Dan državnosti u Republici Hrvatskoj je blagdan koji se obilježava 30. svibnja, u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. i na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća.
Čestitamo vam Dan državnosti RH!
I. Š.
Vlada RH je izvijestila da je na današnjoj telefonskoj sjednici razriješila Josipu Rimac s dužnosti državne tajnice u Ministarstvu uprave.
A Jutarnji.hr doznao je detalje velike akcije policije. Evo što su otkrili:
“Kako neslužbeno doznajemo, Josipu Rimac sumnjiči se da je kao državna tajnica koristila svoj utjecaj te tako od raznih državnih tijela i tvrtki ishodila izdavanje određenih dozvola i suglasnosti mimo propisa. Stoga je istražitelji terete za kazneno djelo trgovanja utjecajem, ali i za primanje mita, jer joj se inkriminira da je za svoje “usluge” od pojedinih poduzetnika uzimala novac.
U istrazi se kao osumnjičenici spominju i kninski gradski vijećnik Marinko Tokmakčija, te poduzetnici Milenko Bašić i Dragan Stipić, povezani s tvrtkom Lager Bašić, Ante Sladić iz Šibenika, Josip Ravlić i Nikola Lapčić.
Rimčeva je navodno, tako sumnjaju istražitelji, utjecala na predsjednika uprave Hrvatskih šuma da izda određene suglasnosti tvrtki CEMP, koja ima četiri velika razvojna projekta obnovljivih izvora energije u Dalmaciji, između ostalih i vjetropark Krš-Pađene između Knina i Gračaca. Toj je tvrtki HBOR lani odobrio kredit u iznosu od preko pola milijarde kuna, a CEMP je ranije preuzela grupacija Lager Bašić, BiH poduzetnika Milenka Bašića iz Posušja.
Preuzimajući tvrtku CEMP Lager Bašić je preuzeo projekte vjetroelektrana Žujino polje između Knina i Gračaca, Vučje polje iznad Peruče te Ravno na Dinari, čija se vrijednost mjeri u milijardama kuna.
Kako neslužbeno doznajemo, USKOK, između ostaloga, sumnjiči Josipu Rimac, da je dobila 45 tisuća eura mita od šefova tvrtke Lager Bašić Milenka Bašića i Dragana Stipića, koji vode tvrtku CEMP, za ishođivanje dozvola za njihovu vjetroelektranu Krš-Pađene.”, piše između ostaloga Jutarnji.
Izvor: Jutarnji.hr
Foto: Huknet – arhiva
U akciji policije i USKOK-a uz predsjednika uprave Hrvatskih šuma uhićena je državna tajnica Ministarstva uprave i bivša kninska gradonačelnica Josipa Rimac, izvijestio je Jutarnji list
Potvrdio je to za Jutarnji list njezin odvjetnik Željko Gulišija.
– Gospođa Rimac je telefonski kontaktirala i ja ću preuzeti njenu objavu, doći ću iz Splita u Zagreb na njezino prvo ispitivanje. Za sada ne znam detalje zbog kojih je privedena – rekao je Gulišija dodajući da se Rimac nalazi u prostorijama PNUSKOK-a u Zagrebu.
Kako piše Dalmatinski portal, u pitanju je gradnja vjetroelektrana kod Knina koja se planirala u doba kada je Rimac bila na čelu Knina.
Suprug Josipe Rimac, Danijel Rimac, kazao je za Jutarnji kako je maloprije saznao da je njegova supruga odvedena u USKOK.
– Josipa je u Zagrebu, tamo radi, a ja sam u Kninu. Policija pretražuje stan – kazao je suprug Josipe Rimac.
Izvor: Jutarnji list, Dalmatinski portal
Foto: Huknet – arhiva
U povodu obilježavanja Dana državnosti RH u Kninu su u spomen na poginule hrvatske branitelje položeni vijenci i zapaljene svijeće kod Spomenika hrvatske pobjede Oluja ’95 na glavnom gradskom trgu.
Vijence su položilili gradonačelnik Marko Jelić sa suradnicima te predstavnici Koordinacije braniteljskih udruga, crkve, vojske, policije i vatrogasaca.
I. Š.
U starom dijelu Knina, u “Strani”, pronađen je ulomak keramike koji je možda čak iz neolitika.
– Mogao bi biti iz neolitika, iz bakrenog doba ili iz ranog brončanog doba – kazao nam je arheolog Vedran Koprivnjak iz Arheološke zadruge ARHEO KO-OP koji je pronašao ulomak.
