Piše: Katia Župan, NP Krka

Stari put niz roške gudure do mlinica i vode

Put kojim su se nekada stanovnici okolnih sela niz strmu ploču kanjona spuštali do vode i posjeda koje su obrađivali danas je pješačka staza, na kojoj posjetitelji mogu uživati u pogledu na očaravajući krajolik Roškoga slapa. A pogled je vrijedan uspona ili spusta, podjednako zahtjevnih, niz tu, kako joj samo ime kaže, uglačanu ploču uz roške gudure. Još je u prošlom stoljeću Jasna Skelin Duboković, drniška vizionarka, govorila o uređenju staze do vodenica jer se s te ploče vidi sva ljepota kanjona: orlovski par koji kruži iznad ruševina Rogova, razasute Ogrlice, modrozelene vode stiješnjene u kanjonu Među gredama… Vidi se i kuća Jasne Skelin Duboković, plemkinje koja je na Roškome slapu odrasla i cijeli svoj život posvetila njegovoj valorizaciji i razvoju.

Takva mjesta, uzvišena i nadmorski i duhovno, mjesta su istančanih djela prirode i dom raznolikim živim stvorenjima. U blizini sela Bogatića, na gornjem dijelu te ukošene litice, zvane Ploča, visoko iznad Roškoga slapa, na nadmorskoj visini od 156 m, nalazi se i jama Suza na Ploči, nazvana po ulaznom otvoru u obliku suze. Riječ je o malom, jednostavnom objektu, dugom pet, dubokom tri i pol metra, s vertikalnom razlikom od oko šest metara. U njoj stanuje dalmatinski špiljski konjic, tercijarni relikt i endem zapadnoga Mediterana.

Ako se popnete pješačkom stazom, naći ćete se sasvim blizu pticama nebeskim. Stijene i litice na Roškome slapu i u kanjonu Među gredama staništa su dvadeset dvjema vrstama ptica. Tu se gnijezdi orao zmijar, koji u potrazi za hranom satima lebdi nošen zračnim strujama. Kanjon iznad Roškoga slapa gnjezdište je pećinske i hridne lastavice, piljka i bijele čiope. U pukotinama stijena i polušpiljama gnijezdi se divlji golub, druževna ptica koja živi u manjim jatima cijele godine, a na liticama ili velikim blokovima kamenja modrokos. Iznad Roškoga slapa često se mogu vidjeti obiteljska jata gavrana. U pukotinama strmih stijena ili napuštenim gnijezdima ptica grabljivica u nepristupačnim šumama gnijezdi se ušara. Glasa se s „uu-hu“, osobito često u proljeće za gniježđenja, a pjev joj se čuje na udaljenost do četiri kilometra. U dijelu kanjona iznad Roškoga slapa, iako se tu više ne gnijezde, povremeno se mogu vidjeti, u potrazi za hranom, sivi sokol i prugasti i suri orao.

Srdačan pozdrav i ugodan vikend,

Piše: Katia Župan, NP Krka

Klub prijatelja Krke mnogo je više od članske iskaznice. S gotovo devetsto članova, prerastao je u društvo istinskih zaljubljenika u prirodu, koji svoje slobodne trenutke često i rado provode na Krki. Zato smo upravo s njima proslavili ovogodišnji rođendan na zajedničkom koncertu u Hrvatskom narodnom kazalištu u Šibeniku, a sada im omogućujemo još jednu pogodnost.

S obzirom na vrijeme koje provode u Parku, svi članovi Kluba prijatelja Krke od petka, 15. veljače 2019. mogu kupiti dio asortimana iz suvenirnica Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ uz popust od 20%. Dovoljno je da pri kupnji predoče iskaznicu Kluba te osobnu iskaznicu ili drugu odgovarajuću identifikacijsku ispravu.

Članovi na odabir imaju tradicionalne suvenire (bukare, zdjele, žlice), suvenire od drveta, kamena, keramike i stakla; uporabne suvenire poput majci, kapa, bedževa, privjesaka, magneta, nakita, šalica i razglednica; umjetničke suvenire u vidu slika ili figura i knjige iz bogate izdavačke djelatnosti JU „NP Krka“.

