Proračun za 2018. godinu bio je povod za intervju s kninskim gradonačelnikom dr. sc. Markom Jelićem. Na kraju se intervju pretvorio u trojni budući da su, sukladno svojim kompetencijama i zaduženjima, na određena pitanja odgovarali i dogradonačelnici Marijo Ćaćić i Kristina Perić.
U intervjuu doznajemo puno zanimljivih informacija, od onih loših – da će se možda odustati od Poslovne zone u Oćestovu jer Hrvatske šume traže pola milijuna kuna, do dobrih – da se naknade za novorođeno dijete povećavaju tri puta i da se pregovara s investitorima o otvaranju malih IT, metaloprerađivačkih i prehrambenih tvrtki u Kninu.
Evo i cijeloga intervjua.
Kakav nas proračun očekuje za 2018. godinu, razvojni, socijalni ili neki treći? Koje su glavne značajke proračuna na čijem prijedlogu, pretpostavljam, još uvijek radite?
Kristina Perić: Kao što ste i naveli, na proračunu za 2018., kao i na projekcijama za 2019. i 2020. još se intenzivno radi. Kako bi skrojila verziju proračuna koji maksimalno zadovoljava potrebe i želje građana Knina, gradska uprava nastoji osluškivati potrebe i želje građana pa su značajna sredstva izdvojena i za manje investicije koje su predlagali sami građani. Na prošloj sjednici Gradskog vijeća ponudili smo i kolegama iz oporbe da se aktivno uključe u kreiranje proračuna za sljedeću godinu te ćemo uskoro imati i radni sastanak na tu temu. Grad Knin će nastojati stvarati pozitivno poduzetničko okruženje te ćemo kroz različite mjere pokušati poticati rast i razvoj malog poduzetništva i gospodarstva. Neki detalji koje vam možemo trenutno navesti su da namjeravamo podići naknadu za novorođeno dijete s dosadašnjih tisuću na tri tisuće kuna, planiramo uređenje novog vrtića, kupnju cisterne za prijevoz pitke vode, povećanje broja stipendija, kao i uvođenje određenog broja stipendija za srednjoškolce, financiranje asistenata za djecu s poteškoćama u razvoju…
U odnosu na proračune prošlih godina, generalno, koje stavke će se kresati, a koje stavke će biti veće?
Kristina Perić: Cilj nam je da proračun bude što realniji te da u isti ne ubacujemo stavke za koje smatramo da se neće moći realizirati kako bi na takav način nekome „mazali“ oči. Imamo dosta dugova koje treba vratiti, a isto tako i dosta nenaplaćenih prihoda za koje se nisu poduzimale apsolutno nikakve mjere naplate. Uštede ćemo provoditi gdje god to bude moguće, a najviše na materijalnim troškovima redovnog poslovanja. Troškovi ureda gradonačelnika će biti prvi koji će biti znatno smanjeni. Sve uštede koje ostvarimo ćemo usmjeriti na izradu razvojnih projekata koji su u interesu grada Knina i njegovih sugrađana.
Kako stoje stvari s velikim EU projektom (Programa integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije…) na koji mnogi gledaju kao na zadnju slamku spasa za Knin? Doznali smo na zadnjem Gradskom vijeću da se do sada nije dobro radilo. Postoji li opasnost da Knin izgubi te novce? Kada idu prvi natječaji – onaj za institucije i udruge te onaj za gospodarske subjekte?
Marijo Ćaćić: Ovaj projekt je od ključnog značaja za razvoj našeg grada pa smo mu, sukladno tome, i posvetili iznimno veliku pažnju. Napravljen je cijeli niz aktivnosti usmjerenih na korekciju postojećeg Intervencijskog plana i ustrojavanje sustava za uspješnu pripremu i provedbu pojedinih projekata. Budući da postojeći plan ne bi mogao postići planirane ciljeve po pitanju zapošljavanja naših građana, razvijanja lokalnog gospodarstva, ustrojavanja učinkovitog sustava potpore poduzetništvu te posljedično sprječavanja odseljavanja lokalnog stanovništva, u dogovoru sa nadležnim Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU te Ministarstvom rada i mirovinskog sustava, pokrenuli smo ubrzani postupak izmjene Intervencijskog plana Grada Knina. Paralelno sa postupkom izmjene Intervencijskog plana pokrenuli smo, također, ubrzani postupak pripreme projektne dokumentacije za sve projekte koje planiramo provesti. Ugovorena je izrada idejnih, glavnih i izvedbenih projekata te usuglašeni pojedini zahvati sa nadležnim institucijama poput Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, Regionalne razvojne agencije Šibensko-kninske županije i županijskim Upravnim odjelom za prostorno uređenje i gradnju.