Pronađeni ulomak koji bi mogao biti iz neolita
Ova zadruga iz Zadra provodi istraživanja na mjestu gdje bi se trebale provesti vodovodne instalacije. Riječ je o lokalitetu u Kumičićevoj ulici u “Strani”. Zanimljivost tog lokaliteta je da su se zbog rušenja staroga potpornog zida pomiješali nalazi iz raznih vremenskih razdoblja.
Tako su osim spomenutog ulomka iz neolitika, arheolozi Vedran Koprivnjak koji je voditelj zadruge i njegova zamjenica Martina Miletić pronašli i ulomke keramike iz ranog srednjeg vijeka (9-12. stoljeće), kasnog srednjeg vijeka (16. stoljeće) te ulomke s početka 18., odnosno 19. stoljeća.
Pronađeni ulomak iz ranog srednjeg vijeka
Pronađeni ulomak iz kasnog srednjeg vijeka
Pronađeni ulomak s početka 18. stoljeća
Pronađeni ulomak s početka 19. stoljeća
Arheolog Vedran Korpivnjak na mjestu pronalaska ulomaka
Arheologinja Martina Miletić na mjestu pronalaska ulomaka
Inače, zadruga ARHEO KO-OP provodi u Kninu i takozvana prethodna istraživanja na području stare tržnice. Za sada su pronašli nalaze iz kasnoga srednjeg vijeka, no još su u obradi.
Prethodno ili probno istraživanje provodi se na tri arheološke sonde na staroj tržnici te treba utvrditi postoje li neki arheološki ostaci kako bi se u slučaju nekih budućih radova koje bi Grad izvodio na prostoru tržnice, pazilo na lokalitete. Istraživanja financira Grad Knin.
Usput, arheološki nalazi iz neolitika nisu novina na kninskom području, a pronađeni su na brdu Spas. Za brdo Spas i arheolog Vedran Koprivnjak kaže da predstavlja pravo skriveno bogatstvo te je izrazio nadu da će se i tamo nekad pokrenuti istraživanje.
Podsjetimo, za one koji ne znaju, u pokusnom istraživanju obavljenom 1932. godine fra Lujo Marun, Pavao Pauš i Werner Buttler pronašli su na sjevernom dijelu brda Spas ulomke keramike iz neolitičkog razdoblja te podosta raznih drugih predmeta od kamena (neolitik na našem području traje od 5 tisuća do 3,5 tisuće godina prije Krista).
Spas je poznat i po nalazima iz bakrenog doba. Naime, prva eneolitička kultura na širem području Dalmacije otkrivena je upravo na kninskom brdu Spas (eneolitik na području Hrvatske traje od 3,5 do 3 tisuće godina prije Krista). Ovdje su provedena sondažna istraživanja 1932. godine, a među ostalim pronađeno je i nekoliko ulomaka eneolitičke keramike i bakrenih predmeta.
Što se tiče ranog brončanog doba (2300.– 1600. godina prije Krista), od nalazišta Jadranskog tipa Ljubljanske kulture koji su do sad otkriveni na istočnom Jadranu samo brdo Spas pas predstavlja pravo naselje, a ostali su samo bili staništa za kraći boravak.
I. Š.
Na izvanrednoj skupštini Boćarskog kluba Zrinski izabrano je novo vodstvo.
Za predsjednika je izabran Joško Jelić, za tajnika Dragan Grizelj, a voditelj i trener bit će Tomislav Šimunović.
I. Š.
O tijeku radionica i aktivnostima koje se provode u Čarobnom svijetu kroz projekt Čarobni svijet UP.02.1.2.01.0004 Anita Ercegovac, predsjednica udruge i projektna koordinatorica razgovarala je sa stručnjacima zaposlenima na projektu te Josipom Buzdovačić, ravnateljicom Centra za socijalnu skrb koji je partner na projektu.
Svoje iskustvo kroz Čarobni svijet Josipa Buzdovačić opisala je riječima: „Pozdravljam cilj samog projekta zbog kojeg i jesmo partneri udruzi „Čarobni svijet“, a to je poboljšanje javnih usluga za djecu, mlade i roditelje u obliku podrške u učenju i kvalitetnom odrastanju. Ovakvim načinom rada pružena je dodatna podrška i organiziran je niz pozitivnih aktivnosti i tema koje korisno djeluju, prvenstveno na djecu, a potom i na roditelje. Nadalje, djeci je ispunjeno slobodno vrijeme u društvu vršnjaka i odraslih osoba koji su tu za njih, a što je vrlo čime njihovo odrastanje i život u zajednici postaju ispunjeniji i kvalitetniji.”
