Kategorija: Kultura

Knjižnica se nekako etablirala kao kuća kulture u našem gradu, a večeras je bila krcata pa zato i ovakav naslov.

A razlog zašto je bila puna je sjajni Jurica Galić Juka, čovjek koji je prešao neobičan put od žestokog navijača i “izbacivača” do vrhunskog putopisca, fotografa i svjetskog putnika kojega na Facebooku prati 73 tisuće, a na YouTube-u 54 tisuće ljudi.

Večeras je u knjižnici predstavio svoja dva putovanja po Etiopiji, a gledatelji su u paketu dobili neobične geografske predjele, jedinstvene antropološke, etnografske i povijesne podatke i izvrsne fotografije.

Saznali smo tako o ženama koje se s osmijehom daju bičevati od strane muškaraca jer je to dio rituala upoznavanja i zasnivanja budućeg zajedničkog života. A onda te iste žene postaju alfa žene, odnosno glave obitelji.

Saznali smo i o inicijaciji dječaka u muškarce, o borbenom etiopskom narodu kojega nitko nikad nije uspio pokoriti, o crkvi u kojoj se čuva kovčeg saveza, o manastiru na vrhu litice, o nevjerojatnim mjestima gdje je jedino živo biće koje može opstati – čovjek, o Jukinom rukovanju nožem koje ga je spasilo belaja…

Juka nam se opet vraća u knjižnicu u drugom dijelu godine kada će predstaviti putovanje po Sudanu, a ovaj put to ćemo napraviti u staroj knjižnici i neće nas začuditi ako i taj prostor bude pun.

Popularni hrvatski putopisac Jurica Galić Juka održat će u četvrtak u 19 sati u Narodnoj knjižnici – Knin putopisno predavanje “Zemlja spaljenih lica” sa svog opsežnog putovanja u Etiopiju.

Jurica Galić Juka hrvatski je putopisac, profesionalni fotograf i svjetski putnik iz Splita. Stalni je suradnik nacionalnog časopisa “Meridijani”, a radove su mu prenosili brojni putopisni magazini, pa čak i slavni „National Geographic“.

Etiopija je najpotpunije i najopsežnije putovanje autora u njegovih 15 godina rada. Posjetio je ovu zemlju dva puta: u rujnu 2022. i u rujnu 2023. U 32 dana je prevalio 4.938 terenskih kilometara i dokumentirao 54 lokaliteta, atrakcija i događaja.

Budući da je u rujnu 2022. bjesnio rat u sjevernoj etiopskoj pokrajini Tigraj, autor je tada obišao istok, zapad i jug te zemlje. Svjedočio je ratnim strahotama, ali i najljepšim nacionalnim parkovima poput Awasa, Maga i jezera Chamo, koje je dom divovskim krokodilima i nilskim konjima.

Divio se vodopadu Tis Isat i kupao na izvoru Plavog Nila u jezeru Tana.Obišao je svih 11 monolitnih crkvi Lalibele gdje je dočekao i najveći etiopski kršćanski blagdan Meskel. Dokumentirao je “etiopski Camelot” Gondar na sjeveru, etničke skupine u Dolini Omo na jugu i hranio hijene u Hararu na istoku.

Kada je završio rat u Tigraju, zapucalo se u regiji Amhara. Avionom je preletio novo ratno područje i bio prvi putnik izvan Etiopije koji je posjetio Tigraj nakon tri godine od početka rata.

Tamo je obišao slavne aksumske obeliske, kapelu Kovčega saveza i bio jedan od rijetkih ljudi na svijetu koji se popeo na planine do starokršćanskih crkvi Debre Damo i Abuna Yemaha Guh.

Kao šlag na kraju, obišao je najnegostoljubivije područje na planeti Zemlji – Danakil depresiju gdje je dokumentirao slano jezero Assal, te aktivne vulkane Erta Ale i Dallol.

Tekst i foto: Ivana Mikulić Sarić

U petak je u Kninskom muzeju održana 19. po redu Noć muzeja na temu “Muzeji i nova publika”.

