U petak će se u Narodnoj knjižnici Knin u 13 sati otvoriti velika izložba u organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Nacionalnog parka Krka i Parkova Hrvatske pod nazivom “Krka u oku istraživača: rijeka u sedam priča“

Predstavit će je dr. sc. Drago Marguš iz Nacionalnog parka Krka i Dobrila Zvonarek, autorica izložbe, a očekuje se i dolazak glavne ravnateljice NSK dr. sc. Tatijane Petrić. Glazbeni gost bit će Hrvoje Marić.

Izložba Krka u oku istraživača: rijeka u sedam priča nastala je suradnjom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Javne ustanove Nacionalni park Krka. Izložba prati simboliku broja sedam koji se povezuje s rijekom Krkom, pa je i tematski raznovrstan sadržaj izložbe okupljen u sedam priča. Svaka od njih simbolično je vezana uz jedan od Krkinih slapova i donosi drugačiji pogled na Krku i prostor kojim ona protječe, nastojeći, između ostalog, obuhvatiti njezin značaj, povijest kraja kojim prolazi, umjetnike koje je inspirirala te stanovništvo na koje je utjecala, a kojima je i posvećena.

Priče o rijeci Krki svoj sadržaj najvećim dijelom crpe iz fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a velika vrijednost izložbe su i prekrasne fotografije Krke, fotografskog dvojca Maria Romulića i Dražena Stojčića.

U istu rijeku, Heraklitovim riječima, nije moguće zakoračiti dvaput; stoga smo u nju zakoračili sedmerostrukim korakom, pokušavši joj se približiti izborom sedam mogućih pristupa – okom etnologa, arheologa, povjesničara, umjetnika, geografa, stanovnika njezinih obala, današnjeg posjetitelja, stoji u predgovoru kataloga izložbe, čije tekstove potpisuju Sonja Martinović i Dobrila Zvonarek iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te dr. sc. Željko Miletić, izvanredni profesor na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru.

Izložba Krka u oku istraživača: rijeka u sedam priča nastavak je suradnje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Javne ustanove Nacionalni park Krka u okviru projekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku. Do sada su ove dvije institucije suradnju ostvarile u trima tematskim izložbama: Burnum – arheološko blago Krke, Krka – tajne podzemlja, Voda i krš – fenomeni rijeke Krke te kreiranjem virtualne izložbe Prošlost i sadašnjost Krke.

Izložba je dio programa Mjeseca hrvatske knjige i moći će se besplatno razgledati u knjižnici u Kninu do 25. studenog. Nakon toga izložba će posjetiti Drniš, Šibenik i na kraju Skradin.

Što vas očekuje na izložbi pogledajte u kratkom videu.

I. Š.

Tri kulture

Svaka suvremena zajednica ima razvijene tri kulture.

Temelj tradicijskog kulturnog identiteta zajednice i naroda je tradicijska kultura. To su napjevi, glazba, plesovi i običaji naroda koje kod nas uglavnom njeguju kulturno-umjetnička društva, ali i javna radiotelevizija.

Druga kultura je institucionalna, etablirana kultura, a nju njeguju nacionalni i gradski muzeji, knjižnice, kazališta, galerije, filharmonije i orkestri. Predstavlja kulturne stečevine i dosege u nacionalnim i svjetskim okvirima.

I na kraju, treća kultura je nezavisna, alternativna kultura koja propituje, istražuje, stvara i promovira nove, suvremene pravce u kulturi. Predstavljaju je nezavisni umjetnici, aktivisti i skupine, nezavisni teatri i specijalizirani klubovi.

Ova treća kultura najmanje je zastupljena, najmanje je potpomognuta, najmanje je vidljiva i uglavnom egzistira u velikim gradovima. U velikim gradovima i – u Kninu – i to zahvaljujući Cafe baru A3 i njegovom vlasniku, entuzijastu Jugu Ramljaku. I to punih 13 godina.

