Kategorija: Društvo, obrazovanje i socijalna skrb

Piše: Katia Župan, NP Krka

Špilje i jame fenomen su krša

Uz tok rijeke Krke stotinjak je špilja i jama, od kojih se 65 nalazi na području Nacionalnog parka „Krka”

Jedan od fenomena krša su i špilje i jame. To su podzemne šupljine nastale u vapnenastim sedimentima zahvaljujući pukotinama koje su tijekom vremena proširene korozijskim i erozijskim djelovanjem. Uz tok rijeke Krke stotinjak je špilja i jama, od kojih se 65 nalazi na području Nacionalnog parka „Krka”. Najduže špilje nalaze se na izvorištu Miljacke. Špilje i jame su nakon svog nastanka postale skloništa i prebivališta mnogih životinjskih vrsta.

Prošupljenost je jedno od glavnih obilježja stijena krških prostora. Proces okršavanja zaslužan je i za ukrase u špiljama. U posebnim uvjetima moguć je u obrnutom smjeru: ponovno se izlučuje kalcijev karbonat, odnosno stijena se ne troši, već raste. Tako nastaju stalaktiti i stalagmiti, ali i sedra, temeljni fenomen Nacionalnog parka „Krka“.

Sedrena špilja iza mlina nalazi se u sedrenoj barijeri Bilušića buka, na nadmorskoj visini od 198 m. Nastala je u fosilnoj (staroj) sedri. Razvedena je. Najduža je špilja u sedri u Hrvatskoj, duga 124 m. Ima četiri ulaza, od kojih je jedan zatvoren niskim vratima a jedan se nalazi u mlinu. Širina kanala većinom ne prelazi 2 m. Krase je raznoliki sedreni ukrasi neobičnih oblika, osedreni zidovi, stalaktiti, sedreni stupovi i zasigano korijenje stabala. U špilji se miješaju klasične špiljske i sedrene sige pa je povoljna za proučavanje njihova nastanka. Temperatura zraka je 9,3 °C a relativna vlažnost zraka 100 % (3. svibnja 2010.)

U hidrogeološkom pogledu špilja je neaktivna izuzmemo li manje nakapnice i procijedne vode po bokovima jame za obilnih oborina. Špiljom protječe voda skrenuta iz toka Krke kanalom u sedri isklesanim ljudskom rukom. Koristila se za pokretanje mlinskog kamena vodenice smještene ispod krune sedrene barijere. Kanalima i tunelima iskopanim u sedri voda se iz mlina odvodi do, danas zapuštenih, vrtova ograđenih suhozidom i polja na terasastim zaravnima sedrenih barijera.

Piše: TZ grada Knina

Zbog svih okolnosti, ove godine je izostao službeni poziv Grada Knina za sva događanja u lipnju u sklopu Dana grada Knin i blagdana sv. Ante. Ovim putem, a s ciljem okupljanja ponude na jednom mjestu za sve naše sugrađane i goste, Grad Knin i Turistička zajednica grada Knina pozivaju sve koji tijekom mjeseca lipnja organiziraju događanja da se prijave. Također, ovim putem pozivamo sve zainteresirane izlagače da se prijave za izlaganje 13. lipnja 2020. godine , u sklopu obilježavanja Dana Grada Knina i blagdana Sv. Ante.

JAVNI POZIV ZA PRIJAVU DOGAĐANJA

Mjesec lipanj mjesec je našeg grada, stoga, ukoliko želite prijaviti događanja koja organizirate i tako ih dodatno promovirati, slobodno nam se obratite na jedanod sljedećih načina:
e-mailom na info@tz-knin.hr
porukom na Facebook stranici Knin Tourist Board
pozivom na broj 022 664 822
osobnim dolaskom u ured Turističke zajednice grada Knina (Tuđmanova 24)
Rok za prijave događanja je utorak, 9. lipnja 2020, uključujući i taj dan.