Mali i kreativni 3

Program je započeo izložbom dječjih radova pod nazivom Mali i kreativni 3. Izložba je nastala iz kreativnih radionica za djecu koje su proizišle iz projekta Muzej za djecu koje je udruga Porta započela u Kninskom muzeju, a nastavila u udruzi FortDesign pod stručnim vodstvom Milana Zoričića.

Riječ o projektu kroz koji djeca školske dobi po hands-on i principipu muzejske pedagogije uče o povijesti umjetnosti. Projekt je trajao od lipnja do prosinca 2023. godine.

Održano je 28 radionica kroz koje je prošlo 30 djece dok ih je 20 redovno pohađalo. Teama radionica bila je Arhitektura. Djeca su tom prilikom naučila kako se koriste građevinski materijali u primarnoj i sekundarnoj upotrebi.

Uz stručnu pomoć su od kamena, siporeksa i gline izgradila različite arhitektonske tipove kuća, te su od stiropora napravila vesele portrete razigrane djece i životinja.

Iznenađenje večeri nastupilo je kad su djeca otplesala tango koji su preoteklih mjeseci uvježbavali na radionicama pod vodstvom Milana Zoričića.

Posjetiteljima se uvodim riječima obratio Ante Šimić ravnatelj muzeja, a o izložbi su pričali Ivana Mikulić Sarić, kustosica, Aleksandra Sinobad, voditeljica na projektu i Milan Zoričić voditelj radionica.

Izložba ostaje otvorena do 1. ožujka 2023.g.    

Camino de Santiago – Dojmovi jednog hodočasnika

Camino de Santiago – Dojmovi jednoga hodočasnika naziv je predavanja/prezentacije koje je održao kustos Goran Mrnjavac.

Camino de Santiago ili Put svetoga Jakova jedno je od tri najvažnija i najstarija kršćanska hodočašća, uz hodočašće u Jeruzalem i Rim. Put je to koji se prelazi na konjima, biciklima i (najčešće) pješice.

Postoji više varijanti Camina, a najviše osoba se odluči za tzv. Camino Frances – Francuski put. Upravo je taj Camino odabrao i prehodao u travnju i svibnju prošle godine (oko 800 km) Goran Mrnjavac, iznoseći svoje dojmove o putovanju koje je sa svim izazovima trajalo punih 25 dana.

Srđan Depolo – Večer šansone i evergreena

Srđana Depolo glazbenik iz Rijeke predstavio se na večeri šansone i evergreena izvedbama Charlesa Trenet-a, Serge-a Reggiani-a, Gilberta Becaud-a, Serge-a Lame, te Yvesa Montanda koje je izveo u francuskom originalu.

Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina. Glazba je umjetnost tona koja oplemenjuje ćud čovjeka i budi osjećaj za red i ljepotu. Glazba je duhovno putovanje.

Ovo su neke od definicija glazbe (prve dvije rečenice su s Wikipedije, a zadnja je Stingova).

Ovo je ujedno i izvještaj s večerašnjeg koncerta Tonija Starešinića i njegovog benda.

Tko je bio, zna o čemu pričam.

Koncert su organizirali Narodna knjižnica – Knin i udruga Atribut.

Pogledajte detaljno predstavljeni program Noći muzeja u Kninu – u petak 26. siječnja

18:00 – 18:45 – MALI I KREATIVNI 3

Mali i kreativni 3 naziv je izložbe dječjih radova nastalih kroz provedbu projekta Muzej za djecu 2023. godine. Riječ o projektu kroz koji djeca školske dobi po hands-on i principu muzejske pedagogije uče o povijesti umjetnosti.

Projekt kontinuirano od 2019. godine provodi Obrazovno-kulturna udruga „Porta“ Knin, prvobitno u partnerstvu s Kninskim muzejom, a od 2022. godine u suradnji s istaknutim kninskim arhitektom, slikarom i dizajnerom Milanom Zoričićem.

Projekt je trajao od lipnja do prosinca 2023. godine. Održano je 28 radionica kroz koje je prošlo 30 djece dok ih je 20 redovno pohađalo iste. Temu ovogodišnjih radionica odredila su sama djeca.

Naime, pitanje jednog od polaznika:“ Što je arhitektura?“ potaklo je Zoričića i voditeljicu projekta Aleksandru Sinobad da većinu radionica posvete upravo toj likovnoj umjetnosti.

