Kategorija: Društvo, obrazovanje i socijalna skrb

Piše: Katia Župan, NP Krka

Kvaliteta vode na sedrenim barijerama podržava bioraznolikost živoga svijeta

Očuvanje dobrog ekološkog stanja voda na barijerama prioritetni je zadatak ekološke zaštite jer o njemu, između ostaloga, ovisi razvitak i opstanak životnih zajednica na barijerama

Globalne klimatske promjene i promjena kvalitete vode glavni su uzroci promjena u osjetljivom ekosustavu, pa dugoročno praćenje onih ekoloških činitelja koji najviše utječu na razvitak i opstanak zajednica u rijeci Krki omogućuje pravovremeno reagiranje na uočene promjene.

Rijeka Krka pripada tipičnim krškim tekućicama, koje u hidrološkom pogledu obilježavaju velike sezonske promjene. Zbog manje izdašnosti izvora, u sušnom ljetnom razdoblju količina vode se smanji, što znatno promijeni hidrološke prilike na barijerama: na presušenim barijerama živi svijet sedrotvoraca počne odumirati, a kad se takva staništa ponovno nađu ispod vode, on se počne obnavljati.

Poznato je da i smanjivanje brzine strujanja vode nepovoljno utječe na osedravanje. Rast temperature zraka i trend stagnacije količine oborina dovode do smanjenja srednjih godišnjih protoka rijeke Krke, a time i do smanjenja srednjih godišnjih vodostaja. Očekivano je da ti trendovi dovode i do povećanja srednjih godišnjih temperatura vode. Količina otopljenog kisika u vodi, potrebnog svim organizmima koji u njoj žive, izravno je povezana s temperaturom i protokom: hladna voda lakše zadržava otopljeni kisik pa ga u njoj ima više. Kako temperatura vode raste, u njoj je sve manje otopljenog kisika, a kao izravna posljedica toga, smanjuje se i količina živog svijeta u njoj. Količina otopljenog kisika također ovisi i o brzini protoka vode: ako je on brži, voda je stalno svježa i bogatija kisikom i puno se teže zagrijava nego „mirna“ voda.

Sedrotvorne zajednice jako su osjetljive na onečišćenje i smanjenje protoka vode. Budući da izgradnja novih sedrenih barijera ovisi o specifičnim zajednicama organizama koji ih grade i nastanjuju, te se zajednice moraju očuvati u njihovu izvornom obliku da bi se proces izgradnje sedrenih barijera i dalje odvijao. Sve te promjene kvalitete vode na sedrenim barijerama dovode do promjena u sastavu živoga svijeta. Stvaranje nepovoljnih uvjeta za razvitak mahovina, tvorbenih činitelja zajednica na barijerama, dovelo bi u pitanje cjelokupni proces taloženja sedre i rast barijera. Zato je očuvanje kakvoće rijeke Krke i procesa taloženja sedre dugoročni cilj upravljanja Nacionalnim parkom „Krka“.

Danas je u okviru javnog uvida u Zakon o proglašavanju Parka prirode Dinara HGSS organizirao terenski obilazak Dinare.

Na Dinaru su se tako popeli ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, kninski i splitski gradonačelnici Marko Jelić i Andro Krstulović Opara, načelnica Općine Kijevo Lidija Slavić, predstavnici medija i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirode, domaći i strani eko volonteri te, naravno, članovi HGSS-a predvođeni legendarnim Stipom Božićem.

Veselo je danas bilo na Dinari i to s povodom. Ova čarobno lijepa planina će napokon biti zakonom zaštićena.

Još samo da se riješi pristup Parku prirode za vrijeme bojevih gađanja na Crvenoj zemlji, ali i da u njegove granice uđu područja Dinare koja bi to morala – i imat ćemo zaokruženu priču koja će zaštititi najvišu hrvatsku planinu, ali i donijeti mogućnosti razvoja turizma i prosperiteta ovoga kraja.

Tekst i foto: Ivica Šimić

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić izrazio je nadu da će Zakon o proglašavanju Parka prirode Dinara u Hrvatskom saboru biti izglasan u ranu jesen.