Kako je počelo…? Što su o A3 rekli Mile Kekin, Prlja i Remi?

Da, Cafe bar A3 u subotu, 11. studenoga, uz koncert benda Markiz, slavi 13. rođendan i to kao jedan od najcjenjenijih punktova alternativne kulture u Hrvatskoj.

Nitko to nije mogao ni pomisliti u studenome 2004. godine kada se stidljivo krenulo sa koncertima kninskih bendova. Nedugo nakon toga počelo se ozbiljnije raditi te se od ožujka 2006. krenulo i sa koncertima cijenjenih hrvatskih i stranih bendova.

Pročulo se zatim u Hrvatskoj i šire o A3, o Jugu i o kninskoj publici i bendove više nije trebalo zvati nego su se sami počeli javljati sa željom da sviraju ovdje.

Ubrzo stižu i priznanja. Pjevačica Elementala Remi izjavljuje u listopadu 2008. godine u intervjuu Slobodnoj Dalmaciji da je najbolji koncert u karijeri imala u A3. U studenome iste godine Mile Kekin iz Hladnog piva izjavljuje: „Ovaj mali kafić postao je institucija“, a Prlja iz Leta 3 u travnju 2009. godine govori o A3 kao o „jako dobrom klubu koji ima publiku baš onakvu kakvu i zaslužuje“. A sličnih pohvala bilo je doista puno.

Samo iz Afrike nitko nije došao u Knin

U zadnjih 13 godina u A3 je sviralo brdo bendova i izvođača, počevši od onih poznatih domaćih (Hladno pivo, KUD Idijoti, Let 3, TBF, Zabranjeno pušenje, Silente), preko stranih sastava do najcjenjenijih imena nezavisne glazbene scene u Hrvatskoj.. Svirali su bendovi sa pet kontinenata, samo iz Afrike nitko nije došao u Knin.

Ove godine osnovana je i Udruga Atribut, a osim glazbe, A3 je započeo i sa organiziranjem izložbi i kazališnih predstava. A3 je tako doista postao kultno mjesto hrvatske nezavisne kulture. A ta vrsta kulture itekako je bitna za zajednicu.

Što sa sobom nosi nezavisna, alternativna kultura?

Nezavisna, alternativna kultura nema samo usko kulturnu vrijednost. Alternativna kultura generira stremljenje novim idejama i nadasve generira individualizam te razmišljanje svojom glavom i kao takva je važna ne samo za razvoj pojedinca kojim nije moguće manipulirati nego i za razvoj zdravoga društva.

Zbog takvog svog karaktera, nezavisnu kulturu vladajući establišment često doživljava kao prijetnju, a eventualni sponzori, odnosno gospodarski subjekti u promoviranju takve kulture ne vide ekonomskog interesa (osim ako nije riječ o festivalima i projektima u velikim gradovima ili turističkim središtima koji imaju ekonomsku isplativost).

Zato su promotori nezavisne kulture, a pogotovo oni u malim sredinama redovito nepopravljivi entuzijasti koji sve to rade na svoju ekonomsku štetu. Jedan od njih je naravno i Jug.

Poželimo zato Jugu bar još 13 godina rada i tvrdoglavosti pa neka onda palicu preuzme netko mlađi (u nadi da nove tehnologije za 13 godina neće u potpunosti zatomiti aktivizam svojstven mladim ljudima).

Bravo za sve koji 13 godina podržavaju A3!

Osim Juga veliko priznanje treba dati i publici, ljudima, generacijama mladih ljudi koji su od 2004. godine do danas pohodili koncerte i davali podršku i Jugu i bendovima. Neki od njih su doslovno odrasli uz A3. I nisu tu stekli samo koncertnu kulturu nego su ponešto naučili i o životu.

Juže i A3 i dragi gosti i gošće kafića, sretan vam 13. rođendan!

Za dobiti popis bendova i izvođača koji su svirali u A3 možete kontaktirati e-mail kafića: kluba3@net.hr

Ivica Šimić