Razgovor i praktičan rad u poticajnom okruženju Zoričićevog ateljea pokazali su se kao pun pogodak za razumijevanje teme. Djeca su upoznata s procesom izrade građevine, od skice do realizacije te su naučila su kako se koriste građevinski materijali u primarnoj i sekundarnoj upotrebi.

Uz stručnu pomoć, od kamena, siporeksa i gline izgradila su različite arhitektonske tipove kuća te su od stiropora napravila vesele portrete razigrane djece i životinja. Izložba radova ostaje otvorena do 1. ožujka 2024.g.

18:45 – 20:00 – CAMINO DE SANTIAGO – DOJMOVI JEDNOGA HODOČASNIKA

Camino de Santiago ili Put svetoga Jakova jedno je od tri najvažnija i najstarija kršćanska hodočašća, uz hodočašće u Jeruzalem i Rim.

Put je to koji se prelazi na konjima, biciklima i (najčešće) pješice. Postoji više varijanti Camina, a najviše osoba se odluči za tzv. Camino Frances – Francuski put.

Upravo je taj Camino odabrao i prehodao u travnju i svibnju prošle godine (oko 800 km) kustos Kninskog muzeja Goran Mrnjavac, koji će svoje dojmove i iskustva iznijeti u predavanju s prezentacijom.

SRĐAN DEPOLO – VEČER EVERGREENA I ŠANSONE

SRĐAN DEPOLO – (r. 1966), pjevač, skladatelj i književnik iz Rijeke, pojavio se na hrvatskoj autorskoj sceni u drugoj polovici devedesetih, nakon dugogodišnjeg bavljenja glazbom.

Autor je brojnih prepjeva poezije i šansona s engleskog, francuskog, njemačkog i talijanskog jezika. Objavio je roman za odrasle „Gluhi auditorij“ te je autor dječje priče „Božićna pjesma čarobne krijesnice“, koju adaptiranu za scenu uspješno izvodi kazalište “Svarog” iz Zagreba.

U novije vrijeme koncertne VEČERI ŠANSONE Srđana Depola obogaćene su i obnovljene svjetskom glazbenom baštinom tog žanra; izvedbama Charlesa Trenet-a, Serge-a Reggiani-a, Gilberta Becaud-a, Serge-a Lame, te Yvesa Montanda koje izvodi u francuskom originalu.

Premda nisu imali love za trećeg praščića, Petra Radin i Mario Kovač odigrali su još jednu sjajnu predstavu za kninske mališane.

Dva praščića i treći iz publike nasmijali su i rasplesali prisutne večeras u maloj kazališnoj dvorani u staroj knjižnici.

Reinterpretaciju ove poznate bajke za djecu posvetili su svim malim kazalištima koji se na sve načine snalaze uz manjak sredstava, ali puno kreativnosti i mašte da djeci donesu ono najvažnije igru i veselje, pa i onda kad im nedostaje jedan praščić.

Vrlo originalnim radovima predstavio se Damir Hoyka u Kninu i tako premijernom hrvatskom izložbom otvorio novu sezonu u već sad kultnom prostoru Foto kluba Knin.

Ni snježni kijamet nije spriječio pristojan broj posjetitelja da pogledaju izložbu, upoznaju Hoyku i proćaskaju s njim o izloženim radovima.

Koji su definitivno drugačiji i originalni i izlaze iz definicije fotografije kao takve. Polazište jest bio uslikani materijalni objekt, no dalje je uslijedila postprodukcija u Photoshopu koja je taj objekt dovela do kvantnih dijelova.

Mijesio je Hoyka, kako sam kaže, u Fotoshopu te kvantne ostatke kao plastelin ili glinu i od njih napravio kvantne životinje, točnije kvantni safari što je i naziv izložbe.

Izložbe koja je kao i svaka u kninskom Foto klubu prošla u prijatnoj, opuštenoj i ležernoj atmosferi kojoj je svojom komunikativnošću pridonio i sam autor.

Organizatori izložbe bili su Narodna knjižnica – Knin i Foto klub Knin.