Kazao je to danas u Kninu na javnom izlaganju u okviru javnog uvida u spomenuti nacrt prijedloga zakona.

– Tim proglašenjem idemo u korak s trendovima u Europi i svijetu u zaštiti prirode te očuvanju okoliša i bioraznolikosti. Park prirode Dinara bit će 12. Park prirode u Hrvatskoj i zajedno s osam Nacionalnih parkova, predstavljat će dvadeseto zaštićeno područje u zemlji. Područje Dinare ima preko tisuću biljnih vrsta i 30 životinjskih i trebalo je davno biti zaštićeno. Nadamo se izglasavanju ovoga zakona u ranu jesen ove godine – rekao je ministar.

Domaćin današnjeg susreta koji se dogodio u dvorani Studentskog doma, kninski gradonačelnik Marko Jelić istaknuo je da će ovaj čin puno značiti Kninjanima.

– Došao je i taj trenutak. Sretni smo, Kninjani su iznimno zadovoljni. Nadam se da ćemo na sljedećem zasjedanju Sabora dobiti zakon. Krka i Cetina izviru podno Dinare i bez njih ne bi bilo života na ovom području i zato je ovaj zakon važan – podvukao je gradonačelnik.

Šibensko-kninski župan Goran Pauk je kazao da je ovo najljepša čestitka na današnji Dan zaštite prirode, a splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban je naglasio da će biti potreban i međudržavni sporazum s BiH kako bi se i ta država uključila u zaštitu Dinare.

– Veselim se prvom idućem zasjedanju Sabora – kazao je Boban.

Pomoćnik ministra za zaštitu prirode, Igor Kreitmeyer predstavio je postupak proglašenja Dinare Parkom prirode.

– Javni uvid traje do 6. lipnja i zainteresirana javnost se do tada može obratiti. Po završetku javnog uvida, slijedi savjetovanje i pripremanje zakona za usvajanje. Godinu dana od stupanja na snagu zakona, osnovat će se Javna ustanova Park prirode Dinara – referirao je pomoćnik ministra.

Najsadržajnije izlaganje imao je ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, Aljoša Duplić koji je predstavio stručnu podlogu zakona.

– Dinara se u doba starih Ilira doživljavala kao sveto brdo. Dobila je ime po ilirskom plemenu Dinari. Ona je i simbol hrvatskog naroda jer je na ovom području nastala hrvatska država – ustvrdio je Duplić i otkrio zanimljive biološke karakteristike naše planine.

– Od ukupno pet tisuća biljnih vrsta koliko ih ima u Hrvatskoj, na Dinari ih je čak 1164, dakle više od 20 posto, od kojih su njih 69 endemi kojih nema nigdje drugdje u svijetu. Tu je i 30 vrsta životinja i 191 vrsta ptica. Na Dinari je 27 staništa od kojih dominira travnato. Valja izdvojiti Bukovu šumu koja ima karakteristike prašume. U prošlosti je cijelo ovo područje bilo pokriveno šumom, no djelovanjem ljudi, ona je dosta prorijeđena – otkrio je ravnatelj Zavoda za zaštitu prirode.

U raspravi se javio saborski zastupnik Miro Bulj pitajući zašto se sve ovo radi u predizborno vrijeme i zanimajući se zašto Cetina nije ušla u sastav Parka.

– Mi u stručnom dijelu ne gledamo kad je koja Vlada na vlasti i kada je koji sastav Sabora. Što se Cetine tiče, proširenje granica Parka će se razmotriti – odgovorio je pomoćnik ministra za zaštitu prirode, Igor Kreitmeyer.

Javno izlaganje moderirala je Antonia Jazvić iz Knina.

Povodom Međunarodnog dana bioraznolikosti i Dana zaštite prirode u Republici Hrvatskoj te zakonodavne inicijative za proglašenje Parka prirode Dinara sutra će se održati terenski obilazak Dinare u organizaciji Hrvatske gorske službe spašavanja.

U obilasku će sudjelovati ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić sa suradnicima, župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk, župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban, gradonačelnik Grada Knina Marko Jelić, pročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja Josip Granić, alpinist i član HGSS-a Stipe Božić te predstavnici nevladinih organizacija i medija.