U cilju ubrzavanja svih aktivnosti oko provedbe Intervencijskog plana Grada Knina formirane su stručne radne skupine od djelatnika gradske uprave i vanjskih stručnjaka koje, svaka u svom području, intenzivno rade na pripremi pojedinih projekata, a sve u cilju maksimalnog iskorištavanja svih raspoloživih sredstava iz ovog Programa.
Knin ne može izgubiti ova sredstva budući ih, suprotno prethodno prezentiranoj priči, nije niti dobio. Dakle, nikad ta sredstva nisu bila, niti će ikad biti na računu Grada Knina, nego su nam na raspolaganju i isključivo ih visokostručnim radom možemo povlačiti za pojedine projekte koje kvalitetno pripremimo. Vjerujemo da ćemo sa ovom novoosmišljenom kombinacijom razvoja vlastitih stručnih kadrova i upotrebom vanjske stručne konzultantske pomoći uspjeti pripremiti dovoljno kvalitetnih projekata da povučemo i iskoristimo sva raspoloživa sredstva iz ovog Programa te da zaista postignemo planirane razvojne ciljeve.
U intenzivnoj suradnji sa Ministarstvom rada i mirovinskog sustava proveli smo javnu raspravu o uvjetima Javnog poziva namijenjenog financiranju, odnosno sufinanciranju projekata društvenog karaktera i očekujemo javnu objavu poziva u drugoj polovici studenog. Na taj Javni poziv moći će se prijaviti ustanove, udruge civilnog društva, trgovačka društva, jedinice lokalne samouprave i drugi prijavitelji koji će svoje projektne aktivnosti, socijalnog karaktera, provoditi na području grada Knina.
Poučeni pozitivnim iskustvom sa javnom raspravom koju je Grad Knin proveo za socijalni dio Intervencijskog plana, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU je odlučilo samostalno provesti postupak javne rasprave o uvjetima Javnog poziva namijenjenog sufinanciranju gospodarskih projekata. Javna rasprava će se obaviti preko nacionalnog sustava e-savjetovanje i njen početak je objavljen u petak o čemu je zainteresirana javnost detaljno informirana preko Internet stranice Grada Knina. Javna objava ovog poziva se očekuje 30. studenog 2017. godine.
Kada će biti dovršene izmjene intervencijskog plana i kada će biti dostupne javnosti? Koji će biti glavni segmenti izmijenjenoga plana?
Marijo Ćaćić: Izmjene Intervencijskog plana se upravo pripremaju i kroz sljedećih desetak dana će se prijedlog izmjena, sukladno propisanoj proceduri, uputiti Jedinici za intervencijski plan i potom Partnerstvu za intervencijski plan. Propisana procedura cijelog Programa nam ne dozvoljava da radimo velike strukturne izmjene Intervencijskog plana, iako bi to moglo polučiti značajno bolje ukupne rezultate. Plan će se i nakon izmjena temeljiti na, prethodno definirana, četiri osnovna razvojna prioriteta, međutim, projektne aktivnosti će se puno više usmjeriti na otvaranje mogućnosti za generiranje novih radnih mjesta te kvalitetnije iskorištavanje raspoloživih razvojnih potencijala. Dio projektnih aktivnosti će se usmjeriti na kvalitetnije iskorištavanje kninske tvrđave, kroz obogaćivanje turističke ponude uz korištenje suvremenih organizacijskih modela i tehnoloških rješenja. Isto tako, dio projektnih aktivnosti će se usmjeriti prema prostoru nekadašnje vojarne Krka u kojoj planiramo, u suradnji sa Nacionalnim parkom Krka, provedbu cijelog niza projekata. Posebna pozornost će se posvetiti učinkovitijem iskorištavanju raspoloživih sredstava za razvoj gospodarskih djelatnosti, poglavito u Poduzetničkoj zoni Preparandija. Očekujemo ostvariti značajne uštede sredstava odustajanjem od bespotrebne izgradnje potpuno nove zgrade u PZ Preparandija za potrebe Poduzetničkog inkubatora, koji planiramo stacionirati u trenutno neiskorištene prostore nekadašnje tvornice Kninjanka. Od sredstava koja ćemo uštedjeti na taj način planiramo provedbu dodatnih dvaju projekata i to Projekt uređenja i opremanja Informacijskog inovacijskog inkubatora (3I) te Projekt uređenja i opremanja centra za vode krša.
Nakon usuglašavanja sadržaja izmjena Intervencijskog plana planiramo ga, iako to procedura izričito ne zahtijeva, ponuditi našim građanima na komentiranje. Smatramo da i za izmjene ovako značajnog razvojnog strateško operativnog dokumenta trebamo dobiti mišljenje javnosti.
Dokle se došlo po pitanju stavljanja vojarne Krka u funkciju razvoja turizma?