Na after-u Hoykine izložbe u A3 svjedočili smo nestvarno lijepom glasu i vokalnim bravurama Tanje Pongrac u pratnji vrsnog glazbenika, čovjeka koji “jede” svoju gitaru – Marka Kanceljaka

Uz glazbeno umijeće, prednost ovoga dua je suptilno odabrani repertoar novih i starih, globalnih i domaćih standarda raznih žanrova pa nije trebalo puno vremena da se gledanje i slušanje njihove svirke pretvori u uživanje.

Vrlo brzo ostvaren je onaj posebni “touch” između dua koji je svirao čak dva i pol sata i publike koja ih je glasno dvaput zvala na bis.

Koncert je organizirala Narodna knjižnica – Knin u suradnji s udrugom Atribut.

Jako zanimljivo i vizualno bogato i dinamično bilo je putopisno predavanje Olega Maštruka o putovanju Amazonom.

Saznali smo kakve sve vrste brodova plove najvećom svjetskom rijekom, u kojim uvjetima dane provode putnici na brodu, kakva se hrana jede i koliko dugo se povraća od nje i kakve životinje vam s grana vise nad glavom dok idilično milite rijekom.

Najupečatljivije je ipak bilo iskustvo Olega Maštruka s biljkom Ayahuasca koju na zapadu nazivaju halucinogenom drogom, a u amazonskoj domovini – medicinom, pa čak i šumskom televizijom.

Ayahuasca je halucinogena zbog spoja DMT kojega neki autori nazivaju i duhovnom molekulom. DMT u malim količinama proizvodi i ljudski mozak i to kada sanjamo, meditiramo ili vodimo ljubav, a pogotovo kada umiremo. A Ayahuasca proizvodi DMT u puno većim količinama od mozga.

Maštruko je otkrio kako je u prisustvu lokalnog amazonskog šamana konzumirao Ayahuascu, po svim domorodačkim pravilima, te kako je ispočetka imao samo negativno iskustvo. Točnije, tri dana je povraćao i bio potpuno iscrpljen.

No, nakon tjedana i mjeseci Maštruko (koji je inače prilično racionalan čovjek i čvrsto stoji na zemlji) shvatio je da mu je ova droga bogata DMT-om donijela svojevrsnu transformaciju koja je rezultirala unutarnjim mirom i spokojnijim odnosom prema životu.

Cijelo predavanje bilo je obogaćeno odličnim Olegovim fotografijama s puta, a publika u kninskoj knjižnici bila je više nego zadovoljna nakon iskrcavanja s imaginarnog broda.

Olegovu knjigu o putovanju Latinskom Amerikom možete, naravno, posuditi u kninskoj knjižnici.

I. Š.

Trenutno najaktivniji i najplodniji kninski umjetnik Petar Ramljak napravio je do sada svoje najbolje i najzrelije filmsko ostvarenje – riječ je o tri polusatne epizode pete sezone parodijske telenovele Viva La Esperanza.

Zato je večeras u A3 bila pretpremijera, a ne premijera – jer riječ je o tri epizode od ukupno pet. Preostale dvije možemo očekivati, kaže autor, u svibnju.

Perin ćaća je moj najbolji prijatelj pa mi je pomalo i nezgodno da ja sada hvalim njegovo ostvarenje, ali, stvarno, ovo je izvrsno!

Petar je definitivno sazrio kao umjetnik, a njegova duhovitost nije površna, prvoloptaška i bezvezna, njegova duhovitost je jako inteligentna i probitačna – kad ismijava ljudsku glupost i društvene devijacije. S druge strane, njegova duhovitost je – i uvrnuto blesava – u svom najpozitivnijem smislu.

Da Montipajtonovci rade u ovom vremenu, radili bi isto ono što i Petar, a to je – apsolutna politička nekorektnost.

A politička nekorektnost je nešto najzdravije što ovom licemjernom, prijetvornom, “virtue singalling” društvu Zapada treba.

Kao što je prijašnjih godina – u proteklim sezonama svoju oštricu političke nekorektnosti znao okrenuti prema konzervativcima i crkvi, tako je sada oštricu okrenuo prema trenutno najtrulijem dijelu društva, a to je ljevica sa svojim suludim woke agendama.

Bravo Petre majstore! Čekamo četvrtu i petu epizodu!