Tekst i foto: Ivica Šimić

Gradonačelnik Grada Knina raspisao je javni poziv za sufinanciranje adaptacije stanova za mlade obitelji na području Grada Knina za 2020. godinu za što su u gradskom proračunu osigurana sredstva od pola milijuna kuna.

Grad će mlade obitelji sufinancirati za izvođenje građevinskih radova s iznosom od 30 tisuća kuna te za uređenje interijera s iznosom od 15 tisuća kuna.

Rok za podnošenje prijave je 19. lipnja.

Pisane prijave s traženom dokumentacijom predaju se u zatvorenoj kuverti putem pošte preporučeno ili se predaju osobno u pisarnici gradske uprave Grada Knina s naznakom: „Za javni poziv za sufinanciranje adaptacije stanova za mlade obitelji na području Grada Knina za 2020. godinu“
(obvezno napisati za koju mjeru se vrši prijava) – Povjerenstvo za provedbu postupka i odlučivanje o dodjeli potpora, Grad Knin, Ul. dr. Franje Tuđmana br. 2, 22300 Knin.

U nastavku preuzmite cjeloviti tekst javnog poziva te obrasce:

Javni-poziv-AdaptacijaStana

PRILOG-1a-Mjera-1.-Prijavni-obrazac-AdaptacijaStanova

PRILOG-1b-Mjera-2.-Prijavni-obrazac-AdaptacijaStanova

PRILOG-2-Izjava-AdaptacijaStanova

Izvor: knin.hr

Župan Goran Pauk, vlasnik građevinskog obrta Spahija gradnja Ivan Spahija i osoba zadužena za nadzor nad izvođenjem radova, Lino Jajac potpisali su danas Ugovor o izgradnji Cikloturističkog vidikovca s odmorištem Vrelo Cetine, izvijestili su iz Ureda Župana.

Ukupna vrijednost projekta izgradnje cikloturističkog vidikovca iznosi 494.125,00 kuna.

„Ovim projektom Šibensko-kninska županija uredit će pješački put do vrela Cetine stepenicama, te izgraditi cikloturistički vidikovac s odmorištem koji se nalazi stotinjak metara iznad Vrela Cetine, hidrološkog spomenika prirode poznatog po svojoj iznimnoj dubini od čak 125 metara. Siguran sam da će taj biser naše županije izgradnjom ovog vidikovca postati još privlačniji za posjetitelje te da će novi turistički sadržaj biti pokretač razvoja cijelog tog kraja.“, istaknuo je župan Goran Pauk i poželio izvođaču puno uspjeha u radu.

Tlocrtna površina vidikovca (promatračnice) je 55 m2, a bit će opremljen servisnim stanicama za bicikliste, stalkom za bicikle i dvije biciklističke klupe (broj parkirališnih mjesta je pet, dimenzije 2,5x5m), a uredit će se i pješački put do Vrela Cetine stepenicama.

Projekt provodi Šibensko-kninske županije, a sufinancira se sredstvima Ministarstva turizma iz Programa razvoja javne turističke infrastrukture u 2019. godini.

Potpisivanjem ovog ugovora Izvođač se obvezao završiti radove u roku od tri mjeseca od dana uvođenja u posao.

I. Š.

Na području nekadašnjeg toka Krke nalazi se sedra starosti oko 125 000 godina

Piše: Katia Župan, NP Krka

Izvan današnjeg toka rijeke Krke, na području nekadašnjeg vodotoka u blizini Knina koji je bio aktivan u geološkom razvoju, nalazi se sedra starosti oko 125 000 godina koju nazivamo fosilna sedra.

Proces stvaranja sedre počeo je u pleistocenu, posljednjem ledenom dobu, te s povremenim prekidima traje do danas. Kada je, nakon posljednjeg glacijalnog stadija nazvanog Würm, klima postala toplija, brzina strujanja vode smanjila se pa su stvoreni uvjeti za naseljavanje algi, mahovina i drugih organizama koji sudjeluju u procesu osedravanja. Pleistocenska sedra u dolini rijeke Krke i njezinih pritoka nalazi se i do 20 m iznad današnjeg korita, što nam govori o visini na kojoj je u to doba tekla rijeka. Takvu sedru nazivamo fosilna ili „mrtva sedra“.