Svi suveniri u ponudi JU „Nacionalni park Krka“ odabiru se prema kriteriju kvalitete i prepoznatljivosti, ali i izvornosti i tradicionalnog naslijeđa te stupnja povezanosti s kulturnopovijesnom i prirodnom baštinom. Pri tome se još vodi računa o originalnosti i ekološkoj prihvatljivosti izrade i materijala koji se koriste. Takvi suveniri originalan su i prepoznatljiv djelić Krke koji bi istinski zaljubljenici u ovu kršku rijeku željeli imati u svojim domovima ili darovati dragim osobama.

Svim članovima Kluba prijatelja Krke, i ovom prilikom, zahvaljujemo na učlanjenju, što su najbolji glasnogovornici svih njenih vrijednosti i što je odgovornim ponašanjem čuvaju za budućnost.

Na danas održanoj drugoj ovogodišnjoj akciji dobrovoljnog darivanja krvi prikupljene su 53 doze krvi.

Akciji održanoj  u prostorijama Gradskog društva Crvenog križa Knin pristupilo je
58 darivatelja od kojih je 5 osoba odbijeno nakon liječničkog pregleda.

I. Š.

Splitska Udruga ”Zdravi grad” u suradnji s partnerima iz kninske Ekološke udruga “Krka” Knin gura korisni projekt jasnog naziva ‘Iskoristi priliku’, a kojim nudi vrlo rijetku priliku trajno nezaposlenima i marginalnim skupinama s područja Knina i okolice potpuno besplatno, dakle bez kune, naučiti se voćarsko-vinogradarsko-vrtlarskim vještinama i znanjima, dobiti za to međunarodno priznatu diplomu, te kvalifikacije upisane u radnu knjižicu, i na kraju otići na – besplatno putovanje u Bavarsku, piše Tris portal.

-Programi edukacija za sljedeća zanimanja: Voćar/ica, Vinar/ka, Vinogradar/ka, i Vrtlar/ica će krenuti 18.02.2019 s početkom u 17:00 sati na adresi 4.gardijske brigade 11., Knin, Pućko otovoreno učilište Knin. Uvjet je da ste pri samom upisu duže vrijeme nezaposleni, odnosno više od 1 godinu (za starije od 30 godina), više od 6 mjeseci (za mlađe od 30 godina) ili ste nezaposleni i primate zajamčenu minimalnu naknadu i imate završenu najmanje osnovnu školu – veli za Tris portal voditeljica programa Zorana Šare iz udruge Zdravi grad.

Na edukaciju, dakle, treba dostaviti potvrdu o nezaposlenosti od HZZ-a ili ispis iz e-radne knjižice Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) ili potvrdu o primanju zajamčene minimalne naknade centra za socijalnu skrb. Jednostavno je, vele: pristupom ovim edukacijama ne gubite nikakva prava stečena kao nezaposlena osoba.

Rok prijave je 15. 02. 2019. Za sve dodatne informacije se može javiti direktno na kontakt broj 099 207 20 55 na koji će se javiti voditejica projekta Zorana Škare.

Izvor: Tris portal

Piše: Katia Župan, NP Krka

Mostom preko biserne Ogrlice sred kanjona

Na samoj sredini toka rijeke Krke, kao čipka preko prsa nevjeste iz Bogatića, rasuo se niz sedrenih kaskada koje narod prozvaše Ogrlicama. Kada voda preko njih prijeđe, u širokoj lepezi Roškog slapa, ruši se u jezero. Stiješnjen među kanjonima rijeka Krke i Čikole, cijeli lokalitet odiše bogatom poviješću življenja na ovim prostorima.

Hodajući stazom Roškog slapa, čovjek uistinu poima da je voda izvor života. Vidi bezbrojne slapiće, rukavce kako poskakuju i žubore. Voda je ovaj kanjon oplemenila bujnom vegetacijom. U pukotinama kanjonskih stijena raste ilirsko-jadranski endem prozorski zvončić. U rijeci plivaju potočna pastrva i klen. U zelenilu se skrivaju šumska smeđa i velika zelena žaba ili barska kornjača. Kamenjar s grmolikom vegetacijom stanište je velikog zelembaća, a od rijetkih sisavaca ovdje obitavaju divlja mačka i vidra.