Sanela Džepina na projektu je zaposlena kao socijalni pedagog. Svoje iskustvo i znanja u radu s 35 djece u dobi od 6 do 14 godina, te njihovim roditeljima opisuje na sljedeći način:
„Biti roditeljem je posao koji oduvijek sa sobom nosi puno izazova, no čini mi se da su danas ti izazovi postali veći i nepredvidljivi, zbog čega je roditeljima i djeci potrebna dodatna podrška. Iz tog razloga, ovakvi projekti, usmjereni na podršku djeci i roditeljima, imaju značajnu ulogu za roditelje koji su osnaženiji i jačaju potrebne vještine kako bi što bolje prepoznali i odgovorili na potrebe svoje djece, ali i na svoje vlastite potrebe. Kod djece se pak, kroz formu radionica, razgovore, diskusiju, prepoznavanje i razumijevanje sebe i drugih, uloga koje imamo te kroz učenje vještina poput vještine upravljanja emocijama, donošenje odluka, rješavanje problema i slično, kao i razvijanje kritičkog mišljenja povećava njihova spremnost za adekvatno suočavanje s različitim životnim izazovima, kako tijekom djetinjstva tako i u kasnijoj životnoj dobi.”
Jedna od stručnjakinja u radionicama podrške u jačanju samopouzdanja i pozitivne slike te podrše u učenju je i Ana Bajan, magistra hrvatskog jezika i sociologije, koja je opisala viđenje svog angažmana u Čarobnom svijetu: „Kada usporedim svoj rad u školi i rad u udruzi s djecom, svakako se trudim svoj pristup i princip rada prenijeti iz škole u rad u udruzi. Naime, uvijek mi je cilj da se dijete osjeća ugodno, bilo to u razredu ili u prostorijama udruge. Na samom početku radionica uspostavili smo određena pravila ponašanja kako bi svatko dobio priliku reći što ne razumije i s čim ima problema. Uvijek se trudim svima dati riječ, a radom u manjim grupama to se vrlo lako može primijeniti. Trudim se da u neformalnoj i opuštenoj atmosferi svakom djetetu posvetim određeni dio vremena, a dio vremena svi zajedno radimo na nekom problemu ili analizi. Zaključak je da su bit i princip rada jednaki – osigurati ugodnu atmosferu u kojoj će djeca lakše učiti i osjećati se slobodno reći što misle i žele. No rad u manjim grupama te rad koji ne podrazumijeva vrednovanje u školskom smislu, donose još opušteniju atmosferu koju su djeca objeručke prihvatila.”
Ono što čini posebnost ovakvih aktivnosti s djecom, Ana objašnjava na sljedeči način: “Moram reći kako su djeca na početku očekivala način rada sličan onom u školi, stoga je i njihov početni stav bio pomalo suzdržan i rezerviran. S vremenom smo se upoznali pa su se i zidovi pomalo smanjivali. Iznimno mi je drago vidjeti da su na radionicama nasmijani i neopterećeni. Također, neki su u vrlo kratkom roku ostvarili napredak u ocjenama što me kao učiteljicu veoma veseli. Smatram da će sve ovo u budućnosti donijeti višestruke dobrobiti našoj zajednici koja će ovim dobiti još jedan kanal kojim će pozitivno utjecati na budućnost našeg grada.”
Neformalna i opuštena atmosfera, male grupe djece i okrugli stol pružili su mogućnost stručnjacima da se djeci približe prvo s ljudske, a zatim sa stručne strane. Iako je naglasak na podršci u odrastanju i pomoći u učenju, ovakav pristup donosi još nešto vrijedno, a to je rast povjerenja u starije osobe. Stručnjacima pruža osjećaj učinkovitosti dok prenose svoja znanja djeci kao i osjećaj činjenja nečeg dobrog za našu zajednicu i budućnost našeg grada.
Za vrijeme mjera ograničenja zbog COVID-a 19 radionice su se odvijale virtualno, što nije umanjilo vrijednost rada, ali ipak sve skupa veseli povratak u redovne interakcije – poruka je iz udruge.
Udruga „Čarobni svijet“ u partnerstvu s Centrom za socijalnu skrb Knin provodi projekt Čarobni svijet UP.02.1.2.01.0004 koji je u potpunosti financiran iz Europskog socijalnog fonda.
Vrijednost projekta je 736.295,28 kuna.