Veći dio sedre na slapovima mlađi je od 10 000 godina. Stvaranjem sedrenih naslaga u postwürmskom razdoblju počinju se izdizati Skradinski buk, Roški slap i ostali slapovi duž vodotoka, zbog čega nastaju Visovačko jezero i ostale nakupine vode u kanjonskim dijelovima današnje Krke. Aktivni sedreni slapovi rijeke Krke, odnosno dijelovi barijera koji se nalaze u vodenom toku, biodinamičke su tvorevine koje stalnim osedravanjem rastu i sada pa se zovu „živa sedra“.

Sedra je važna za razumijevanje nastanka današnjeg izgleda rijeke Krke. Zastupljena je u dva varijeteta – čvrsta šupljikava sedra na barijerama i prašinasto-pelitična sedra na dnu jezera. Ostatci sedrenih barijera nalaze se na različitim relativnim visinama u odnosu na sadašnje korito što je važno za objašnjenje brzine usijecanja rijeke Krke.

Nekadašnji protok vode i protok vremena najbolje se vide na primjeru Krčića. Krčić je u morfogenetskom pogledu izvorište rijeke Krke a danas njezin prvi pritok. Izvire u podnožju Dinare na nadmorskoj visini od 375 m. Dug je 10,5 km. Za obilnih kiša ili otapanja snijega na planinama u zaleđu Krčić je neobuzdana bujična rijeka, dok ljeti potpuno presuši. Kada ljeti ne bi presušivao, Krčić kao pojam tada ne bi ni postojao a vrelo Krke bilo bi tamo gdje je danas izvor Krčića, podno Dinare, za koju i predaja kaže da je mjesto gdje se Krka rađa. Ipak, ljudi su prepoznali sezonski vodostaj Krčića i nazvali ga njegovim današnjim imenom. U nedavnoj geološkoj prošlosti, zbog hladnije klime i više padalina, nije presušivao pa su Krka i Krčić činili jedan tok. O tome svjedoče ostatci obilnih sedrenih naslaga u dolini Krčića visoko iznad današnjeg toka.

Komunalno poduzeće obavještava potrošače vode s područja grada Knina koji se opskrbljuju vodom iz visoke zone vodoopskrbe da će dana sutra (u petak) u vremenu od 9 do 10 sati ostati bez vode.

Do prestanka u isporuci vode doći će zbog radova na vodovodnoj mreži.

Bez vode će ostati potrošači u slijedećim ulicama:

Ante Anića, Joška Ćaćića, dio Ulice Domovinskog rata, Hrvatskih Generala, Zajčeva, Hatzeova, Tijardovićeva, Lisinskog, Mihanovićeva, Sinobadova, Tavelićeva, Novakovićeva, Kninskih biskupa, Stepinčeva, Šeperova, Suronjina, Bunjevački put, Berislavićeva, Paližnina, Cotina, Marovićeva, Šimićeva, Mažuranićeva, Šenoina, Galovićeva, Držićeva, Kovačićeva, Matoševa, Alkarska, Solinska, Imotska, Ikičina, Vrlička, Vrgoračka, dio Kupreške ulice, dio Getaldićeve, Rendićeva, Begovićeva, Matoševa, Škabrnjska, Medačka, Krbavska, Matijaševa, Kijevska, dio Tomislavove ulice (od križanja sa Škabrnjskom do križanja s Ulicom Domovinskog rata), Vukovarska 2(Nova tržnica), dio Šuškove, dio Meštrovićeve, Braće Radić, Ujevićeva, dio Gotovčeve, dio Domagojeve (parni brojevi), Višeslavova i dio Držislavove.

