanju dnevnika Katice Madžar u staroj knjižnici. Kako zbog rijetko viđene upečatljivosti pisane riječi, tako i zbog autentičnosti situacije, ali i zbog iznimno emotivne reakcije publike.

Nisam još nikad doživio da na nekom događaju kompletna publika – plače. A večeras se to dogodilo.

Potresni, duhoviti, poetični i neobično pitki dnevnik Katice Madžar čitala je njena nećakinja Vedrana Madžar koja je skupa s Kristinom Leko i zaslužna što je predstavljen javnosti.

Dvadesettrogodišnja studentica završne godine Kemijskog fakulteta, Katica Madžar u ljeto 1975. godine izlazi iz mora s ljetnog kupanja na Braču gdje je radila sezonu. Kad je izašla iz mora najprije osjeća trnce u rukama, a ubrzo potom ne osjeća više ni ruke ni noge. Do danas nije doznala što joj se zapravo dogodilo.

Iz dnevnika doznajemo kako se suočava sa iznenadnim i strašnim gubitkom zdravlja, kako preispitiva život i budućnost.

Iz dnevnika upoznajemo i njenu Majku Hrabrost koja se više od 40 godina sama brinula o Katici. Posebno potresan je opis smrti majke.

Iz dnevnika upoznajemo i veličinu i nesalomljivost ljudskog duha, ali i trenutke agonije gdje se autorica pita hoće li joj, kad umre, i duh biti sputan kao tijelo.

Ovim dnevnikom Katica je, kako je rekla, istraživala svoj život. Citirala je i Sokrata – „Život koji se ne istražuje, nije vrijedan življenja“.

Svima ostalima ostavila je jako vrijedno djelo. Koje navodi na razmišljanje i duboko preispitivanje života koje živimo.

Narodna knjižnica – Knin će u obliku knjige izdati dnevnik Katice Madžar. Uvjeren sam da će to iduće godine biti najčitanija knjiga u knjižnici.

Do tada, Katičnin originalni dnevnik, pisan rukom moći će se pogledati na skoroj izložbi koju ćemo posebno najaviti.

Večerašnje čitanje dnevnika dio je projekta „Život u gradu“ i istoimene izložbe koju u suradnji s partnerskim institucijama i prijateljskim udrugama pripremaju dvije u Berlinu školovane umjetnice Kristina Leko i Vedrana Madžar.

A sami projekt dio je programa Demokratizacija kulture sjećanja kojeg umjetnička organizacija Otvoreni likovni pogon iz Zagreba provodi s partnerima, Narodnom knjižnicom – Knin, Udrugom Porta i Srednjom školom Lovre Montija.

Hvala udruzi Atribut koja je večeras besplatno ustupila razglas i mikrofon!

Više fotografija pogledajte na Facebook stranici knjižnice.

I. Š.

U utorak u 16 sati u staroj knjižnici Kninjanka Katica Madžar čitat će dnevnik kojeg je pisala zadnjih 40 godina.

Katica će čitati dijelove iz svog dnevnika kojeg je pisala tijekom predratnog, ratnog i poslijeratnog Knina.

U dnevniku ponajprije progovara o izazovima s kojima se suočava kao osoba potpuno ovisna o njezi drugih.

Dnevnik će čitati ne samo kao kroniku društveno-političkih zbivanja iz perspektive jedne kvadriplegičarke već i kao povijest obitelji dva puta razdvojene ratom.

U njenom dnevniku pronaći će se i društvena kritika, poezija, ispovijed i komedija. Tu je i priča o ljubavi, umjetnosti, izdržljivosti i posvećenosti. Priča o majci, o brizi, o ženi, o Kninu.

Čitanje dnevnika Katice Madžar je prvo događanje u okviru projekta Život u gradu i istoimene izložbe koju u suradnji s partnerskim institucijama i prijateljskim udrugama pripremaju dvije u Berlinu školovane umjetnice Kristina Leko i Vedrana Madžar.