JAVNI POZIV ZA IZLAGANJE

Sve detalje oko mjesta, vremena i načina izlaganja imat ćemo u tjednu od 8. do 12. lipnja. Zainteresirani će izlagati proizvode na štandovima od jednog ili dva metra kvadratna, ovisno o potrebama. Štandovi se ustupaju bez naplate od strane organizatora. Sudjelovati mogu isključivo izlagači koji imaju registriranu kućnu radinost, OPG, obrt, tvrtku ili su članovi udruge koja u svom Statutu ima registriranu prodajnu djelatnost. Ponuda izlagača treba sadržavati raznovrsne tradicijske suvenire, gastro delicije i sl. Turistička zajednica grada Knina ima pravo nadzora. U slučaju nepoštivanja obveza ima pravo zatražiti od izlagača da otkloni pogrešku. Potrebno je ispuniti prijavnicu koja se nalazi na sljedećoj poveznici

Ispunjenu prijavnicu je potom potrebno dostaviti e-mailom na adresu: info@tz-knin.hr ili osobno u ured Turističke zajednice grada Knina (gdje je možete i ispuniti) na adresi: Tuđmana 24, najkasnije do 10. lipnja 2020. godine. Prijavnice bez potpisa i pečata neće se razmatrati.

Za dodatne informacije, stojimo na raspolaganju u uredu Turističke zajednice grada Knina ili na broj telefona: 022/664-822 svakim radnim danom od 07.00h do 15.00h.

Od danas pogledajte prvi u ciklusu dokumentaraca Divlji svijet Nacionalnog parka „Krka“

U povodu Svjetskog dana zaštite okoliša 5. lipnja, JU „NP Krka“ predstavila je prvi u ciklusu dokumentarnih filmova pod nazivom Divlji svijet Nacionalnog parka „Krka“ u kojemu su glavni protagonisti kukci, sitna bića koja imaju izniman utjecaj na čitav ekosustav i bez kojih bi život kakav danas poznajemo na Zemlji bio nemoguć

Piše: Katia Župan, NP Krka

Nacionalni park „Krka“ stanište je endemičnih, rijetkih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta te se rijeka Krka svrstava među najvrjednije prirodne cjeline u Hrvatskoj i u Europi. Budući da je tema ovogodišnjeg Svjetskog dana zaštite okoliša očuvanje bioraznolikosti, JU „NP Krka“ predstavila je prvi u ciklusu dokumentarnih filmova Divlji svijet Nacionalnog parka „Krka“ koji donosi priču o kukcima kao indikatorima zdravog okoliša i velike bioraznolikosti. Na području Parka između ostalih možemo vidjeti medonosnu pčelu, vilinske konjice ili vretenca, vodenu kopnicu, hrastove strizibube, leptire – lastin rep i prugasto jedarce, cvrčke te bogomoljku.

„Kukci su vrstama najbrojnija životinjska skupina te, istovremeno, najslabije istražena. S obzirom na to da je zaštita vrsta, očuvanje staništa i minimiziranje ljudskog utjecaja temeljni cilj JU ‘NP Krka’, ciklusom dokumentarnih filmova željeli smo javnost dodatno educirati i omogućiti uvid u kompleksni svijet ovih malih bića koja su sve više ugrožena. U NP ‘Krka’ bilježimo veliki broj različitih vrsta kukaca pa tako, primjerice, ovdje borave čak 43 vrste vretenaca, gotovo polovica zabilježenih vrsta u Hrvatskoj. Ti vrhunski letači i aktivni grabežljivci živopisnih boja bioindikatori su stanja okoliša pa ondje gdje lete vretenca, možete biti sigurni da je priroda zdrava i očuvana“, izjavila je ravnateljica JU „NP Krka“ Nella Slavica.

Kukci, ribe, gmazovi i vodozemci, ptice i sisavci u seriji kratkih dokumentaraca predstavljaju se gledateljima u svom prirodnom okolišu NP „Krka“, približeni okom kamere i „uhvaćeni“ u svojoj svakodnevici. Pogledajte prvi u nizu edukativno – dokumentarnog serijala u režiji Mégane Chêne i Floriana Launettea te produkciji Dinaric Hub Production, Divlji svijet Nacionalnog parka „Krka“.