I. Š.

Piše: Katia Župan, NP Krka

Omiljena destinacija biciklista – NP „Krka“ nacionalni je park s najviše kilometara biciklističkih ruta u Hrvatskoj

S 470 kilometara biciklističkih ruta projekt Krka Bike obogatio je ponudu specifičnih oblika turizma koji privlače posjetitelje željne aktivnog odmora

U dvadeset mjeseci od otvorenja, preko 470 kilometara uređenih biciklističkih ruta u NP „Krka“ koje prolaze netaknutom prirodom najljepšeg dijela toka rijeke Krke, postale su omiljena destinacija ljubitelja aktivnog odmora. S čak 14 kružnih biciklističkih ruta različitih stupnjeva zahtjevnosti uz odgovarajuću cikloturističku signalizaciju spojeni su najatraktivniji dijelovi Parka, a idealna kombinacija različitih konfiguracija terena te bogate prirodne i kulturnopovijesne baštine omogućava otkrivanje poznate destinacije na posve drugačiji i održivi način.

Bilo da je riječ o početnicima, rekreativcima ili profesionalcima – pet MTB ili brdsko-biciklističkih ruta, tri Road ili cestovne i šest Track ruta za ugodnu obiteljsku vožnju, zadovoljit će različite avanturističke potrebe i ukuse. Najspremniji avanturisti zasigurno će se odvažiti na najdužu, tzv. „kraljevsku rutu“, dužine 95,1 km, koja počinje ispred Ispostave Parka u Skradinu, prolazi kroz mjesta Rupe i Kistanje, a završava u biseru antičke povijesti, rimskom vojnom logoru Burnum. Na povratku u Skradin spušta se dva puta u kanjon rijeke Krke, i to na slap Brljan i Roški slap, te se poslije posjetiteljskog centra u Laškovici, koje je središte mreže pješačkih staza i biciklističkih ruta uz rijeku Krku, istim putom vraća u Skradin. Najkraća biciklistička ruta, duga 8,6 km, od Skradina uz Krku uzvodno vodi do Skradinskog buka, najljepšeg i najposjećenijeg slapa na rijeci Krki.

„Projektom Krka Bike željeli smo osnažiti potencijal razvoja cikloturizma u NP „Krka” budući da je riječ o održivom tipu turizma koji ima niz prednosti – od onih individualnih poput pozitivnog utjecaja na zdravlje, do onih širih koji se tiču utjecaja na lokalne gospodarske aktivnosti. Istovremeno, biking i trekking imaju neznatan utjecaj na okoliš, što nam je iznimno važno budući da se rute nalaze na području zaštićene prirode Parka” istaknula je ravnateljica Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ Nella Slavica te dodala: „Osim što nude izvrsnu priliku za upoznavanje prirodnih ljepota za koje niste znali niti da postoje, naše biciklističke rute imaju i edukativnu ulogu jer otkrivaju skrivena blaga bogate kulturnopovijesne baštine koju čuva NP ‘Krka’”.

U razdoblju do 18. lipnja za sve je posjetitelje osigurana promotivna cijena ulaznica od 50 kuna za odrasle i 25 kuna za djecu i mlade, dok je za najmlađe posjetitelje ulaz besplatan.

Više informacija o biciklističkim rutama, kartama i GPS koordinatama kao i pravilima ponašanja za bicikliste pronađite na mrežnim stranicama Krka Bike https://bit.ly/2AJi79x i na info@npk.hr.

Ravnatelj Kninskog muzeja Zlatko Ćesić uputio je medijima osvrt na priopćenje kninskog HDZ-a koje smo objavili 15. svibnja.

Osvrt ravnatelja Kninskog muzeja možete preuzeti i pročitati OVDJE

I. Š.

Ni danas nema novooboljelih od COVID-a-19 u županiji, izvijestio je županijski Stožer civilne zaštite. Evo priopćenja:

“Danas nema novooboljelih od COVID-19. Svih 90 uzetih briseva od korisnika i osoblja Doma za starije i nemoćne osobe „Cvjetni dom“ Šibenik su negativni. Tako da je s današnjim danom broj oboljelih u našoj županiji i dalje 91, kao i broj oporavljenih 77.

Na Odjelu infektologije šibenske bolnice hospitaliziran je jedan pacijent pozitivan na koronavirus i nije na respiratoru. Pod mjerama zdravstvenog nadzora je 78 osoba i svi su kontakt s COVID-19 pozitivnim osobama. Do danas je u Šibensko-kninskoj županiji uzeto 2052 uzoraka.

U protekla 24 sata na području Policijske uprave šibensko-kninske nije zaprimljena ni jedna dojava o kršenju mjera samoizolacije.

