Turistička zajednica Grada Knina i Grad Knin vas u sklopu Kninskog ljeta pozivaju na predstavu pod zvijezdama. U utorak, 19. srpnja na tvrđavi s početkom u 20:30 sati održat će se predstava „Jel’ tako, Zorane?“ s Ecijom Ojdanić i Goranom Grgićem u glavnim ulogama. Ulaz je besplatan!

Predstava Kazališta Moruzgva u koprodukciji s Kazalištem Marina Držića u Dubrovniku radila se po književnom predlošku virtuoza kratkih priča, Tanje Mravak, koja je minijaturu naslova „Jel’ tako, Zorane?“ napisala upravo za tu svrhu. Priča i predstava, u fokusu ima obiteljski događaj koji razotkriva njihove neuralgične točke iz prošlosti, istovremeno se ispreplećući s aktualnim događajem člana obitelji koji je nehotice izazvao sukob s osobom drugačije nacionalnosti. Vječno, pa tako i danas, aktualne teme u ovom su tekstu oblikovane uz veliku dozu humora koji se s jedne strane suptilno poigrava s klišejima dalmatinskog mentaliteta, a s druge donosi toplu ljudsku priču o malim, svima nama tako bliskim, sudbinama o kojima se često ne usudimo govoriti.

Uloge: Ecija Ojdanić, Goran Grgić, Petra Svrtan, Iva Šimić Šakoronja, Paško Vukasović

Sinoć je u galeriji muzeja otvorena izložba, odnosno ambijentalna multimedijalna instalacija naziva “Odakle dolazimo? Što smo mi? Kamo idemo?” akademske kiparice Iris Lobaš Kukavičić.

Posjetitelje su na otvorenju s izložbom upoznale kustosica u muzeju Ivana Mikulić Sarić i autorica Iris Lobaš Kukavičić. Projekciju je radio Tvrko Kaić.

Izložba ostaje otvorena za posjetitelje svakim danom od 8 do 20 sati i to do 31. srpnja ove godine.

Evo što je u predgovoru izložbe napisala dr.sc. Anita Ruso Brečić:

“Svoju multimedijsku instalaciju Odakle dolazimo? Što smo mi? Kamo idemo? (D’où Venons Nous / Que Sommes Nous / Où Allons Nous) prikazuje na fasadama i zidovima galerija i muzeja kako bi je mogao vidjeti što veći broj namjerne i slučajne publike. Tijekom karantene 2020. godine umjetnica je kroz vlastitu retrospekciju potaknula svoje nutarnje polemike koje su rezultirale dovršavanjem jednog započetog ciklus skulptura. Koristeći svoj reducirani rukopis izradila je 12 skulptura ljudi oblikovanih u drvu.

Pojednostavljena tipiziranost skulptura omogućuje njihovo postavljanje u razne urbane prostore koji doprinose načinu njihova tumačenja i prihvaćanja. Ljudi koji se šeću, zaustavljaju u kratkom razgovoru, nagrađuju se osmijehom ili se ignoriraju, univerzalni su simboli ljudskih susreta i kao takvi se mogu poopćiti i staviti u najrazličitije kontekste. Skupina skulptura bez izmodeliranih lica ne pokazuju portretne karakteristike, ali njihove karakteristične poze arhetipske su poze u kojima prepoznajemo kretnje modernog čovjeka.

Zaustavljeni ahistorijski trenutak u njihovom susretu umjetnica razbija dodavanjem novog sloja u svoju umjetničku izvedbu: animacijom skulptura koje se projiciraju na zidove uspijeva dočarati šušur, nemir, zbrku, gužvu, galamu, ali i posvemašnje ludilo koje zna nastupiti kada gradom zavladaju šetači, trkači, turisti, usamljene individue i oni koje se ludo zabavljaju u svom društvu ne mareći za pravila. Nakon što je kroz animaciju pokrenula skulpture te ih stavila u okvir određene površine u urbanom tkivu umjetnica poseže za završnim slojem svoje multimedijske instalacije – za glazbom.

Skladba dubrovačkog skladatelja Srđana Berdovića Yamato uta / Pjesma Japana skladana je na temelju nekoliko japanskih dječjih brojalica i japanskih narodnih pjesama u kojima je postavljen predložak te stvorena nit vodilja skladbe. Dodani su joj i elementi folklora dubrovačkog kraja. Jedinstveni japanski udaraljkaški instrument, izrađen je od posebnog kamena koji se može naći jedino na krajnjem sjeveru japanskog otočja. Umjetnica pretvara pročelja javnog prostora i zidove muzeja u monumentalno platno na kojem se prikazuje animirani film čiji akteri naizgled isijavaju nadu i optimizam prema obližnjim ulicama i njihovim šetačima.”

Na dječjem odjelu Narodne knjižnice promovirana je prva slikovnica u stihovima autora Zorana Sove pod nazivom Slavni lovci.

Slikovnicu je uz autora predstavio i dr.sc. Dragan Gligora.

“Živi i slikoviti prizori, ritmično pripovijedanje u stihovima, susreti prepoznatljivih i živopisnih likova, šaljiv i ironičan ton koji priziva smijeh, nenametljiva didaktička poruka, elementi basne za djecu, sve su to osobine ovog teksta koji će zaintrigirati maštu mališana” rekao je o slikovnici Gligora.

U nedjelju 10. srpnja s početkom u 20:30 sati na Kninskoj tvrđavi održat će se glazbeno scenska izvedba pod nazivom „Arsenov feral“.

Poetsko-glazbenu večer jednog od najvećih kantautora na ovim prostorima Arsena Dedića donosi HNK Šibenik.

Organizator događanja je Pučko otvoreno učilište Knin, a ulaz je slobodan.

Članovi HKD Napredak Knin gostovali su u Ohridu na međunarodnom festivalu Kostoski.

Ondje su pjesmom i plesom predstavili svoj grad Knin i Šibensko-kninsku županiju.