Marijo Ćaćić: Sa upravom Nacionalnog parka Krka je dogovorena sveobuhvatna suradnja u planiranju, projektiranju i provođenju cijelog niza projekata u nekadašnjoj vojarni Krka. Kao osnova za bilo kakvo planiranje napravljen je geodetski snimak cijelog područja vojarne, kao i područja sa desne strane rijeke Krke do ušća rijeke Butižnice, tzv. Sastavaka. U dogovoru sa NP Krka je angažiran arhitektonski studio koji se bavi ambijentalnom arhitekturom koji je, prema naputcima od strane Grada Knina, već izradio nekoliko alternativa sadržaja koji bi se izgradili na tom prostoru. Budući da izrada navedene geodetske podloge i idejnog rješenja uređenja cijelog prostora značajno košta, dogovorili smo da taj trošak preuzme upravo Nacionalni park.
U vrlo skorom vremenu očekujemo prijedlog Idejnog rješenja sveobuhvatnog uređenja prostora nekadašnje vojarne Krka, nakon čega ćemo ga javno objaviti i prepustiti našim građanima da daju svoje komentare, prijedloge, prigovore i sugestije. Po konačnom definiranju svih zahvata u tom prostoru pristupit ćemo izradi detaljne projektne dokumentacije i ishođenju potrebnih dozvola. Provedbu jednog dijela projekata će preuzeti NP Krka budući da je na tom području predviđeno otvaranje njihovog službenog ulaza, a jedan dio projekata će se prepustiti zainteresiranim poduzetnicima i udrugama civilnog društva. Projekti koje će provoditi Grad Knin i gradska poduzeća ili institucije će se prijavljivati na raspoložive natječaje te sufinancirati sredstvima iz fondova EU. Bitno je naglasiti da će glavni kriterij pri odabiru projektnih prijedloga biti broj novih radnih mjesta koja će se s njima otvoriti.
Spominjali ste osnivanje Lokalne razvojne agencije. Dokle se tu stiglo? Hoće li se u agenciju angažirati stručnjaci za pisanje projekata?
Marijo Ćaćić: Trenutno sa Veleučilištem Marko Marulić dogovaramo preuzimanje cjelokupnog vlasništva nad društvom Matica d.o.o. koje planiramo preustrojiti u javnu ustanovu Lokalnu razvojnu agenciju. U sljedećih nekoliko dana će društvo započeti sa radom sa novom, stručnom upravom te odmah započeti sa postupkom preregistracije u Lokalnu razvojnu agenciju. Ukoliko bude organizacijskih ili čisto vremenskih prepreka za brzu preregistraciju društva Matica d.o.o. u Lokalnu razvojnu agenciju, kao alternativno rješenje imamo osnivanje potpuno nove Lokalne razvojne agencije i u tom slučaju bi društvo Matica d.o.o. nastavilo djelovati kao konzultantska kuća koja bi na komercijalnim osnovama pružala uslugu pripreme projekata za lokalne gospodarstvenike i udruge civilnog društva.
Trošak rada društva Matica d.o.o. i buduće Lokalne razvojne agencije možemo gotovo u potpunosti financirati sredstvima iz Programa integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije, te će ona predstavljati temelj budućeg razvoja našeg grada. Cilj nam je razviti vlastiti stručni kadar koji će i nakon provedbe našeg Intervencijskog plana biti sposoban osmišljavati, izrađivati i provoditi lokalne razvojne projekte.
Je li u ova četiri mjeseca bilo nekih značajnijih razgovora i dogovora s investitorima i ako jest, možete li bar malo konkretizirati?
Marko Jelić: Dosta se razgovara s malim poduzetnicima, pogotovo iz IT sektora i digitalnog marketinga. Naime, radi se o ljudima koji su iz Knina ili su vezani za naš grad te im je namjera pokrenuti poslovanje ovdje. Također, neki od njih vide mogućnost u prebacivanju sjedišta u Knin, a značajnu ulogu u tom bi imao i 3I inkubator. Zasad je to još uvijek na razgovorima i pokojem projektu koji je u začetku. Važno je napomenuti da se radi o malim tvrtkama, koje se još uvijek pozicioniraju na tržištu.
Osim navedenih, obratio nam se poduzetnik koji želi pokrenuti proizvodnju aluminijskih proizvoda, tek smo započeli pregovore. Zatim, postoji interes za malu biotehnološku tvrtku koja bi proizvodila starter kulture za prehrambenu proizvodnju. Ipak, najveći problem je što smo uistinu ograničeni s prostorima za poduzetništvo i s neriješenim imovinsko-pravnim pitanjima. Nadamo se da ćemo uspjeti u Poslovnoj zoni Preparandija postići dogovor s Jadranskom bankom d.d. vezano uz prostore bivše tvornice „Kninjanka“ ili da ćemo izgraditi nove kroz program Integralne regeneracije.