Sve informacije vezane uz koronavirus možete pratiti na jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr”, stoji u priopćenju kojega potpisuje načelnik Stožera Nikola Blažević.

I. Š.

Ravnateljica Narodne knjižnice Knin Kornelija Belak uputila je medijima priopćenje za javnost kojega prenosimo u cijelosti.

U svom priopćenju Belak se osvrnula na navode u priopćenju za medije kninskog HDZ-a kojega su danas prenijeli kninski portali.

Priopćenje Kornelije Belak možete preuzeti i pročitati OVDJE.

I. Š.

Od ponedjeljka, 18. svibnja bit će omogućeni ograničeni posjeti korisnicima Doma za starije i nemoćne osobe Knin uz primjenu propisanih mjera i posebne organizacije vremena namijenjenog za posjet, a s ciljem sprječavanja i suzbijanja širenja bolesti COVID -19, izvijestili su iz Doma.

Obavijest u cijelosti možete preuzeti i pročitati OVDJE.

I. Š.

Kninski HDZ uputio je priopćenje za javnost u kojem iznosi niz kritika na rad aktualne gradske vlasti.

Priopćenje u cijelosti možete preuzeti i pročitati OVDJE

I. Š.

Ni danas nema novooboljelih od COVID-a-19 u županiji, izvijestio je županijski Stožer civilne zaštite. Evo priopćenja:

“Danas nemamo novooboljelih osoba od koronavirusa na području Šibensko-kninske županije. Nakon pozitivnog nalaza jedne štićenice Doma za starije i nemoćne osobe „Cvjetni dom“ Šibenik od prije dva dana, svi do sada testirani štićenici i osoblje Doma su negativni.
Testiranja se vrše i dalje, rezultate još 90 briseva očekujemo sutra.

Na Odjelu infektologije šibenske bolnice hospitaliziran je jedan pacijent pozitivan na koronavirus. Tri pacijenta iz šibenske bolnice i dalje se liječe u KBC Split, od kojih je jedan na respiratoru. Pod mjerama zdravstvenog nadzora je 82 osobe i svi su kontakt s COVID-19 pozitivnim osobama. Do danas je u Šibensko-kninskoj županiji uzeto 2026 uzoraka.

U protekla 24 sata na području Policijske uprave šibensko-kninske nije zaprimljena ni jedna dojava o kršenju mjera samoizolacije.
I dalje apeliramo na građane da se pridržavaju epidemioloških mjera i prihvatljive fizičke distance.
Sve informacije vezane uz koronavirus možete pratiti na jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr”, stoji u priopćenju kojega potpisuje načelnik Stožera Nikola Blažević.

I. Š.

Komunalno poduzeće obavještava potrošače vode na području grada Knina koji se opskrbljuju vodom iz niske zone da je zbog puknuća cijevovoda došlo do obustave isporuke vode.

Bez vode su ostali potrošači u slijedećim ulicama:

Ulica 7. gardijske brigade, Trg Oluje 5. kolovoza 1991., Tuđmanova, Nelipićeva, dio Meštrovićeve, Šimunovićeva, Kosorova, Odakove skale, Zlatovićeva, Resičina, Zagrebačka, Zadarska, Vukovarska, Blajburška, Domobranska, dio Matijaševe, dio Tomislavove, Kliški prolaz, Maslenička, Velebitska, Tvrtkova, Trpimirova, Gundulićeva, Gajeva, Preradovićeva, Kninske bojne, Krvavičina, Kranjčevićeva, Jovićeva, Kupreška, Poljička, Solinska, Ninska, Biogradska, IV. gardijske brigade, Seljačke bune, Getaldićeva, Vrančićeva, Mohorovičićeva, Ružičkina, Boškovićeva, Vitezovićeva, Lornjina, Krambergerova, Montijeva, Teslina, Bulićeva, Novakova, Bušićeva, Milanovićeva, Vugdelijin put, Gosponetićev put, Jerkovićev put, Carevjev put, Poljakov put, dio Sinjske ceste, dio Bornine.

Sanacija kvara i normalna uspostava isporuke vode predviđa se za oko dva sata.

I. Š.