Huknet/sponzorirani članak
Piše: Katia Župan, NP Krka
Foto: Valerio Baranović
Poznati hrvatski DJ na Skradinskom buku nastupa za više od pola milijuna pratitelja
NP „Krka“ postao je kulisa poznatog šibenskog DJ-a Lawrencea Kleina, čiji će se dvosatni nastup emitirati putem Facebooka ovog četvrtka od 21 sat
Izvođenje sve popularnije elektroničke glazbe u čarobnom okruženju netaknute prirode Nacionalnog parka „Krka“ nastavak je niza streaminga stranih i domaćih DJ setova na prepoznatljivim hrvatskim lokacijama poput tvrđava sv. Nikole i sv. Mihovila, šibenske Gradske vijećnice i Muzeja Grada Šibenika. Tako će i poznata kulisa Skradinskog buka postati dijelom audio-vizualne razglednice perspektivnog 32-godišnjeg hrvatskog DJ-a i producenta Lawrencea Kleina koja će se u dvosatnom setu emitirati u četvrtak, 28. svibnja s početkom u 21 sat, na Facebook stranici NP Krka te preko 20 drugih Facebook stranica s više od pola milijuna pratitelja.
Takvim vidom suradnje NP „Krka“ pružio je podršku talentiranom šibenskom DJ-u te nagrađivanoj šibenskoj Udruzi RatCat, koja je svojim angažmanom unijela puno živosti na lokalnoj glazbenoj i kulturnoj sceni. Jedinstvenim spojem umjetničkog izričaja i prirodnih bogatstava stvorena je sinergija sa zajedničkim ciljem promocije šibenskog i hrvatskog turizma. Sve popularniji video streaming DJ setova, čija je gledanost višestruko povećana uslijed nemogućnosti održavanja nastupa u klubovima i na poznatim festivalima tijekom posljednjih mjeseci, posebnu pažnju posvećuje i odabiru atraktivnih lokacija koje u kombinaciji s kvalitetnom elektroničkom glazbom stvaraju jedinstven i neponovljiv audio-vizualan doživljaj.
Pridružite nam se u dosad najraskošnijem nastupu DJ-a Lawrencea Kleina s jedne od najljepših i najprepoznatljivijih lokacija Nacionalnog parka „Krka“ te uživajte u ugodnoj i melodičnoj glazbi koju prate prekrasni kadrovi krške ljepotice na Skradinskom buku snimani sa zemlje i iz zraka.
Detaljnije informacije o projektu možete pronaći na Facebook eventu Lawrence Klein pres. Krka National Park, a autorske fotografije Valerija Baranovića iz priloga dostupne su za objavu uz obavezno navođenje autora.
Jedna od predavačica na edukaciji stručnjaka održanoj u sklopu projekta ‘Knin grad s pričom’ bila je i voditeljica Etnografskog odjela Kninskog muzeja Zoja Radić, mag. ethnol. et anthrop. U sklopu edukacije Zoja Radić održala je predavanje o pletarstvu i košaraštvu, a više o toj tradiciji kninskog kraja otkrila nam je u intervjuu.
U sklopu projekta ‘Knin – grad s pričom’ sudjelovali ste u programu edukacije stručnjaka o nematerijalnoj kninskoj kulturnoj baštini kao predavačica. Što sve spada pod nematerijalnu kulturnu baštinu kninskog područja?
Nematerijalna kulturna baština predstavlja iznimno vrijedan kompleks znanja, umijeća, tradicija, običaja, rituala, vrednota, jezika i dijalekata, kojima je zajednička osobina da su se očuvali do današnjih dana. Kninsko područje i dalje je bogato tragovima ove žive tradicije, koja se prenosi predajom, a koju grupe, pojedinci i društva prepoznaju kao svoje kulturno naslijeđe. Izuzetno mi je zadovoljstvo što sam u sklopu provedbe projekta ‘Knin – grad s pričom’ sudjelovala u svojstvu predavača u sklopu edukacije stručnjaka o nematerijalnoj kulturnoj baštini, održala vodstvo po stalnom postavu Etnografskog odjela Kninskog muzeja i prezentirala odabrana poglavlja iz tradicijskog graditeljstva, gospodarstva, rukotvorskih vještina, lončarstva ručnog kola i narodnih nošnji.
Voditeljica ste Etnografskog odjela Kninskog muzeja te ste u sklopu edukacija održali i predavanje o pletarstvu i košaraštvu. Koliko dugo postoji tradicija pletarstva i košaraštva kninskog područja?
Pletarstvo i košaraštvo spadaju među temeljne rukotvorske vještine i gotovo da ne postoji ljudska zajednica u kojoj nisu zastupljeni. Rezultati arheoloških istraživanja potvrđuju nam da su poznate u vrlo ranim razdobljima prapovijesti. S obzirom na prirodne potencijale, potrebu za ovim proizvodima i njihovu široku primjenu, možemo konstatirati da pletarstvo i košaraštvo na kninskom području ima vrlo dugu tradiciju.