Čuli smo na Gradskom vijeću da će izgradnja infrastrukture za Poslovnu zonu u Oćestovu puno koštati. Tražite li načine za namicanje novca za tu stavku? Hoće li se ići ozbiljnije u realizaciju zone u Oćestovu?
Marko Jelić: Problem s PZ „Oćestovo“ je uistinu kompleksan. Infrastruktura bi koštala okvirno, po prvim procjenama, 20 milijuna kuna. A samo projektiranje vjerojatno oko 1-2 milijuna. Nažalost se nismo mogli prijaviti na EU fondove koji su u tijeku zbog toga što je na tim natječajima postavljen uvjet da se mora imati Strategiju razvoja grada. Ono što smo već doveli do samog kraja je izrada iste i uskoro ćemo je poslati u javnu raspravu. Ta zona je jedina ozbiljna prilika za veće ulagače, ako ih bude i želimo li ići u smjeru većih investicija potrebno je osigurati njenu funkcionalnost.
No, to je samo jedan dio priče. Vlada RH je darovala Gradu Kninu 31 ha zemljišta u Oćestovu za Poslovnu zonu, ali prije koji dan su nam Hrvatske šume, državna tvrtka koja upravlja šumskim resursima, ispostavile račun na pola milijuna kuna za prenamjenu tog zemljišta u građevinsko. Moramo istaknuti da tamo uistinu nema nikakve posebne komercijalne šumske vrijednosti i da smatramo da taj račun po iznosu daleko nadmašuje vrijednost zemljišta koje je obuhvaćeno ovom prenamjenom. Također, važno je za navesti da Grad u ovom trenutku to ne može platiti i postoji mogućnost da ne budemo u mogućnosti prihvatiti darovano zemljište o čemu ćemo izvijestiti Gradsko vijeće na idućoj sjednici. Mogućnost odustajanja od zone postoji i iz razloga što smo željeli ulagati u solarno polje, a zakonski to nije moguće u krugu od 500 metara od naseljenih područja, što je po svim stručnjacima s kojima smo razgovarali potpuno bez smisla te ograničava razvoj na resursima koji su nam dostupni.
Koje su najveće prepreke na koje ste naišli u ova četiri mjeseca otkako ste na vlasti?
Kristina Perić: Loša financijska situacija, loše planirane investicije, loše uređen sustav upravljanja, neriješena imovinsko-pravna pitanja, teško narušeni međuljudski odnosi koji uz sve već navedeno predstavljaju jedan od većih problema u vođenju sustava. Drugim riječima, sustav koji nije postavljen da bude operativan i potpuno funkcionalan. A bez toga nema napretka jer svaki kotačić mora raditi svoj posao na najadekvatniji mogući način ili ga treba zamijeniti.
Kakva je suradnja sa Vladom i općenito institucijama središnje vlasti u Zagrebu?
Marko Jelić: Suradnja s Vladom RH i institucijama države je uistinu korektna, što je i na tragu onog za što se premijer založio i što su članovi Vlade iznosili tijekom sjednice u Kninu. Nadamo se da će to biti i bolje u smislu operativnosti i skraćivanja vremena potrebnog da se određena pitanja riješe i dođu na red.
Kako komentirate raskol koji se dogodio u lokalnom HDZ-u?
Marko Jelić: HDZ je velika stranka i u novijoj hrvatskoj povijesti najveća politička snaga. HDZ je također najveća organizirana politička struktura u našem gradu i samim tim je njezina odgovornost, bez obzira što je u oporbi, iznimno velika. Smatramo da se političke aktivnosti mora provoditi na dostojanstven i politički civiliziran način te to i očekujemo od vodstva i članova HDZ-a. Nadamo se da će se strasti smiriti i da će zajedno s ostalim sudionicima političkog života, prije svega s građanima ovog grada, raditi na stabilizaciji i rastu gospodarstva i opstanku mladih u ovom prekrasnom i bogatom okruženju.
Kakva će 2018. godina biti za Knin, jeste li optimistični ili pesimistični?
Marko Jelić: Iduća godina će biti iznimno izazovna, zahtjevna i naporna. No, Per aspera ad astra, preko trnja do zvijezda, zar itko od nas očekuje da će biti jednostavno? Neće!
Hoćemo li uspjeti postaviti temelje da stvari krenu nabolje? Sigurni smo da hoćemo, ali da bismo uspjeli moramo biti vrijedni, uporni, strpljivi i nadasve vjerovati da to možemo i da ćemo na kraju imati pozitivan rezultat.
Razgovor vodio: Ivica Šimić