Piše: Anita Ercegovac, Čarobni svijet; Foto: Čarobni svijet

Udruga „Čarobni svijet“ uz podršku Općine Kistanje 1. 6. 2020. organizirala je volontersku akciju uređenja dječjeg kutka u dvorištu uz prostor igraonice u Kistanjama. U akciji su sudjelovala djeca, njihovi roditelji, volonteri udruge „Čarobni svijet“ i predstavnici Općine.

Vrijednost je ove akcije višestruka jer su se mnogi odlučili uključiti u njezino ostvarenje. U akciji je sudjelovala Općina Kistanje koja je osigurala dio troškova, tvrtka CIB TRADE iz Šibenika donirala je cvijeće i zemlju, te ostali dragi suradnici koji su prepoznali važnost naše akcije. Na poseban način je potrebno istaknuti i angažman roditelja djece polaznika radionice koji su, uz svoj volonterski rad, donirali brojne materijale za uređenje kao što su automobilske gume i ručno izrađene kućice za ptice.

Oduševljenje sudionika bilo je sveopće uz komentar roditelja da će sad imati konkretno mjesto druženja za sebe i svoju djecu i mimo radnog vremena igraonice. Voditeljice dječjih radionica ne kriju oduševljenje zbog novih mogućnosti i sadržajnijih aktivnosti na otvorenom. Uz kreativne radionice, udruga „Čarobni svijet“ iznimnu pažnju daje zdravom življenju na otvorenom i ekološko-rekreativnim aktivnostima. Samim time aktivno pridonosimo i pojačanoj prevenciji korona virusa.

Naš mali projekt uvod je u daljnje uređenje dječjeg igrališta koje su nadležna tijela najavila, a koje je svakako potrebno djeci u slobodnom vremenu s ciljem poboljšanja kvalitete života u zajednici.

Radionice Čarobnog svijeta u Kistanjama godišnje pohađa 40-ak djece u dobi od 3,5 do 6 godina.

Iz Gardijske mehanizirane brigade dobili smo obavijest o zabrani i ograničenju kretanja na vojnom poligonu Crvena zemlja za lipanj 2020. godine.
Obavijest prenosimo u cijelosti:

“Poštovani,

obavještavamo Vas da će pripadnici Gardijske mehanizirane brigade na vojnom poligonu „Josip Markić“ – Knin u području koje je omeđeno vrhovima: Orljaj tt 494 – Borova glava tt 1082 – Visibaba tt 1125 – Badanj tt 1281 – Jarebičnjak tt 1190 – Vršina tt 1004 i Lanjevac tt 624, tijekom mjeseca LIPNJA 2020., provoditi određene aktivnosti bojevih gađanja topničkim, protuoklopnim i naoružanjem kalibra do 12.7 mm te uvježbavanja. Molimo Vas da putem medija, a u cilju zaštite i sigurnosti građanstva obavijestite stanovništvo grada Knina i okolnih sela.

1. Zabrana kretanja provoditi će se isključivo kod bojevih gađanja dana:

– u dane 8., 9.,10., 16.,17. i 18. lipnja 2020. u vremenu od 09.00 sati do 16.00 sati

2. Ograničenje kretanja (koje podrazumijeva zaustavljanje i propuštanje prolaznika od strane osiguranja) u ranije navedenom području ovog dopisa, provoditi će se tijekom odvijanja vježbovnih vojnih aktivnosti ili kretanja vojnika po poligonu, gađanja protuoklopnim sredstvima i naoružanjem kalibra do 12.7 mm, pri čemu postoji mogućnost nailaska na grupe vojnika, vozila, prepreke i dr., u periodu:

– u dane od 01.,02., 03., 04., i 05., lipnja 2020. u vremenu od 09.00 do 15.00 sati”

I. Š.

Sedam sedrenih slapova rijeke Krke prirodni su i krški fenomen

Sedrene barijere okosnica su hidrogeološke i pejzažne slike te temelj biološke raznolikosti NP „Krka“