U kojim je dijelovima kninskog kraja košaraštvo i pletarstvo najviše bilo zastupljeno?
Prema podacima do kojih sam došla etnografskim istraživanjima, kojima je bilo obuhvaćeno uže kninsko područje (sela Golubić, Žagrović, Vrpolje, Kovačić i Potkonje), u Kraljevini Dalmaciji za vrijeme druge austrijske uprave bilježi se postojanje košaraša u selima Žagrović i Golubić. Navodi se da je 1841. godine u Žagroviću bilo šest, a u Golubiću dva košaraša. Kasnije se njihov broj znatno povećao, jer su vlasti prepoznale ovu vještinu kao jedan od pokretača razvoja, školujući učitelje pletarstva i organizirajući škole i tečajeve pletenja košara.
Koji su se predmeti tradicionalno izrađivali od šiblja?
Najviše su se plele košare za različite namjene i demižoni za vino i rakiju. Pletarstvo je primjenjivano u tradicijskom graditeljstvu za kolibe pletene od šiblja, zabate koliba i gospodarskih objekata, pregrade u kućama, plotove, spremišta za kukuruz, u gradnji peći za proizvodnju vapna i slično. U tradicijskom gospodarstvu izrađivale su se vrše za lovljenje ribe u rijekama, košnice za pčele, koševi za gnječenje grožđa u vinogradarstvu, korpice za ribolov, stranice seoskih zaprežnih kola i ručnih kolica za prijevoz tereta.
U razdoblju od 2009. do 2011. godine, u okviru projekta Pletarstvo i košaraštvo kninskog područja, Etnografski odjel Kninskog muzeja proveo je i opsežno istraživanje. Koliko se do danas zadržala tradicija pletarstva i koliko se ljudi na kninskom području još uvijek bavi pletarstvom?
Tradicija pletarstva i košaraštva još uvijek postoji, ali je svedena na nekoliko ljudi starije životne dobi, koji povremeno ispletu poneku košaru ili demižon, dok se drugi proizvodi više ne izrađuju.
Što je, prema Vašem mišljenju, potrebno napraviti kako bi se tradicija pletarstva zadržala i prenosila na mlađe generacije i smatrate li da pletarstvo može biti jedan od simbola grada Knina?
Pletarstvo i košaraštvo dio su naše bogate nematerijalne kulturne baštine. Riječ je o ekološki orijentiranom obliku kućne radinosti. Njegovanjem ove vještine sade se, održavaju i uređuju grmovi i stabla vrba, pa se i na taj način vodi briga o našem prirodnom okolišu. Ukoliko bi bio dovoljan broj motiviranih pojedinaca, uz društvenu potporu moglo bi se organizirati tečajeve u pletenju košara. Ako bi se postigao komercijalni efekt, vjerojatno bi to bio dobar poticaj u povećanju motiviranosti kako bi se ova vještina savladala i tako prenijela u naslijeđe budućim generacijama. Tome bi svakako pridonijelo uvrštavanje ovih proizvoda u turističku ponudu. Smatram je da je pletarstvo i košaraštvo zaslužilo da bude jedan od simbola identiteta grada Knina.
Projekt ‘Knin grad s pričom’ vrijedan je 622.958,70 kuna, a u potpunosti je financiran iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.- 2020 – Razvoj i provedba programa za socijalnu koheziju i povećanje zaposlenosti u gradovima: Kninu, Belom Manastiru i Općini Dadra, Benkovcu, Petrinji i Vukovaru, u okviru Europskog socijalnog fonda.
Huknet/sponzorirani članak
Piše: Katia Župan, NP Krka
Kvaliteta vode na sedrenim barijerama podržava bioraznolikost živoga svijeta
Očuvanje dobrog ekološkog stanja voda na barijerama prioritetni je zadatak ekološke zaštite jer o njemu, između ostaloga, ovisi razvitak i opstanak životnih zajednica na barijerama
Globalne klimatske promjene i promjena kvalitete vode glavni su uzroci promjena u osjetljivom ekosustavu, pa dugoročno praćenje onih ekoloških činitelja koji najviše utječu na razvitak i opstanak zajednica u rijeci Krki omogućuje pravovremeno reagiranje na uočene promjene.