Staza vodi mostom preko Ogrlica, najljepšeg ukrasa ovog lokaliteta i do vodenica, sačuvanog spomenika ruralnog graditeljstva i gospodarske prošlosti, a s obzirom na bogatu tradiciju i pučki izraz koji svjedoče, smatraju se i etnološko-etnografskim spomenikom. Krka ovdje protječe u malim potočićima i žubori u slapićima pa su vodenice idealno mjesto za otpočinuti, nešto pregristi i uživati u zvukovima rijeke.

Pri vrhu kanjona nalazi se Oziđana pećina koja je pružala zaklon čovjeku mlađeg kamenog doba a posjetitelji mogu preći mostom s 22 kamena navoja kojim su premošćene obale Krke, a koji nam je u naslijeđe ostavilo Rimsko doba. Smatra se da je Roški slap ime dobio po srednjovjekovnoj utvrdi Rogovo na desnoj obali rijeke nad kanjonom Među gredama a do mjesta na kojem je nekada stajala utvrda danas vodi pješačka staza s vidikovcem.

Od Ogrlica pa prema mjestu gdje se Roški slap ruši u jezero kanjon je širok i otvoren. Uzvodno se pak opet sužava i kreće prema gornjoj Krki. Na tom je mjestu pristanište izletničkih brodova koji posjetitelje prevoze uskim tjesnacem Brzica do Carigradske drage u kojoj se smjestio manastir Krka.

Velikim otkrićem, austrijskom tvrđavom na Vrbniku kod Knina, pohvalili su se šibenski konzervatori Ivo Glavaš i Marko Sinobad.

Kako kažu, riječ je o najznačajnijem povijesnom i arheološkom otkriću obrambenog sustava iz razdoblja novog vijeka u povijesti Hrvatske, piše ŠibenikIN.

– Na postojanje u znanosti posve nepoznate tvrđave na Vrbniku kod Knina upozorio nas je prof. dr. Hrvoje Kekez s Katoličkog sveučilišta u Zagrebu koji je, istražujući podatke o kninskoj tvrđavi u Bečkom državnom arhivu, našao na nacrte tvrđave u Vrbniku – ispričao je Ivo Glavaš koji je s kolegom Markom Sinobadom obišao ostatke tvrđave.

Riječ je o jedinoj austrijskoj tvrđavi u Šibensko-kninskoj županiji. Ima površinu od gotovo jednog hektra što je svrstava među najveće austrijske tvrđave na našoj obali Jadrana. Tvrđava je u obliku je nedovršenog polukruga s velikim grudobranima od kamenja i zemlje, a rov ispred grudobrana je iskopan u kamenu živcu. U središtu tvrđave nalazi se zidana vojarna u koju se moglo smjestiti gotovo 150 vojnika i časnika.

– Ovo je bez svake sumnje najznačajnije povijesno i arheološko otkriće nekog obrambenog sustava iz razdoblja novog vijeka u povijesti Hrvatske. Slijede daljnja istraživanja tvrđave nakon kojih ćemo moći nešto više kazati o prostorima unutar nje – napominje Glavaš.

Austrijska vojska je tvrđavu Vrbnik po svoj prilici sagradila u prvoj polovini 19. stoljeća, a u funkciji je bila do razvojačenja Knina 1875. godina i otada je pala u zaborav. Sagrađena je kako bi štitila južni prilaz Kninu na točki s koje je mogao biti najlakše ugrožen.

Austrijska tvrđava u Vrbniku odlično se vidi na austrijskoj topografskoj karti iz sredine 19. stoljeća i avionskoj snimci tog područja iz 1968. godine.

Danas smo izvijestili kako su na Krčiću išarane info ploče, a ubrzo je stigla i reakcija iz Gradske uprave – Komunalnog redarstva koju ovdje prenosimo:

“Prijava učinjene štete na tematskoj ploči je prijavljena vlasniku Javnoj ustanovi Priroda u Šibeniku. Ista će poduzeti zakonom predviđene radnje o otklanjanju štete koja je učinjena i izvijestiti nadležne o pronalasku i sankcioniranju počinitelja. Prijavu je proslijedilo Komunalno redarstvo po saznanju od vas, te vam zahvaljujemo na suradnji u cilju boljeg funkcioniranja i svakako urednijeg prostora Grada Knina što nam je cilj svima.”, izvijestili su iz Gradske uprave – Komunalnog redarstva.

I. Š.