Danas oko 10 sati cijeli grad je ostao bez električne energije jer je, kako su nam potvrdili u HEP-u, iz sustava “ispala” trafo stanica 110. Riječ je o glavnoj trafo stanici za Knin koja se nalazi na Ljupču.

Kvar srećom nije dugo potrajao, pa su Kninjani bez struje bili 15-ak minuta.

I. Š.

Na današnji dan, 3. prosinca 1944. godine Knin je oslobođen od oružanih snaga nacističke Njemačke – Hitlerovog Wehrmachta.

Osmi dalmatinski korpus Narodno oslobodilačke vojske Jugoslavije oslobodio je Knin od 15. brdskog korpusa Wehrmachta u čijoj formaciji su bili i ustaše i četnici.

I. Š.

Foto 1: Ulazak pripadnika Osmog korpusa NOVJ u Knin preko improviziranog mosta koji se nalazio na mjestu današnjeg Atlagića mosta (vlasnik fotografije: Goran Zelić)

Foto 2: Spomenik poginulima pri oslobađanju Knina. Nalazio se na brdu Spas. Miniran je i srušen 1996. godine od strane nepoznatih osoba (vlasnik fotografije: Goran Zelić)

Piše: Katia Župan, NP Krka

Blago riznice franjevačkog samostana Majke od Milosti na Visovcu predstavljeno je, prvi put u skoro šest stoljeća postojanja, na izložbi Visovac: duhovnost i kultura na Biloj stini, koja je otvorena u zagrebačkome Muzeju za umjetnost i obrt u subotu, 30. studenoga 2019. Izložba će biti otvorena do 2. veljače 2020.

Za potrebe te velike izložbe većina od petstotinjak predmeta iz franjevačke samostanske riznice, biblioteke i arhive nakon mnogih stoljeća prvi put napušta Visovac da bi kao jedna od najljepših i najspokojnijih hrvatskih veduta zaživjela pod krovom Muzeja za umjetnost i obrt kao središnje nacionalne baštinske institucije.

Rezultat tog opsežnog rada je i istoimena monografija koja prati izložbu, u kojoj je značenje Visovca predstavljeno kroz djelo istaknutih muzejskih stručnjaka i vanjskih suradnika koji su radili na obradi zbirki i njihovoj valorizaciji. Upravo će u toj monografiji biti predstavljeni rezultati istraživanja i valorizacija cjeline, sagledane kroz odrednice duhovnosti i kulture, kroz obnovljene predmete iz samostanske riznice i artefakte koji posvjedočuju stoljetne veze Gospina otočića s najistaknutijim umjetničkim, obrazovnim i kulturnim središtima Europe.

Rezultati trogodišnjeg rada na istraživanju, valorizaciji i stručno-znanstvenoj obradi korpusa kulturne i umjetničke baštine franjevačkog samostana na Visovcu predstavljeni su 29. listopada u Zagrebu. Na tom složenom interdisciplinarnom, izložbenom i nakladničkom projektu, koji je vodila muzejska savjetnica dr. sc. Anđelka Galić, autorica izložbe i urednica monografije, radio je tim vrsnih stručnjaka – kustosa, konzervatora i restauratora iz Muzeja za umjetnost i obrt, restauratora i konzervatora iz Hrvatskog restauratorskog zavoda, iz područnih odjela u Splitu, Zadru i Dubrovniku, kao i brojni restauratori, preparatori, konzervatori, fotografi, povjesničari umjetnosti, teolozi, znanstvenici s filozofskih fakulteta u Zagrebu i Splitu, filolozi, arhitekti, muzikolozi s Odjela za povijest hrvatske glazbe u HAZU i s Umjetničke akademije u Splitu i dr.