E, da, večeras je u A3 bilo veselo i krcato – uglavnom su to bili glumci (bravo za njih) i ljudi bliski Petru i seriji, a za širu javnost premijera će biti, kao što smo rekli – u svibnju.

I. Š.

Sutra će se u Galeriji Kninskog muzeja na tvrđavi otvoriti participacijska izložba “Život u gradu” nastala u suradnji umjetnica Kristine Leko i Vedrane Madžar s građanima Knina. 

Kninjani i Kninjanke su u proteklih tjedan dana umjetnicama donosili  materijale iz privatnih obiteljskih arhiva te ih zajedno s njima oblikovali u izložbu, ambijent koji uključuje fotografije, dokumente, crteže, osobne predmete, medijske zapise…

Predmeti organizirani  u 10-tak cjelina između ostalog uključuju zbirku gramofonskih ploča kupljenih i slušanih u starom gradu 1970-ih, jednu modnu kolekciju i fotografije iz školskih dana, kutiju koja je u izbjeglištvu devedesetih služila kao podloga za glavu u improviziranom smještaju, šivaću mašinu s kojom je jedna majka 1990-tih školovala djecu u Zagrebu, fotografiju iz izbjeglištva 1940-tih, tank za kisik iz savezničkog američkog aviona koji je u vrijeme Drugog svjetskog rata pao blizu Knina, priče o pomoći starijim ljudima, programi pomoć u kući,  pjesmu o Kninu….

Cilj je izložbe zabilježiti povijest kninske svakodnevnice i pri tome razvijati demokratizaciju kulture sjećanja.

Izložba će se moći razgledati do 15. siječnja 2024., svakog radnog dana od 8 do 15 sati. Kroz postav izložbe posjetitelje će voditi sami građani te učenici srednje škole Lovro Monti po naknadno najavljenom rasporedu. 

Izložba je dio višegodišnjeg programa “Demokratizacija kulture sjećanja” kojeg umjetnička organizacija Otvoreni likovni pogon iz Zagreba provodi od 2018. godine i u okviru kojeg je 2019. u Kninu s lokalnim partnerima Udrugom Porta, Narodnom knjižnicom – Knin i Srednjom školom Lovro Monti  pokrenut projekt “Zidne novine” koji traje do danas.

Plan je u 2024. u daljnjoj suradnji s Kninskim muzejom i muzejskom osobljem, a temeljem prikupljenih artefakata i priča napraviti seriju privremenih intervencija u postav Kninskog muzeja. Na taj način proširit će se etnografska zbirka muzeja te će se građani Knina i lokalne udruge u kulturi aktivno uključiti u rad ove institucije.

Organizatori izložbe su Kninski muzej, Narodna knjižnica – Knin i Umjetnička organizacija Otvoreni likovni pogon, Zagreb

Podrška: Obrazovno-kulturna udruga “Porta” i Srednja škola Lovro Monti, Knin

Financijski pokrovitelj: Zaklada Kultura nova u okviru programske podrške Otvorenom likovnom pogonu za organizacijski razvoj i sudjelovanje u kulturi.

Bilo je u Kninu ove godine izvrsnih koncerata, predstava, književnih večeri i izložbi, ali kulturni događaj godine zbio se večeras na čitanju dnevnika Katice Madžar u staroj knjižnici. Kako zbog rijetko viđene upečatljivosti pisane riječi, tako i zbog autentičnosti situacije, ali i zbog iznimno emotivne reakcije publike.

Nisam još nikad doživio da na nekom događaju kompletna publika – plače. A večeras se to dogodilo.

Potresni, duhoviti, poetični i neobično pitki dnevnik Katice Madžar čitala je njena nećakinja Vedrana Madžar koja je skupa s Kristinom Leko i zaslužna što je predstavljen javnosti.

Dvadesettrogodišnja studentica završne godine Kemijskog fakulteta, Katica Madžar u ljeto 1975. godine izlazi iz mora s ljetnog kupanja na Braču gdje je radila sezonu. Kad je izašla iz mora najprije osjeća trnce u rukama, a ubrzo potom ne osjeća više ni ruke ni noge. Do danas nije doznala što joj se zapravo dogodilo.

Iz dnevnika doznajemo kako se suočava sa iznenadnim i strašnim gubitkom zdravlja, kako preispitiva život i budućnost.