Rijeka Krka pripada tipičnim krškim tekućicama, koje u hidrološkom pogledu obilježavaju velike sezonske promjene. Zbog manje izdašnosti izvora, u sušnom ljetnom razdoblju količina vode se smanji, što znatno promijeni hidrološke prilike na barijerama: na presušenim barijerama živi svijet sedrotvoraca počne odumirati, a kad se takva staništa ponovno nađu ispod vode, on se počne obnavljati.
Poznato je da i smanjivanje brzine strujanja vode nepovoljno utječe na osedravanje. Rast temperature zraka i trend stagnacije količine oborina dovode do smanjenja srednjih godišnjih protoka rijeke Krke, a time i do smanjenja srednjih godišnjih vodostaja. Očekivano je da ti trendovi dovode i do povećanja srednjih godišnjih temperatura vode. Količina otopljenog kisika u vodi, potrebnog svim organizmima koji u njoj žive, izravno je povezana s temperaturom i protokom: hladna voda lakše zadržava otopljeni kisik pa ga u njoj ima više. Kako temperatura vode raste, u njoj je sve manje otopljenog kisika, a kao izravna posljedica toga, smanjuje se i količina živog svijeta u njoj. Količina otopljenog kisika također ovisi i o brzini protoka vode: ako je on brži, voda je stalno svježa i bogatija kisikom i puno se teže zagrijava nego „mirna“ voda.
Sedrotvorne zajednice jako su osjetljive na onečišćenje i smanjenje protoka vode. Budući da izgradnja novih sedrenih barijera ovisi o specifičnim zajednicama organizama koji ih grade i nastanjuju, te se zajednice moraju očuvati u njihovu izvornom obliku da bi se proces izgradnje sedrenih barijera i dalje odvijao. Sve te promjene kvalitete vode na sedrenim barijerama dovode do promjena u sastavu živoga svijeta. Stvaranje nepovoljnih uvjeta za razvitak mahovina, tvorbenih činitelja zajednica na barijerama, dovelo bi u pitanje cjelokupni proces taloženja sedre i rast barijera. Zato je očuvanje kakvoće rijeke Krke i procesa taloženja sedre dugoročni cilj upravljanja Nacionalnim parkom „Krka“.
Danas je u okviru javnog uvida u Zakon o proglašavanju Parka prirode Dinara HGSS organizirao terenski obilazak Dinare.
Na Dinaru su se tako popeli ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, kninski i splitski gradonačelnici Marko Jelić i Andro Krstulović Opara, načelnica Općine Kijevo Lidija Slavić, predstavnici medija i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirode, domaći i strani eko volonteri te, naravno, članovi HGSS-a predvođeni legendarnim Stipom Božićem.
Veselo je danas bilo na Dinari i to s povodom. Ova čarobno lijepa planina će napokon biti zakonom zaštićena.
Još samo da se riješi pristup Parku prirode za vrijeme bojevih gađanja na Crvenoj zemlji, ali i da u njegove granice uđu područja Dinare koja bi to morala – i imat ćemo zaokruženu priču koja će zaštititi najvišu hrvatsku planinu, ali i donijeti mogućnosti razvoja turizma i prosperiteta ovoga kraja.
Tekst i foto: Ivica Šimić
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić izrazio je nadu da će Zakon o proglašavanju Parka prirode Dinara u Hrvatskom saboru biti izglasan u ranu jesen.
Kazao je to danas u Kninu na javnom izlaganju u okviru javnog uvida u spomenuti nacrt prijedloga zakona.
– Tim proglašenjem idemo u korak s trendovima u Europi i svijetu u zaštiti prirode te očuvanju okoliša i bioraznolikosti. Park prirode Dinara bit će 12. Park prirode u Hrvatskoj i zajedno s osam Nacionalnih parkova, predstavljat će dvadeseto zaštićeno područje u zemlji. Područje Dinare ima preko tisuću biljnih vrsta i 30 životinjskih i trebalo je davno biti zaštićeno. Nadamo se izglasavanju ovoga zakona u ranu jesen ove godine – rekao je ministar.
Domaćin današnjeg susreta koji se dogodio u dvorani Studentskog doma, kninski gradonačelnik Marko Jelić istaknuo je da će ovaj čin puno značiti Kninjanima.
– Došao je i taj trenutak. Sretni smo, Kninjani su iznimno zadovoljni. Nadam se da ćemo na sljedećem zasjedanju Sabora dobiti zakon. Krka i Cetina izviru podno Dinare i bez njih ne bi bilo života na ovom području i zato je ovaj zakon važan – podvukao je gradonačelnik.