Piše: Katia Župan, NP Krka

Sedreni slapovi rijeke Krke prirodni su i krški fenomen s odgovarajućim vrednotama od svjetskog znanstvenog interesa. S ukupnim padom toka od 224 m, redaju se od izvora Bilušića buk (22,4 m), Brljan (15,5 m), Manojlovački slap (59,6 m), Rošnjak (8,4 m), Miljacka (23,8 m), Roški slap (25,5 m) i Skradinski buk (45,7 m). Slapovi su vrlo nježne građe i dinamički svrhovit sklop osjetljiv na prirodne promjene i sve ljudske djelatnosti. Samo stalnim rastom sedre moguće je očuvati opstojnost slapova, koji su okosnica hidrogeološke i pejzažne slike te temelj biološke raznolikosti Nacionalnog parka „Krka“.

Bilušića buk je prvi. Stisnut u kanjonu na nadmorskoj visini od 214 m sastoji se od dvije glavne stepenice i nekoliko međustepenica na dužini od 300 m. Izvan vodotoka može se vidjeti očuvana, izuzetno atraktivna fosilizirana sedra. U sedrenoj barijeri slapa nalazi se nekoliko speleoloških objekata, od kojih je najvažnija Sedrena špilja iza mlina.

Preko Brljana prelijevaju se vode slikovitog Ćorića (Brljanskog) jezera. Slap je dug oko 300, širok oko 180 m, s padom od 15,5 m. Okružen je submediteranskim raslinjem i kamenjarskim pašnjacima. Na sedrenoj barijeri, zbog potreba HE „Miljacka“, vladaju specifični hidrološki uvjeti naizmjeničnog presušivanja i vlaženja.

Manojlovački slap treći je, najviši i, po mnogima, najljepši slap rijeke Krke. Sastoji se od niza sedrenih barijera, ukupne visine 59,6 m; najviša, zadnja barijera, na mjestu gdje rijeka tvori oštar zaokret od sjeverozapada prema jugoistoku, ruši se s visine 32,2 m. Rubovi kanjona i slap okruženi su submediteranskim raslinjem.

Četvrti od izvora, najmanji je Krkin slap Rošnjak, Sondovjel ili Šundovil. Nalazi se trinaest i pol kilometara nizvodno od izvora i kilometar nizvodno od Manojlovačkog slapa, između litica kanjona visokih gotovo dvjesto metara. Sastoji se od samo jedne stepenice pa je u narodu prozvan Oltarom.

Miljacka slap se sastoji od triju velikih i brojnih malih sedrenih stepenica, ukupne visine 23,8 m. U okruženju slapa nalazi se pet speleoloških objekata, izvor-špilja. Najveća među njima je Miljacka 2, ujedno i najveći speleološki objekt na području Nacionalnog parka „Krka“.

Roški je slap šesti, pretposljednji slap, na rijeci Krki. Nalazi se u proširenju kanjona Krke, koje u donjem toku čini ujezereni dio rijeke a u gornjem slapišta s brojnim rukavcima i vegetacijom obraslim kaskadama, koje su, zbog mreškanja srebrnkaste boje, u narodu prozvane Ogrlice. Sedrena barijera duga je 650 m, široka oko 450 m, ukupne visine 22,5 m. Glavni slap nalazi se na kraju barijere, gdje se Krka s petnaest metara visine, u širokoj lepezi, duboko ruši u Visovačko jezero.

Skradinski buk posljednja je, sedma, najduža sedrena barijera na rijeci Krki i u Europi. Preko njega se prelijevaju združene vode rijeka Krke i Čikole. Buk se sastoji od sedamnaest barijera raspoređenih na 800 m dužine. Sedrotvorci u gornjem dijelu slapa, s mrežastom strukturom vodotoka, jezeraca i otočića obraslih bujnom vegetacijom, i sada grade pragove i zastore, a na donjem dijelu visoke barijere s prepoznatljivim bradama, polušpiljama i špiljama.

Dan državnosti u Republici Hrvatskoj je blagdan koji se obilježava 30. svibnja, u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. i na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća.

Čestitamo vam Dan državnosti RH!

I. Š.

U povodu obilježavanja Dana državnosti RH u Kninu su u spomen na poginule hrvatske branitelje položeni vijenci i zapaljene svijeće kod Spomenika hrvatske pobjede Oluja ’95 na glavnom gradskom trgu.

