“Martinje u Kninu: degustacija mladog vina uz marune i glazbu uživo” naziv je događanja kojega u subotu u 14 sati na tvrđavi organiziraju Poljoprivredna zadruga Vrbničko selo i Vinarija Teskera.

Mjesto događanja je suvenirnica na tvrđavi.

I. Š.

Piše: Spomenka Martić, udruga Porta

Udruga Porta planira otvoriti program kreativnih radionica za djecu od 5 do 12 godina.

Kako u gradu ne postoji ovakav vid aktivnosti kojim bi se najmlađi bavili, želimo istražiti kolika je zainteresiranost roditelja i djece.

U okviru radionica djeca bi se poticala na umjetničke aktivnosti širokog spektra (slikanje, oslikavanje, modeliranje, izrada umjetničkih predmeta itd.). Poticanje na kreativni izričaj kreirao bi se pod vodstvom djelatnika u umjetničkim aktivnostima.

Ujedno bi se radilo na razvoju suradničkog odnosa djece i razvoju svijesti o mogućnostima uporabe različitih odbačenih predmeta i predmeta iz prirode u umjetnosti. U tu svrhu bi se dio aktivnosti provodio kroz metode filozofije s djecom.

Radionice bi se održavale jednom tjedno u nekoj od prostorija koje udruga koristi, a svi radovi bi se izlagali na organiziranim izložbama i povremenim aukcijskim prodajama.

Članarina će se formirati sukladno odazivu djece.

Molimo sve zainteresirane da nam se jave na broj mobitela 095/754-0328.

Od danas do srijede u Narodnoj knjižnici Knin možete vratiti knjige bez plaćanja zakasnine, bez obzira koliko dugo kasnite s vraćanjem.

Radno vrijeme knjižnice je od 8 do 19 sati.

I. Š.

U Kninu se jučer okupilo oko tisuću i 200 lovaca, kako bi zajedno proslavili blagdan svojega zaštitnika, svetoga Huberta, ali i doznali koje mogućnosti nudi Knin za bavljenje lovnim turizmom, piše HRT Radio Knin. Ovo je deveta proslava koju organizira Hrvatski lovački savez, prva u Šibensko kninskoj županiji.

Hrvatska ima 1072 lovišta i oko 80 tisuća lovaca.

Kninska lovačka udruga Dinara, koja uskoro obilježava 120 godina postojanja, gospodari sa 4 lovišta površine 500 četvornih kilometara. Zbog raznovrsne divljači, veliki je mamac za lovce, rekao je gradonačelnik, i sam lovac, Marko Jelić, svjestan da ovdje imamo velike mogućnosti za razvoj lovnog turizma.

Tekst i foto: NP Krka

Od početka tjedna prijelaz preko mosta na Roškome slapu kontrolira semafor u prometno ovisnom režimu.

Kako bi povećali sigurnost vozača i pješaka na jedinom kolnom prijelazu na Roškom slapu Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ je u suradnji sa Županijskom upravom za ceste iz Šibenika postavila semafor kojim se učinkovito izbjegava mimoilaženje automobila i vožnja unatrag. Za ugodnije čekanje, na semaforima su postavljeni odbrojivači sekundi kako bi sudionicima u prometu omogućili uvid u preostalo vrijeme čekanja za promjenu pojedine faze.

Signalni uređaj radi u jednom programu, od 160 sekundi do 200 sekundi, ovisno o najavi vozila putem radarskog detektora. Vremenski dijagrami izrađeni su prema procijenjenom prometnom opterećenju. Svaki pravac dobije minimalno 10 s do maksimalno 4×5 s zelenog signala, a zbog velike zone obuhvata (dužine mosta od 380 m) kao i zbog male brzine kretanja vozila zaštitno vrijeme mora biti minimalno 70 s. Ukupna duljina ciklusa je, dakle, od 160 s do 200 s, a semafori rade u jednom programu 24 sata. Ukoliko je promet s jedne strane intenzivniji zeleno svjetlo se produžuje do maksimalnog vremenskog ograničenja za taj smjer u trajanju do 40 s. Ukoliko nema prometa, s obje strane mosta svijetli crveno svjetlo a zeleno se pali prilikom prve najave.