Iz dnevnika upoznajemo i njenu Majku Hrabrost koja se više od 40 godina sama brinula o Katici. Posebno potresan je opis smrti majke.

Iz dnevnika upoznajemo i veličinu i nesalomljivost ljudskog duha, ali i trenutke agonije gdje se autorica pita hoće li joj, kad umre, i duh biti sputan kao tijelo.

Ovim dnevnikom Katica je, kako je rekla, istraživala svoj život. Citirala je i Sokrata – „Život koji se ne istražuje, nije vrijedan življenja“.

Svima ostalima ostavila je jako vrijedno djelo. Koje navodi na razmišljanje i duboko preispitivanje života koje živimo.

Narodna knjižnica – Knin će u obliku knjige izdati dnevnik Katice Madžar. Uvjeren sam da će to iduće godine biti najčitanija knjiga u knjižnici.

Do tada, Katičnin originalni dnevnik, pisan rukom moći će se pogledati na skoroj izložbi koju ćemo posebno najaviti.

Večerašnje čitanje dnevnika dio je projekta „Život u gradu“ i istoimene izložbe koju u suradnji s partnerskim institucijama i prijateljskim udrugama pripremaju dvije u Berlinu školovane umjetnice Kristina Leko i Vedrana Madžar.

A sami projekt dio je programa Demokratizacija kulture sjećanja kojeg umjetnička organizacija Otvoreni likovni pogon iz Zagreba provodi s partnerima, Narodnom knjižnicom – Knin, Udrugom Porta i Srednjom školom Lovre Montija.

Hvala udruzi Atribut koja je večeras besplatno ustupila razglas i mikrofon!

Više fotografija pogledajte na Facebook stranici knjižnice.

I. Š.

U utorak u 16 sati u staroj knjižnici Kninjanka Katica Madžar čitat će dnevnik kojeg je pisala zadnjih 40 godina.

Katica će čitati dijelove iz svog dnevnika kojeg je pisala tijekom predratnog, ratnog i poslijeratnog Knina.

U dnevniku ponajprije progovara o izazovima s kojima se suočava kao osoba potpuno ovisna o njezi drugih.

Dnevnik će čitati ne samo kao kroniku društveno-političkih zbivanja iz perspektive jedne kvadriplegičarke već i kao povijest obitelji dva puta razdvojene ratom.

U njenom dnevniku pronaći će se i društvena kritika, poezija, ispovijed i komedija. Tu je i priča o ljubavi, umjetnosti, izdržljivosti i posvećenosti. Priča o majci, o brizi, o ženi, o Kninu.

Čitanje dnevnika Katice Madžar je prvo događanje u okviru projekta Život u gradu i istoimene izložbe koju u suradnji s partnerskim institucijama i prijateljskim udrugama pripremaju dvije u Berlinu školovane umjetnice Kristina Leko i Vedrana Madžar.

Nakon čitanja dnevnika Katice Madžar, građani će od 6. do 14. prosinca svakog radnog dana u prijepodnevnim satima u Galeriji Kninskog muzeja (10-13 sati), te u Narodnoj knjižnici Knin u poslijepodnevnim satima (15-18 sati) moći donositi materijale iz privatnih obiteljskih arhiva te ih u okviru radionica zajedno s umjetnicama oblikovati u izložbu koja će biti otvorena 15. prosinca 2023. u 14 sati u galeriji Kninskog muzeja.

Projekt je dio višegodišnjeg programa Demokratizacija kulture sjećanja kojeg umjetnička organizacija Otvoreni likovni pogon iz Zagreba provodi s partnerima. Jedan od partnera je i Narodna knjižnica – Knin koja će biti domaćin susreta u utorak.

U okviru programa Demokratizacija kulture sjećanja, organizacija Otvoreni likovni pogon je s lokalnim partnerima – Udrugom Porta, kninskom knjižnicom i Srednjom školom Lovre Montija pokrenula projekt Zidne novine koji traje do danas.

Plan je u 2024. u dodatnoj suradnji s Kninskim muzejem i muzejskim osobljem, a temeljem prikupljenih artefakata i priča, napraviti seriju privremenih intervencija u postav Kninskog muzeja.