Piše: Katia Župan, NP Krka

Nakon dokumentarnih filmova o kukcima i ribama, u novom audio-vizualnom nastavku “Divlji svijet Nacionalnog parka „Krka“ upoznajemo životinje na granici vode i kopna. Različiti tipovi staništa unutar NP „Krka“ kriju cijelo bogatstvo vodozemaca i gmazova. U Parku nalazimo devet zabilježenih svojti vodozemaca (Amphibia) i dvadeset i dvije svojte gmazova (Reptilia).

Proteus anguinus, jedini kralješnjak prilagođen životu u podzemlju, endemski je vodozemac i najveća podzemna vodena životinja dinarskog krša. U tami podzemlja, bez prirodnog neprijatelja, doživi i sedamdeset godina. U vodi hladnijoj od šesnaest stupnjeva rađa žive mlade, dok u toplijoj vodi leže jaja. U Nacionalnom parku „Krka“, čovječja ribica prvi put je otkrivena 1989. godine u špilji Miljacka II. Danas se zna da stalna populacija obitava u četirima speleološkim objektima na području Parka. Oči su joj potpuno zakržljale, skrivene pod kožom. Izduženo, sitno tijelo bijele je boje s blagim nijansama žute i ružičaste pa je, zbog sličnosti s ljudskom kožom, i dobila ime čovječja ribica.

Tršćaci, ujezereni dijelovi toka, bare i zamočvarene livade obiluju vodozemcima, kralješnjacima čiji je život vezan za vodu kao i za kopno, što govori i sam naziv ove skupine. Tanka, sluzava, dobro prokrvljena koža omogućuje izmjenu plinova pa često za njih kažemo da „dišu“ i kožom. Daleko najpoznatiji među njima svakako su žabe (Anura), bezrepi vodozemci, koji rep gube tijekom razvojnog ciklusa (metamorfoza) koji se odvija isključivo u vodi. Zahvaljujući pojačivačima zvuka glasanja (rezonatorima) možemo ih čuti i na većim udaljenostima, a osim što su dobri skakači, još su bolji bioindikatori, ali i najugroženija i na promjene i onečišćenja najosjetljivija skupina kralješnjaka.

Izlazeći iz vodenog prema kopnenom načinu života pronaći ćemo gmazove djelomično vezane uz vodu poput barske kornjače, ribarice i bjelouške, a isključivo na kopnu razne vrste guštera, zmija i kopnenu kornjaču. Za razliku od vodozemaca koji vodu primaju kroz kožu, gmazovi vodu unose u tijelo pijenjem i hranjenjem. Njihova koža nije propusna kao kod vodozemaca, već suha, prekrivena keratinskim ljuskama ili pločama koje ih štite od gubitka vode iz tijela, s obzirom da dobar dio dana provode sunčajući se. Upijaju sunčevu toplinu izravno ili sa neke površine jer njihova tjelesna temperatura ovisi o temperaturi okoliša (ektotermni organizmi). Upravo to je često uzrok njihovog stradavanja na prometnicama. Osim toga, ugroženi su i ilegalnim lovom i preprodajom, onečišćenjem te od strane čovjeka. Neke svojte gmazova imaju razvijene otrovne žlijezde koje služe za lov i sudjeluju u probavi. U Nacionalnom parku „Krka“ poskok je jedina zmija otrovnica koja obitava u kamenjaru s niskim grmljem na obroncima kanjona i lako je prepoznatljiv po karakterističnom roščiću na vrhu glave.

Još je jedan novi slučaj zaraze koronavirusom u Kninu. Ukupno je to peti aktivni slučaj, a svi zaraženi imaju blage simptome i nisu hospitalizirani, izvijestio je županijski Stožer civilne zaštite.

I. Š.

Foto: Adiva

Centar za socijalnu skrb obavještava korisnike prava na Zajamčenu minimalnu naknadu s područja mjesne nadležnosti tog Centra o javnom pozivu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji omogućava stopostotno financiranje energetske obnove obiteljskih kuća koje su u vlasništvu ili suvlasništvu člana kućanstva korisnika zajamčene minimalne naknade.

Cijelu obavijest Centra pročitajte i preuzmite OVDJE

I. Š.
Foto: energetska-obnova.hr

Još je jedan slučaj zaraze koronavirusom u Kninu. Ukupno je to četvrti aktivni slučaj, a svi zaraženi imaju blage simptome, izvijestio je gradski Stožer civilne zaštite. Evo njihovog priopćenja:

“Na području grada Knina imamo još jedan slučaj oboljenja od COVID-19. Radi se o mlađoj osobi zaposlenici automat kluba u Gradu Kninu. Epidemiolozi Županijskog Zavoda za javno zdravstvo rade epidemiološku obradu i identificiraju sve kontakte zaražene osobe.

Trenutno na području Grada Knina imamo 4 zaražene osobe, relativno mlađe životne dobi, sa uglavnom blagim simptomima.