Nova horizontalna i vertikalna signalizacija ima retroreflektivna svojstva prema pozitivnim propisima i pravilnicima a ucrtane su i nove zaustavne linije te postavljeni okomiti znakovi koji najavljuju dolazak pred semafor.

Prometnim elaboratom utvrđeno je da županijska cesta ŽC 6246 na Roškom slapu nije zadovoljavala kriterij propusne moći zbog male širine kolnika i stalne cirkulacije pješaka, posebno tijekom ljetnih mjeseci. Kolnik prosječne širine uže od pet metara gotovo je onemogućavao mimoilaženje vozila što je dovodilo do dugotrajnih zastoja stoga je odlučeno navedenu dionicu osigurati naizmjeničnom svjetlosnom signalizacijom.

Od ponedjeljka do srijede u Narodnoj knjižnici Knin možete vratiti knjige bez plaćanja zakasnine, bez obzira koliko dugo kasnite s vraćanjem.

Radno vrijeme knjižnice je od 8 do 19 sati.

I. Š.

Piše: mr. sc. Katarina Gugo, viši kustos

Radovi konzervacije su provedeni u razdoblju od 10. listopada do 31. listopada 2018. godine. Radovima je obuhvaćen južni zid prostorije oznake E u kojemu je prošle godine nakon 35 godina provedeno ponovno otkrivanje mozaika. Zid je radovima konzervacije saniran u dužini od 8 metara.

Radovi konzervacije obuhvatili su i južni zid prostorije oznake F. Također je konerviran u istoj dužini. Za fugiranje i završni sloj upotrebljeno je hidraulično vapno Calx Romana. Obavljeno je i čišćenja i pripremanje za radove konzervacije još dva zida na antičkoj vili rustici. Njihova konzervacija bi se trebala obaviti tijekom iduće godine. Jedan od njih je južni zid prostorije oznake M, u gospodarskom dijelu vile, a drugi zid je izvan tog prostora na istočnoj strani objekta.

Radove konzervacije je financiralo Ministarstvo kulture preko Općine Biskupija, a radove je vodio Kninski muzej, odnosno voditelj arheoloških istraživanja Mr.sc. Katarina Gugo. U radovima su sudjelovali arheolozi Saša Vitale i Miloš Biserko, zidar Stjepan Elkaz, pomoćni radnici Ivana Kekić i Marko Petrović. Nadzor nad radovima obavio je Konzervatorski odjel u Šibeniku, odnosno dr.sc. Marko Sinobad.

Iz Općine Biskupija obavještavaju vlasnike i skrbnike pasa na području Općine  da će se provoditi potpuna kontrola mikročipiranja pasa, odnosno provjeriti jesu li svi psi na tom području označeni mikročipom.

Cilj je spriječiti da neoznačeni psi završe kao napuštene životinje koje zbrinjavaju gradovi i općine, odnosno da se iza svakog psa nalazi ime i prezime njegovog skrbnika.

Kontrolu mikročipiranja povodit će komunalni redar Općine Biskupija obilaskom kućanstava, surađujući s veterinarskom službom Veterinarske ambulante Knin.

Obaveza skrbnika da označe svoje pse mikročipom propisana je još 2004. godine. Zakonom o zaštiti životinja lokalne zajednice i komunalni redari imaju obavezu nabave čitača mikročipa i pravo pristupa bazi mikročipiranih pasa, a sve u cilju da se pronađu skrbnici čiji psi nisu označeni istim, za što kazna iznosi jednokratno 90 kuna. Kazna za nepridržavanje ove odredbe može iznositi i do 6 tisuća kuna.

U slučaju da komunalni redar naiđe na pružanje otpora prilikom obavljanja svoje dužnosti, može pozvati u asistenciju policiju. Ako se nađe u situaciji prema kojoj ne može postupiti zbog nedostatka stručne osposobljenosti, dužan je obavijestiti veterinarskog inspektora.

U situaciji koja zahtijeva pružanje veterinarske pomoći, zbrinjavanje napuštene ili izgubljene životinje, pronalazak vlasnika životinje te bilo kakvo drugo neposredno postupanje s napuštenom ili izgubljenom životinjom komunalni redar odmah obavještava sklonište.

I. Š.