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ snažno je podržala cijeli projekt, i kao glavni sponzor, ali i kao subjekt koji s otokom Visovcem vežu dugogodišnje prijateljstvo i suradnja u okviru Nacionalnog parka. Kroz stoljeća burne povijesti visovački franjevci pružali su utjehu i pomoć okolnom stanovništvu, pogođenom brojnim nasrtajima osvajača, glađu, bolestima i siromaštvom. Danas Visovac posjećuju ljudi iz cijeloga svijeta, hodočasnici i oni koji trebaju mir i ljepotu. Za polusatnog boravka na otoku posjetitelji mogu razgledati samostansku arheološku zbirku, zbirku povijesnog crkvenog ruha i posuđa i bogatu knjižnicu, s mnogim starim knjigama i inkunabulama. Među vrijednim umjetninama ističu se slike Bogorodica s Djetetom na prijestolju, rad Jurja Ćulinovića iz 15. st., Gospa Visovačka, rad nepoznatog autora iz 1576., Posljednja večera iz 17. st., i Krunjenje Bogorodice, rad mletačkog slikara G. B. Pitterija iz 18. st. Na Visovcu se čuvaju ferman sultana Mehmeda IV. iz 1672., kojim je franjevcima obećana sigurnost i zajamčen povrat imanja, i sablja Vuka Mandušića, narodnog junaka u borbama s Turcima. Visovačka knjižnica sadrži sedam inkunabula, knjiga tiskanih prije 1500. godine, od kojih se ističe primjerak Ezopovih basni iz 1487.

Bliži nam se manifestacija Advent u Kninu koja će ove godine programom nadmašiti one prethodne pa Kninjani s nestrpljenjem očekuju nedjelju, 1. prosinca i početak malog kninskog prosinačkog šušura.

A da bi šušur bio ljepši i dojmljiviji brine se vrijedni i kreativni radni tim kojega su organizatori uposlili kako bi što ljepše ukrasio naš grad.

Posjetili smo ih na njihovom tajnom mjestu gdje nastaju kninski adventski ukrasi. Sve će, kažu, biti spremno do 1. prosinca.

A iz organizacije nam također potvrđuju da je za Advent u Kninu 2019. sve u završnim pripremama te da ih neće omesti ni moguće loše vrijeme.

O svim novostima i mogućim promjenama će, kažu, pravovremeno izvijestiti. Na posjetiteljima je samo da dobre volje i raspoloženja te otvorenog srca uživaju u doista bogatom programu koji nas očekuje.

A očekuju nas, pazite sad:

? 6 velikih koncerata

? Božićni sajam

⛸ Besplatno klizalište

? Fritulijada

? Druženja s Djed Mrazom i vilenjacima

? Božićni vlakić

? Projekcije animiranih i igranih filmova

? Predstave za djecu

? Bogate novčane nagrade

? Doček Nove za djecu i odrasle

Danas je u prijepodnevnim satima održan prvi od četiri Božićna sajma koja nas očekuju u okviru manifestacije Advent u Kninu 2019.

Vrijeme, za one kojima ne smeta malo bure – idealno, mjesto – jedno od ljepših u gradu, atmosfera – opuštena i ugodna. Tako je danas izgledao park kod kružnog toka na kojem se građanima sa svoim proizvodima predstavilo 14 izlagača.

A izlagao se široki i šareni asortiman proizvoda – od dobre domaće hrane, sira i vina, preko kozmetike od smilja do toplih pletenih i heklanih predmeta i mnoštva proizvoda i rukotvorina koji mogu poslužiti kao originalni božićni pokloni.

Oni koji danas nisu došli, moći će nadoknaditi propušteno u naredna tri Božićna sajma koja nam slijede.

I. Š.

Najbolji Advent u Kninu do sada samo što nije počeo, a dan prije službenog otvorenja zakazanog za nedjelju, 1. prosinca, Kninjani već mogu uživati u božićnom ruhu grada i nikad bogatijem Božićnom sajmu koji počinje ove subote u parku kod kružnog toka. Sajam će se održavati svake subote od 30. studenog do 21. prosinca u isto vrijeme, od 9 do 12 sati, pa ne propustite priliku nabaviti najoriginalnije božićne poklone!

Raznovrsni izlagači svoje proizvode nude od 9 sati u parku kod kružnog toka, koji će zasjati u svečanom ruhu. U ponudi ove godine nema čega nema, od dobre domaće hrane, sira, vina preko kozmetike od smilja do toplih pletenih i heklanih predmeta i mnoštva proizvoda i rukotvorina koji mogu poslužiti kao originalni božićni pokloni.

Na ovogodišnjem Božićnom sajmu u Kninu sudjeluje 13 izlagača, a u parku ćete tako moći kupiti sir i proizvode od sira OPG-a Markoš Miloš, dok je u ponudi OPG-a Marin Franjić

sir iz mišine, basa, mladi sir, sir s vrhnjem, škripavac, mozzarela, sve vrste jogurta i maslac.