Šibensko-kninski župan Goran Pauk je kazao da je ovo najljepša čestitka na današnji Dan zaštite prirode, a splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban je naglasio da će biti potreban i međudržavni sporazum s BiH kako bi se i ta država uključila u zaštitu Dinare.
– Veselim se prvom idućem zasjedanju Sabora – kazao je Boban.
Pomoćnik ministra za zaštitu prirode, Igor Kreitmeyer predstavio je postupak proglašenja Dinare Parkom prirode.
– Javni uvid traje do 6. lipnja i zainteresirana javnost se do tada može obratiti. Po završetku javnog uvida, slijedi savjetovanje i pripremanje zakona za usvajanje. Godinu dana od stupanja na snagu zakona, osnovat će se Javna ustanova Park prirode Dinara – referirao je pomoćnik ministra.
Najsadržajnije izlaganje imao je ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, Aljoša Duplić koji je predstavio stručnu podlogu zakona.
– Dinara se u doba starih Ilira doživljavala kao sveto brdo. Dobila je ime po ilirskom plemenu Dinari. Ona je i simbol hrvatskog naroda jer je na ovom području nastala hrvatska država – ustvrdio je Duplić i otkrio zanimljive biološke karakteristike naše planine.
– Od ukupno pet tisuća biljnih vrsta koliko ih ima u Hrvatskoj, na Dinari ih je čak 1164, dakle više od 20 posto, od kojih su njih 69 endemi kojih nema nigdje drugdje u svijetu. Tu je i 30 vrsta životinja i 191 vrsta ptica. Na Dinari je 27 staništa od kojih dominira travnato. Valja izdvojiti Bukovu šumu koja ima karakteristike prašume. U prošlosti je cijelo ovo područje bilo pokriveno šumom, no djelovanjem ljudi, ona je dosta prorijeđena – otkrio je ravnatelj Zavoda za zaštitu prirode.
U raspravi se javio saborski zastupnik Miro Bulj pitajući zašto se sve ovo radi u predizborno vrijeme i zanimajući se zašto Cetina nije ušla u sastav Parka.
– Mi u stručnom dijelu ne gledamo kad je koja Vlada na vlasti i kada je koji sastav Sabora. Što se Cetine tiče, proširenje granica Parka će se razmotriti – odgovorio je pomoćnik ministra za zaštitu prirode, Igor Kreitmeyer.
Javno izlaganje moderirala je Antonia Jazvić iz Knina.
Povodom Međunarodnog dana bioraznolikosti i Dana zaštite prirode u Republici Hrvatskoj te zakonodavne inicijative za proglašenje Parka prirode Dinara sutra će se održati terenski obilazak Dinare u organizaciji Hrvatske gorske službe spašavanja.
U obilasku će sudjelovati ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić sa suradnicima, župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk, župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban, gradonačelnik Grada Knina Marko Jelić, pročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja Josip Granić, alpinist i član HGSS-a Stipe Božić te predstavnici nevladinih organizacija i medija.
Tekst i foto: Ivica Šimić
Gradonačelnik Grada Knina raspisao je javni poziv za sufinanciranje adaptacije stanova za mlade obitelji na području Grada Knina za 2020. godinu za što su u gradskom proračunu osigurana sredstva od pola milijuna kuna.
Grad će mlade obitelji sufinancirati za izvođenje građevinskih radova s iznosom od 30 tisuća kuna te za uređenje interijera s iznosom od 15 tisuća kuna.
Rok za podnošenje prijave je 19. lipnja.
Pisane prijave s traženom dokumentacijom predaju se u zatvorenoj kuverti putem pošte preporučeno ili se predaju osobno u pisarnici gradske uprave Grada Knina s naznakom: „Za javni poziv za sufinanciranje adaptacije stanova za mlade obitelji na području Grada Knina za 2020. godinu“
(obvezno napisati za koju mjeru se vrši prijava) – Povjerenstvo za provedbu postupka i odlučivanje o dodjeli potpora, Grad Knin, Ul. dr. Franje Tuđmana br. 2, 22300 Knin.
U nastavku preuzmite cjeloviti tekst javnog poziva te obrasce:
PRILOG-1a-Mjera-1.-Prijavni-obrazac-AdaptacijaStanova
PRILOG-1b-Mjera-2.-Prijavni-obrazac-AdaptacijaStanova
PRILOG-2-Izjava-AdaptacijaStanova
Izvor: knin.hr
Župan Goran Pauk, vlasnik građevinskog obrta Spahija gradnja Ivan Spahija i osoba zadužena za nadzor nad izvođenjem radova, Lino Jajac potpisali su danas Ugovor o izgradnji Cikloturističkog vidikovca s odmorištem Vrelo Cetine, izvijestili su iz Ureda Župana.