Vijence su položilili gradonačelnik Marko Jelić sa suradnicima te predstavnici Koordinacije braniteljskih udruga, crkve, vojske, policije i vatrogasaca.

I. Š.

Piše: Katia Župan, NP Krka

Kvaliteta vode na sedrenim barijerama podržava bioraznolikost živoga svijeta

Očuvanje dobrog ekološkog stanja voda na barijerama prioritetni je zadatak ekološke zaštite jer o njemu, između ostaloga, ovisi razvitak i opstanak životnih zajednica na barijerama

Globalne klimatske promjene i promjena kvalitete vode glavni su uzroci promjena u osjetljivom ekosustavu, pa dugoročno praćenje onih ekoloških činitelja koji najviše utječu na razvitak i opstanak zajednica u rijeci Krki omogućuje pravovremeno reagiranje na uočene promjene.

Rijeka Krka pripada tipičnim krškim tekućicama, koje u hidrološkom pogledu obilježavaju velike sezonske promjene. Zbog manje izdašnosti izvora, u sušnom ljetnom razdoblju količina vode se smanji, što znatno promijeni hidrološke prilike na barijerama: na presušenim barijerama živi svijet sedrotvoraca počne odumirati, a kad se takva staništa ponovno nađu ispod vode, on se počne obnavljati.

Poznato je da i smanjivanje brzine strujanja vode nepovoljno utječe na osedravanje. Rast temperature zraka i trend stagnacije količine oborina dovode do smanjenja srednjih godišnjih protoka rijeke Krke, a time i do smanjenja srednjih godišnjih vodostaja. Očekivano je da ti trendovi dovode i do povećanja srednjih godišnjih temperatura vode. Količina otopljenog kisika u vodi, potrebnog svim organizmima koji u njoj žive, izravno je povezana s temperaturom i protokom: hladna voda lakše zadržava otopljeni kisik pa ga u njoj ima više. Kako temperatura vode raste, u njoj je sve manje otopljenog kisika, a kao izravna posljedica toga, smanjuje se i količina živog svijeta u njoj. Količina otopljenog kisika također ovisi i o brzini protoka vode: ako je on brži, voda je stalno svježa i bogatija kisikom i puno se teže zagrijava nego „mirna“ voda.

Sedrotvorne zajednice jako su osjetljive na onečišćenje i smanjenje protoka vode. Budući da izgradnja novih sedrenih barijera ovisi o specifičnim zajednicama organizama koji ih grade i nastanjuju, te se zajednice moraju očuvati u njihovu izvornom obliku da bi se proces izgradnje sedrenih barijera i dalje odvijao. Sve te promjene kvalitete vode na sedrenim barijerama dovode do promjena u sastavu živoga svijeta. Stvaranje nepovoljnih uvjeta za razvitak mahovina, tvorbenih činitelja zajednica na barijerama, dovelo bi u pitanje cjelokupni proces taloženja sedre i rast barijera. Zato je očuvanje kakvoće rijeke Krke i procesa taloženja sedre dugoročni cilj upravljanja Nacionalnim parkom „Krka“.

Danas je u okviru javnog uvida u Zakon o proglašavanju Parka prirode Dinara HGSS organizirao terenski obilazak Dinare.

Na Dinaru su se tako popeli ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, kninski i splitski gradonačelnici Marko Jelić i Andro Krstulović Opara, načelnica Općine Kijevo Lidija Slavić, predstavnici medija i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirode, domaći i strani eko volonteri te, naravno, članovi HGSS-a predvođeni legendarnim Stipom Božićem.

Veselo je danas bilo na Dinari i to s povodom. Ova čarobno lijepa planina će napokon biti zakonom zaštićena.

Još samo da se riješi pristup Parku prirode za vrijeme bojevih gađanja na Crvenoj zemlji, ali i da u njegove granice uđu područja Dinare koja bi to morala – i imat ćemo zaokruženu priču koja će zaštititi najvišu hrvatsku planinu, ali i donijeti mogućnosti razvoja turizma i prosperiteta ovoga kraja.