Nakon čitanja dnevnika Katice Madžar, građani će od 6. do 14. prosinca svakog radnog dana u prijepodnevnim satima u Galeriji Kninskog muzeja (10-13 sati), te u Narodnoj knjižnici Knin u poslijepodnevnim satima (15-18 sati) moći donositi materijale iz privatnih obiteljskih arhiva te ih u okviru radionica zajedno s umjetnicama oblikovati u izložbu koja će biti otvorena 15. prosinca 2023. u 14 sati u galeriji Kninskog muzeja.

Projekt je dio višegodišnjeg programa Demokratizacija kulture sjećanja kojeg umjetnička organizacija Otvoreni likovni pogon iz Zagreba provodi s partnerima. Jedan od partnera je i Narodna knjižnica – Knin koja će biti domaćin susreta u utorak.

U okviru programa Demokratizacija kulture sjećanja, organizacija Otvoreni likovni pogon je s lokalnim partnerima – Udrugom Porta, kninskom knjižnicom i Srednjom školom Lovre Montija pokrenula projekt Zidne novine koji traje do danas.

Plan je u 2024. u dodatnoj suradnji s Kninskim muzejem i muzejskim osobljem, a temeljem prikupljenih artefakata i priča, napraviti seriju privremenih intervencija u postav Kninskog muzeja.

Šime Strikoman predstavio je večeras u dvorani Studentskog doma retrospektivu svojih milenijskih fotografija, u prvom redu onih vezanih za Knin, ali i ostalih upečatljivijih od ukupno njih 866 koje je napravio u zadnje 23 godine.

Cilj mu je, kaže, raditi male retrospektive za svaki grad i sistematizirati svoja djela da budu lako i brzo dostupna zainteresiranima.

Otkrio je kako je još 1982. godine prestao slikati klasične pejzaže i okrenuo se originalnim rješenjima od kojih je milenijska fotografija ona po kojoj je najviše poznat.

U milenijsku fotografiju ulaže veliku strast i kreativnost koja je vidljiva i na njegovim fotografijama, od morskih do snježnih, s ljudima ili s brodicama.

Šime radi s analognim Hasselbladom, a riječ je o kraljevskom fotoaparatu s kojim je fotografirano čovjekovo spuštanje na mjesec. Šimina želja je da nabavi i digitalni Hasselblad, no s obzirom da doseže cijenu od 50 tisuća eura i to bez objektiva (Hasselblad H6D-400C MS) želimo mu puno sreće i strpljenja.

Gostovanje je organizirala Narodna knjižnica – Knin.

Kninjanka Tatjana Grgić objavila je knjigu poezije Plodovi tišine u izdanju nakladničke kuće “Digitalne knjige”.

Riječ je o trideset i tri pjesme filozofske, teološke i pejzažne tematike.

“Tatjana slobodno pjeva poput ptice i slobodno leti kroz svoja sanjarenja… U nekim pejzažnim pjesmama verlenovski bljesne gazeći tiho pod nogama lišće i u suzvučju s prirodom stvara tihu jesenju glazbu” piše između ostaloga u pogovoru zbirke, poznati kninski pjesnik Ante Nadomir Tadić Šutra.

U organizaciji Narodne knjižnice – Knin sutra (u četvrtak) će se u dvorani Studentskog doma s početkom u 18 sati održati večer posvećena 23. godišnjici milenijske fotografije Šime Strikomana – uz pregled najvažnijih fotografija i projekciju filma.

Šime Strikoman, akademski je snimatelj čija je karijera obilježena radom na Hrvatskoj televiziji i brojnim filmskim ostvarenjima. Prva milenijska fotografija nastala je u Vodicama na Rudini i predstavila je stanovnike grada pored bunara, simbola grada vode.

Od tada do danas, Strikoman je zabilježio 864 milenijske fotografije u 276 gradova i šest različitih država.

Tijekom večeri prisutni će imati priliku prelistati album izabranih milenijskih fotografija od kojih su neke nastale u Kninu i upoznati se s izazovima, zanimljivim događajima i anegdotama koje su obilježile proces snimanja.

Također, bit će prikazan humoristični film “Čiči-Biči: Bolski turizam u doba korone” na kojem je Strikoman bio direktor fotografije, a koji je ranije prikazan na Motovun Film Festivalu.