Ukupna vrijednost projekta izgradnje cikloturističkog vidikovca iznosi 494.125,00 kuna.
„Ovim projektom Šibensko-kninska županija uredit će pješački put do vrela Cetine stepenicama, te izgraditi cikloturistički vidikovac s odmorištem koji se nalazi stotinjak metara iznad Vrela Cetine, hidrološkog spomenika prirode poznatog po svojoj iznimnoj dubini od čak 125 metara. Siguran sam da će taj biser naše županije izgradnjom ovog vidikovca postati još privlačniji za posjetitelje te da će novi turistički sadržaj biti pokretač razvoja cijelog tog kraja.“, istaknuo je župan Goran Pauk i poželio izvođaču puno uspjeha u radu.
Tlocrtna površina vidikovca (promatračnice) je 55 m2, a bit će opremljen servisnim stanicama za bicikliste, stalkom za bicikle i dvije biciklističke klupe (broj parkirališnih mjesta je pet, dimenzije 2,5x5m), a uredit će se i pješački put do Vrela Cetine stepenicama.
Projekt provodi Šibensko-kninske županije, a sufinancira se sredstvima Ministarstva turizma iz Programa razvoja javne turističke infrastrukture u 2019. godini.
Potpisivanjem ovog ugovora Izvođač se obvezao završiti radove u roku od tri mjeseca od dana uvođenja u posao.
I. Š.
Na području nekadašnjeg toka Krke nalazi se sedra starosti oko 125 000 godina
Piše: Katia Župan, NP Krka
Izvan današnjeg toka rijeke Krke, na području nekadašnjeg vodotoka u blizini Knina koji je bio aktivan u geološkom razvoju, nalazi se sedra starosti oko 125 000 godina koju nazivamo fosilna sedra.
Proces stvaranja sedre počeo je u pleistocenu, posljednjem ledenom dobu, te s povremenim prekidima traje do danas. Kada je, nakon posljednjeg glacijalnog stadija nazvanog Würm, klima postala toplija, brzina strujanja vode smanjila se pa su stvoreni uvjeti za naseljavanje algi, mahovina i drugih organizama koji sudjeluju u procesu osedravanja. Pleistocenska sedra u dolini rijeke Krke i njezinih pritoka nalazi se i do 20 m iznad današnjeg korita, što nam govori o visini na kojoj je u to doba tekla rijeka. Takvu sedru nazivamo fosilna ili „mrtva sedra“.
Veći dio sedre na slapovima mlađi je od 10 000 godina. Stvaranjem sedrenih naslaga u postwürmskom razdoblju počinju se izdizati Skradinski buk, Roški slap i ostali slapovi duž vodotoka, zbog čega nastaju Visovačko jezero i ostale nakupine vode u kanjonskim dijelovima današnje Krke. Aktivni sedreni slapovi rijeke Krke, odnosno dijelovi barijera koji se nalaze u vodenom toku, biodinamičke su tvorevine koje stalnim osedravanjem rastu i sada pa se zovu „živa sedra“.
Sedra je važna za razumijevanje nastanka današnjeg izgleda rijeke Krke. Zastupljena je u dva varijeteta – čvrsta šupljikava sedra na barijerama i prašinasto-pelitična sedra na dnu jezera. Ostatci sedrenih barijera nalaze se na različitim relativnim visinama u odnosu na sadašnje korito što je važno za objašnjenje brzine usijecanja rijeke Krke.
Nekadašnji protok vode i protok vremena najbolje se vide na primjeru Krčića. Krčić je u morfogenetskom pogledu izvorište rijeke Krke a danas njezin prvi pritok. Izvire u podnožju Dinare na nadmorskoj visini od 375 m. Dug je 10,5 km. Za obilnih kiša ili otapanja snijega na planinama u zaleđu Krčić je neobuzdana bujična rijeka, dok ljeti potpuno presuši. Kada ljeti ne bi presušivao, Krčić kao pojam tada ne bi ni postojao a vrelo Krke bilo bi tamo gdje je danas izvor Krčića, podno Dinare, za koju i predaja kaže da je mjesto gdje se Krka rađa. Ipak, ljudi su prepoznali sezonski vodostaj Krčića i nazvali ga njegovim današnjim imenom. U nedavnoj geološkoj prošlosti, zbog hladnije klime i više padalina, nije presušivao pa su Krka i Krčić činili jedan tok. O tome svjedoče ostatci obilnih sedrenih naslaga u dolini Krčića visoko iznad današnjeg toka.