Tekst i foto: Ivica Šimić

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić izrazio je nadu da će Zakon o proglašavanju Parka prirode Dinara u Hrvatskom saboru biti izglasan u ranu jesen.

Kazao je to danas u Kninu na javnom izlaganju u okviru javnog uvida u spomenuti nacrt prijedloga zakona.

– Tim proglašenjem idemo u korak s trendovima u Europi i svijetu u zaštiti prirode te očuvanju okoliša i bioraznolikosti. Park prirode Dinara bit će 12. Park prirode u Hrvatskoj i zajedno s osam Nacionalnih parkova, predstavljat će dvadeseto zaštićeno područje u zemlji. Područje Dinare ima preko tisuću biljnih vrsta i 30 životinjskih i trebalo je davno biti zaštićeno. Nadamo se izglasavanju ovoga zakona u ranu jesen ove godine – rekao je ministar.

Domaćin današnjeg susreta koji se dogodio u dvorani Studentskog doma, kninski gradonačelnik Marko Jelić istaknuo je da će ovaj čin puno značiti Kninjanima.

– Došao je i taj trenutak. Sretni smo, Kninjani su iznimno zadovoljni. Nadam se da ćemo na sljedećem zasjedanju Sabora dobiti zakon. Krka i Cetina izviru podno Dinare i bez njih ne bi bilo života na ovom području i zato je ovaj zakon važan – podvukao je gradonačelnik.

Šibensko-kninski župan Goran Pauk je kazao da je ovo najljepša čestitka na današnji Dan zaštite prirode, a splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban je naglasio da će biti potreban i međudržavni sporazum s BiH kako bi se i ta država uključila u zaštitu Dinare.

– Veselim se prvom idućem zasjedanju Sabora – kazao je Boban.

Pomoćnik ministra za zaštitu prirode, Igor Kreitmeyer predstavio je postupak proglašenja Dinare Parkom prirode.

– Javni uvid traje do 6. lipnja i zainteresirana javnost se do tada može obratiti. Po završetku javnog uvida, slijedi savjetovanje i pripremanje zakona za usvajanje. Godinu dana od stupanja na snagu zakona, osnovat će se Javna ustanova Park prirode Dinara – referirao je pomoćnik ministra.

Najsadržajnije izlaganje imao je ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, Aljoša Duplić koji je predstavio stručnu podlogu zakona.

– Dinara se u doba starih Ilira doživljavala kao sveto brdo. Dobila je ime po ilirskom plemenu Dinari. Ona je i simbol hrvatskog naroda jer je na ovom području nastala hrvatska država – ustvrdio je Duplić i otkrio zanimljive biološke karakteristike naše planine.

– Od ukupno pet tisuća biljnih vrsta koliko ih ima u Hrvatskoj, na Dinari ih je čak 1164, dakle više od 20 posto, od kojih su njih 69 endemi kojih nema nigdje drugdje u svijetu. Tu je i 30 vrsta životinja i 191 vrsta ptica. Na Dinari je 27 staništa od kojih dominira travnato. Valja izdvojiti Bukovu šumu koja ima karakteristike prašume. U prošlosti je cijelo ovo područje bilo pokriveno šumom, no djelovanjem ljudi, ona je dosta prorijeđena – otkrio je ravnatelj Zavoda za zaštitu prirode.

U raspravi se javio saborski zastupnik Miro Bulj pitajući zašto se sve ovo radi u predizborno vrijeme i zanimajući se zašto Cetina nije ušla u sastav Parka.

– Mi u stručnom dijelu ne gledamo kad je koja Vlada na vlasti i kada je koji sastav Sabora. Što se Cetine tiče, proširenje granica Parka će se razmotriti – odgovorio je pomoćnik ministra za zaštitu prirode, Igor Kreitmeyer.

Javno izlaganje moderirala je Antonia Jazvić iz Knina.

Povodom Međunarodnog dana bioraznolikosti i Dana zaštite prirode u Republici Hrvatskoj te zakonodavne inicijative za proglašenje Parka prirode Dinara sutra će se održati terenski obilazak Dinare u organizaciji Hrvatske gorske službe spašavanja.