Domaće čvarke, mast, marmelade i prigodne dekoracije možete kupiti u kućici OPG-a Pezer, dok OPG Brankica Borović nudi proizvode od smilja. Svi ljubitelji vina na svoje će doći na štandu PZ Vrbničko selo koji nudi kuhano crno vino te butelje bijelog i crnog vina, kao i šampanjca.

Božićne suvenire i razne rukotvorine možete pronaći na štandu Udruge Carza, dok Kućna radinost Šibenik nudi razne suvenire i kuglice u obliku šibenske kape. Kućna radinost Branka ponudit će svim posjetiteljima adventske vijence i kuglice za bor, dok KUD Kralj Zvonimir u ponudi ima pletene i heklane predmete.

Pletene čarape, tkane torbe, zimske šalove i torbe moći ćete kupiti na štandu Udruge Naše ognjište, dok Udruga Porta nudi nakit, rukotvorine i bogati božićni asortiman. Likovna udruga Knin prodavat će rukotvorine i suvenire, dok će Obrt Control C izrađivati unikatne božićne poklone pa ćete primjerice moći izraditi svoje fotografije u kugli.

Nakon subotnjeg prvog Božićnog sajma, u nedjelju, 1. prosinca slijedi svečano otvaranje Adventa u Kninu, događaj koji ne želite propustiti, a koje kreće s Božićnom povorkom kroz grad od Crkve Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta.

Piše: Katia Župan, NP Krka

Tvrde stijene što okružuju rijeku Krku nekada su bile morsko dno.

To je more bilo dio pradavnoga Tetis (Tethys) oceana, iz kojeg su se izdigli Dinaridi. Dinaridi su najvećim dijelom građeni od karbonatnih stijena (vapnenaca i dolomita). Te su stijene nastale taloženjem ljuštura školjkaša tijekom ere mezozoik, koja obuhvaća razdoblja trijas, juru i kredu.

Upravo je topivost karbonatnih stijena u vodi najvažniji uvjet za odvijanje procesa okršavanja. U suštini, to je kemijski proces koji se odvijao milijunima godina te traje i dalje. Voda nagriza karbonatne stijene i tako stvara pukotine zbog kojih stijena više ne može zadržavati vodu. U tome joj pomažu tektonski i mehanički procesi. I današnji izgled kanjona Krke rezultat je tektonskih pokreta i površinskih procesa okršavanja u karbonatnim naslagama mezozojske i tercijarne starosti. Tako iz stijena koje okružju rijeku Krku možemo iščitati njezinu geološku prošlost. Ako su slojevi vapnenca koje vidimo na stranama kanjona različita sastava, čistoće i debljine, znači da su taloženi u različitim uvjetima, a položaj i vrsta naslaga objašnjavaju nam izdizanja i spuštanja morske površine.

Prošupljenost je jedno od glavnih obilježja stijena krških prostora. Tako nastaju brojne špilje i jame. Proces okršavanja zaslužan je i za ukrase u njima. U posebnim uvjetima moguć je u obrnutom smjeru: ponovno se izlučuje kalcijev karbonat, odnosno stijena se ne troši, već raste. Tako nastaju stalaktiti i stalagmiti, ali i sedra, temeljni fenomen Nacionalnog parka „Krka“.

Kao i sam prizor žive vode koja teče kroz svoju suprotnost, tvrde stijene, tako je i krš dvojak: surov, a ekološki vrlo osjetljiv na čimbenike zagađenja, koji zbog propusnosti stijena mogu lako dospjeti u vodu. Ali to je i njegova vrijednost jer stalna dvosmjerna cirkulacija vode stvara različita staništa na površini i u podzemlju, odnosno uvjete za život brojnim vrstama, i rijetkim, ugroženim i endemskim.

Sada kada znamo što krš jest, lakše nam je predočiti eonima dugo rađanje i rast rijeke Krke, kreiranje zaravni, usijecanje kanjona i izdizanje sedrenih barijera. Jer krš je glavno počelo: osim što je stvorio pejsaž oko nas, odredio je i način života ljudi koji su se na njemu naselili. U Hrvatskoj krško područje, koje se kao neprekinuti pojas širine 50 – 100 km proteže duž obale Jadranskog mora, prekriva oko 46 % teritorija. Naša je dužnost i obveza čuvati ga kako bi buduće generacije iz njegovih stijena mogle iščitati svoju prošlost.