Budući je do zaraze u sva četiri slučaja došlo kod osoba koje, zbog prirode svog posla, dolaze u kontakt sa većim brojem građana našeg grada, ovim putem apeliramo na građane da se pažljivo pridržavaju svih preporuka HZJZ-a i Nacionalnog stožera civilne zaštite, a posebno da drže preporučenu socijalnu distancu te da prilikom ulaska u zatvorene prostore u kojima boravi veći broj ljudi, koriste zaštitne maskice. Isto tako, apeliramo na sve ugostiteljske, trgovačke i druge uslužne objekte da osiguraju dovoljne količine higijenskih sredstava za svoje zaposlenike, ali i za korisnike, te da, u skladu sa naputcima nadležnih službi, redovno prate stanje svojih zaposlenika!

Ostanimo odgovorni jer očito ova zaraza nije prošla!”, stoji u priopćenju.

I. Š.

Foto: Adiva

Iz Gardijske mehanizirane brigade dobili smo obavijest o zabrani i ograničenju kretanja na Crvenoj zemlji za srpanj 2020. godine. Obavijest prenosimo u cijelosti:

“Poštovani,

obavještavamo Vas da će pripadnici Gardijske mehanizirane brigade na vojnom poligonu „Josip Markić“ – Knin u području koje je omeđeno vrhovima: Orljaj tt 494 – Borova glava tt 1082 – Visibaba tt 1125 – Badanj tt 1281 – Jarebičnjak tt 1190 – Vršina tt 1004 i Lanjevac tt 624, tijekom mjeseca SRPNJA 2020., provoditi određene aktivnosti bojevih gađanja topničkim, protuoklopnim i naoružanjem kalibra do 12.7 mm te uvježbavanja. Molimo Vas da putem medija, a u cilju zaštite i sigurnosti građanstva obavijestite stanovništvo grada Knina i okolnih sela.

1. Zabrana kretanja provoditi će se isključivo kod bojevih gađanja dana:

– u dane 1.,2., 21.,22. i 23. srpnja 2020. u vremenu od 09.00 sati do 15.00 sati

2. Također, zbog provedbe obuke kroz mjesec srpanj 2020. na području moguć je nailazak na vojna vozila u pokretu i/ili skupine vojnika, te Vas molimo da obratite pozornost da ne bi došlo do prometnih ili drugih nesreća.”

I. Š.

U 75-oj godini života danas je umro Ilija Petković (Knin, 22. rujna 1945.- Beograd, 27. lipnja 2020.), slavni kninski nogometaš koji je započeo karijeru u NK Dinari, svojedobno proglašen za najbolje desno krilo na svijetu.

Bio je jugoslavenski nogometni reprezetantivac od 1968. do 1974., te dugogodišnji kapetan i jedan od najboljih igrača OFK Beograda u povijesti toga kluba.

Među rijetkim je nogometašima koji je sudjelovao na svjetskim nogometnim prvenstvima i kao igrač i kao izbornik, oba puta u Njemačkoj: 1974. i 2006. godine. Poznat je i kao posljednji izbornik nogometne reprezentacije Srbije i Crne Gore.

Petković je igračku karijeru započeo u kninskoj Dinari. U 19. godini otišao je u Beograd i suočio se sa velikom životnom dilemom – nastaviti nogometnu karijeru ili se posvetiti studiju. Pobijedila je ljubav prema nogometu, postao je profesionalac, ali je nastavio i s obrazovanjem – završio je Višu ekonomsku školu u Beogradu.

Splet okolnosti Iliju Petkovića odveo je na Staru Karaburmu i postao je igrač OFK Beograda. Dres popularnih “romantičara” nosio je 16 sezona, prvo od 1964. do 1973. godine, a zatim i od 1976. do 1983. godine. U sezoni 1965./66. osvojio je pokal u Kupu Jugoslavije.

Za OFK Beograd odigrao je 417 utakmica i postigao je 68 pogodaka. O karakteristikama Petkovićeve igre najbolje svjedoči i nadimak, “tajfun s Karaburme”. Bio je iznimno eksplozivan i svojevremeno proglašen je za najbolje desno krilo na svijetu.

Igrao je i za francuski nogometni klub Troyes od 1973. do 1976. godine.

Posebne stranice igračke karijere ispisao je u reprezentativnom dresu. Za reprezentaciju Jugoslavije igrao je od 1968. do 1974. godine. U tom je razdoblju reprezentativni dres obukao 43 puta i postigao je šest pogodaka.

Prvi put nastupio je 24. travnja 1968. godine na stadionu Crvene zvezde. Jugoslavija je bila domaćin Francuskoj u uzvratnom susretu četvrzavršnice Kupa nacija. U prvoj utakmici, odigranoj 18 dana ranije u Marseilleu, bilo je 1:1. Iliji Petkoviću trebalo je tri minute za postići prvi pogodak za Jugoslaviju. Drugi put među strijelce upisao se u 33. minuti. Na kraju je Jugoslavija pobijedila Francusku s 5:1.

Prije te utakmice pola je Knina kupilo prvi televizor, uglavnom na kredit, da bi mogli gledati svog Kninjanina Ilu.

Petković je uz još jednog Kninjanina, Radomira Vukčevića nastupio na oproštajnoj utakmici Pelea (Brazil – Jugoslavija 2:2, 18. 07. 1971.).

Petković je bio trener u stožeru jugoslavenske omladinske reprezentacije koja je 1987. godine u Čileu postala svjetskim prvakom te dala kasnije svjetske poznate igrače (Prosinečki, Boban, Šuker, Jarni, Štimac, Mijatović).

I. Š.