U obilasku će sudjelovati ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić sa suradnicima, župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk, župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban, gradonačelnik Grada Knina Marko Jelić, pročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja Josip Granić, alpinist i član HGSS-a Stipe Božić te predstavnici nevladinih organizacija i medija.

Tekst i foto: Ivica Šimić

Gradonačelnik Grada Knina raspisao je javni poziv za sufinanciranje adaptacije stanova za mlade obitelji na području Grada Knina za 2020. godinu za što su u gradskom proračunu osigurana sredstva od pola milijuna kuna.

Grad će mlade obitelji sufinancirati za izvođenje građevinskih radova s iznosom od 30 tisuća kuna te za uređenje interijera s iznosom od 15 tisuća kuna.

Rok za podnošenje prijave je 19. lipnja.

Pisane prijave s traženom dokumentacijom predaju se u zatvorenoj kuverti putem pošte preporučeno ili se predaju osobno u pisarnici gradske uprave Grada Knina s naznakom: „Za javni poziv za sufinanciranje adaptacije stanova za mlade obitelji na području Grada Knina za 2020. godinu“
(obvezno napisati za koju mjeru se vrši prijava) – Povjerenstvo za provedbu postupka i odlučivanje o dodjeli potpora, Grad Knin, Ul. dr. Franje Tuđmana br. 2, 22300 Knin.

U nastavku preuzmite cjeloviti tekst javnog poziva te obrasce:

Javni-poziv-AdaptacijaStana

PRILOG-1a-Mjera-1.-Prijavni-obrazac-AdaptacijaStanova

PRILOG-1b-Mjera-2.-Prijavni-obrazac-AdaptacijaStanova

PRILOG-2-Izjava-AdaptacijaStanova

Izvor: knin.hr

Župan Goran Pauk, vlasnik građevinskog obrta Spahija gradnja Ivan Spahija i osoba zadužena za nadzor nad izvođenjem radova, Lino Jajac potpisali su danas Ugovor o izgradnji Cikloturističkog vidikovca s odmorištem Vrelo Cetine, izvijestili su iz Ureda Župana.

Ukupna vrijednost projekta izgradnje cikloturističkog vidikovca iznosi 494.125,00 kuna.

„Ovim projektom Šibensko-kninska županija uredit će pješački put do vrela Cetine stepenicama, te izgraditi cikloturistički vidikovac s odmorištem koji se nalazi stotinjak metara iznad Vrela Cetine, hidrološkog spomenika prirode poznatog po svojoj iznimnoj dubini od čak 125 metara. Siguran sam da će taj biser naše županije izgradnjom ovog vidikovca postati još privlačniji za posjetitelje te da će novi turistički sadržaj biti pokretač razvoja cijelog tog kraja.“, istaknuo je župan Goran Pauk i poželio izvođaču puno uspjeha u radu.

Tlocrtna površina vidikovca (promatračnice) je 55 m2, a bit će opremljen servisnim stanicama za bicikliste, stalkom za bicikle i dvije biciklističke klupe (broj parkirališnih mjesta je pet, dimenzije 2,5x5m), a uredit će se i pješački put do Vrela Cetine stepenicama.

Projekt provodi Šibensko-kninske županije, a sufinancira se sredstvima Ministarstva turizma iz Programa razvoja javne turističke infrastrukture u 2019. godini.

Potpisivanjem ovog ugovora Izvođač se obvezao završiti radove u roku od tri mjeseca od dana uvođenja u posao.

I. Š.

Na području nekadašnjeg toka Krke nalazi se sedra starosti oko 125 000 godina

Piše: Katia Župan, NP Krka

Izvan današnjeg toka rijeke Krke, na području nekadašnjeg vodotoka u blizini Knina koji je bio aktivan u geološkom razvoju, nalazi se sedra starosti oko 125 000 godina koju nazivamo fosilna sedra.

Proces stvaranja sedre počeo je u pleistocenu, posljednjem ledenom dobu, te s povremenim prekidima traje do danas. Kada je, nakon posljednjeg glacijalnog stadija nazvanog Würm, klima postala toplija, brzina strujanja vode smanjila se pa su stvoreni uvjeti za naseljavanje algi, mahovina i drugih organizama koji sudjeluju u procesu osedravanja. Pleistocenska sedra u dolini rijeke Krke i njezinih pritoka nalazi se i do 20 m iznad današnjeg korita, što nam govori o visini na kojoj je u to doba tekla rijeka. Takvu sedru nazivamo fosilna ili „mrtva sedra“.

Veći dio sedre na slapovima mlađi je od 10 000 godina. Stvaranjem sedrenih naslaga u postwürmskom razdoblju počinju se izdizati Skradinski buk, Roški slap i ostali slapovi duž vodotoka, zbog čega nastaju Visovačko jezero i ostale nakupine vode u kanjonskim dijelovima današnje Krke. Aktivni sedreni slapovi rijeke Krke, odnosno dijelovi barijera koji se nalaze u vodenom toku, biodinamičke su tvorevine koje stalnim osedravanjem rastu i sada pa se zovu „živa sedra“.

Sedra je važna za razumijevanje nastanka današnjeg izgleda rijeke Krke. Zastupljena je u dva varijeteta – čvrsta šupljikava sedra na barijerama i prašinasto-pelitična sedra na dnu jezera. Ostatci sedrenih barijera nalaze se na različitim relativnim visinama u odnosu na sadašnje korito što je važno za objašnjenje brzine usijecanja rijeke Krke.

Nekadašnji protok vode i protok vremena najbolje se vide na primjeru Krčića. Krčić je u morfogenetskom pogledu izvorište rijeke Krke a danas njezin prvi pritok. Izvire u podnožju Dinare na nadmorskoj visini od 375 m. Dug je 10,5 km. Za obilnih kiša ili otapanja snijega na planinama u zaleđu Krčić je neobuzdana bujična rijeka, dok ljeti potpuno presuši. Kada ljeti ne bi presušivao, Krčić kao pojam tada ne bi ni postojao a vrelo Krke bilo bi tamo gdje je danas izvor Krčića, podno Dinare, za koju i predaja kaže da je mjesto gdje se Krka rađa. Ipak, ljudi su prepoznali sezonski vodostaj Krčića i nazvali ga njegovim današnjim imenom. U nedavnoj geološkoj prošlosti, zbog hladnije klime i više padalina, nije presušivao pa su Krka i Krčić činili jedan tok. O tome svjedoče ostatci obilnih sedrenih naslaga u dolini Krčića visoko iznad današnjeg toka.

Komunalno poduzeće obavještava potrošače vode s područja grada Knina koji se opskrbljuju vodom iz visoke zone vodoopskrbe da će dana sutra (u petak) u vremenu od 9 do 10 sati ostati bez vode.

Do prestanka u isporuci vode doći će zbog radova na vodovodnoj mreži.

Bez vode će ostati potrošači u slijedećim ulicama:

Ante Anića, Joška Ćaćića, dio Ulice Domovinskog rata, Hrvatskih Generala, Zajčeva, Hatzeova, Tijardovićeva, Lisinskog, Mihanovićeva, Sinobadova, Tavelićeva, Novakovićeva, Kninskih biskupa, Stepinčeva, Šeperova, Suronjina, Bunjevački put, Berislavićeva, Paližnina, Cotina, Marovićeva, Šimićeva, Mažuranićeva, Šenoina, Galovićeva, Držićeva, Kovačićeva, Matoševa, Alkarska, Solinska, Imotska, Ikičina, Vrlička, Vrgoračka, dio Kupreške ulice, dio Getaldićeve, Rendićeva, Begovićeva, Matoševa, Škabrnjska, Medačka, Krbavska, Matijaševa, Kijevska, dio Tomislavove ulice (od križanja sa Škabrnjskom do križanja s Ulicom Domovinskog rata), Vukovarska 2(Nova tržnica), dio Šuškove, dio Meštrovićeve, Braće Radić, Ujevićeva, dio Gotovčeve, dio Domagojeve (parni brojevi), Višeslavova i dio Držislavove.

I. Š.