Sortiraj po:
Pogledaj:
  • Naslovna
  • Arhiva za kategoriju "Društvo"
  • (  »   Page 4)

Kategorija: Društvo

Rubnik preko kojega invalidi padaju na potiljak; Hitno i bez odlaganja osigurati pristupačnost!


Jučer sam svjedočio nemilom događaju na pješačkom prijelazu kod Erste banke (križanje početka Tomislavove i početka Ulice IV. Gardijske brigade). Naime, osoba s invaliditetom, u kolicima na strujni pogon, nije mogla prijeći preko rubnika koji nije prilagođen invalidima zbog čega su se kolica prevrnula unazad, a osoba udarila potiljkom u asflat.

Pukom srećom, prošlo je bez težih ozlijeda, ali svakako je to bio ružan i mučan događaj. Moglo je i puno gore proći. A zbog čega? Zato što netko nije napravio posao za koji je plaćen.

Da sve bude i apsurdno, s jedne strane pješačkog prijelaza (ove do Erste banke) pristup je prilagođen, a s druge strane – nije!!!

Ne znam tko je bio nadležan da se pristupačnost za invalide napravi pa to nije napravljeno – je li to bio izvođač radova ili nositelj radova, je li to bila Županijska uprava za ceste ili su to Hrvatske ceste. To sada nije ni bitno. Ono što je u ovom trenutku bitno je da se to napokon napravi, hitno i bez odlaganja! Jer netko će ozbiljno nastradati!!!

Vjerujem da će u Gradskoj upravi reagirati žurno, vidjeti tko je nadležan i što sve treba napraviti da se problem riješi.

Priznajem, ni sam do sad nisam primjećivao ovakve probleme, no u njihovo postojanje sam se, evo, uvjerio, na žalost – na najgori mogući način.

I. Š.

U Kninu danas svijeće za Vukovar


U povodu sutrašnjeg Dana sjećanja na žrtve Vukovara u Kninu će danas u 17:30 sati biti zapaljene svijeće duž Vukovarske ulice.

Nakon večernje mise u Gospinoj crkvi procesija sa svijećama uputit će se od crkve prema glavnom kninskom trgu.

iz Grada Knina pozivaju braniteljske udruge, gradske vijećnike, ustanove, tvrtke i građane da se pridruže.

Izvor: FB Grad Knin

 

Pub kviz knjižnice: Ratatui opet pobijedile nakon pripetavanja


Ekipa Ratatui pobijedila je na drugom ovosezonskom Pub kvizu Narodne knjižnice Knin koji je večeras održan u Multifunkcionalnoj dvorani Studentskog doma Fra Luje Maruna.

Kao i u prvom ovosezonskom Pub kvizu cure su opet pobijedile nakon pripetavanja i to opet ekipu prošlogodišnjih ukupnih pobjednika – Gugl Instituciju (prošle godine su se zvali Mozgovi).

Evo večerašnjeg poretka:

  1. Ratatui, 2. srednje 25 bodova (nakon pripetavanja 26)
  2. Gugl Institucija, 8. razred, 25 bodova
  3. #Fork, 3. srednje, 23 boda
  4. Liga šampinjona, 4. srednje, 23 boda
  5. Evolution, 7. razred, 20 bodova
  6. Batićeve sluge, 2. srednje, 19,5 bodova
  7. Štreberi, 7. razred, 17,5 bodova

Osnovnoškolske ekipe su u kviz kretale s nula bodova, a srednjoškolske s minus jednim bodom.

Evo i poretka Kviz lige nakon dva odigrana ovosezonska kviza

  1. Ratatui, 2. srednje, 47 bodova
  2. Gugl institucija, 8. razred 47 bodova
  3. Liga šampinjona, 4. srednje 44 boda
  4. #Fork, 3. srednje 40,5 bodova
  5. Batićeve sluge, 2. srednje 38 bodova
  6. Evolution, 7. razred 37,5 bodova.
  7. Načitani momci, 3. srednje 35,5 bodova
  8. Štreberi, 7. razred 35 bodova

Ekipe koje izostanu s pojedinog kviza – za Kviz ligu dobiju onoliko bodova koliko je osvojila posljednjeplasirana ekipa.

U Kviz ligu se ne prenose bodovi dobiveni pripetavanjem.

I. Š.

 

 

NP Krka: Oprema se Eko kampus u Puljanima


Tekst i foto: NP Krka

Svečanim potpisivanjem ugovora s izvođačima radova počela je zadnja faza građevinsko-obrtničkih radova i opremanja Eko kampusa Krka u Puljanima u sklopu projekta Nepoznata Krka: skrivena blaga srednjeg i gornjeg toka rijeke Krke, za koji su Javnoj ustanovi „Nacionalni park Krka“ odobrena sredstva iz europskih fondova.

Ugovori vrijedni 16.197.651,52 HRK potpisani su u petak, 16. studenoga 2018. u Šibeniku, i to s tvrtkom Graditelj svratišta d.o.o. iz Zagreba, za rekonstrukciju i uređenje zbirke „Hram prirode“, i tvrtkom Innecto d.o.o. iz Sinja, za uređenje krajobraza.

„Izgradnja, uređenje i opremanje posjetiteljskog centra Eko kampus Krka u Puljanima sama je srž projekta Nepoznata Krka. Osim što će postati jedinstveno sadržajno odredište Nacionalnog parka ‘Krka’ i vrata u sjeverni dio Parka i time pridonijeti optimalnom prostornom i vremenskom rasporedu posjetitelja, ovaj će kampus biti veliki edukacijski centar, namijenjen djeci, studentima, volonterima i istraživačima, odnosno onim posjetiteljima koji su zainteresirani za detaljnije upoznavanje bogate prirodne i kulturnopovijesne baštine Nacionalnog parka ‘Krka’“, istaknuo je ravnatelj Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ mr. sc. Krešimir Šakić.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike potvrdilo je odluku o odabiru izvođača i prijedlog ugovora, a s obzirom na značenje projekta za cijeli srednji i gornji tok rijeke Krke, za edukativni potencijal i gospodarski razvoj područja, svečanom potpisivanju ugovora nazočio je i pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike Igor Kreitmeyer.

„Izuzetna bioraznolikost i prirodne vrijednosti ono je čime obiluje naša zemlja, a to je ujedno i jedna od glavnih atrakcija u očima svjetskih turista. Svakako najatraktivniji su naši parkovi, a NP ‘Krka’ kao naš drugi najposjećeniji park je ujedno i primjer u organizaciji posjećivanja, ali i planskog ulaganja u posjetiteljsku infrastrukturu gdje se napušteni objekti obnavljaju u cilju održivog razvoja. Posebno nas raduje kada posjetiteljsku infrastrukturu otvaramo u korist i prema lokalnoj zajednici. Ovaj projekt se sufinancira 85% europskim bespovratnim sredstvima koje zajednički osiguravaju i nadziru Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije“, izjavio je pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike Igor Kreitmeyer.

„Hram prirode“ bit će zbirka koja multimedijskom opremom, replikama i prirodnim eksponatima interaktivno prezentira prirodna bogatstva rijeke Krke i njezina okruženja. Odmah pored te zbirke nalazi se već uređena Arheološka zbirka, koja prezentira i interpretira bogato kulturnopovijesno nasljeđe rijeke Krke. Krajobrazno uređenje doprinijet će atraktivnom izgledu kampusa nakon završetka krupnih građevinskih radova.

Projekt Nepoznata Krka: skrivena blaga gornjeg i srednjeg toka Krke provodi se s ciljem da se, izgradnjom infrastrukture i kapaciteta ključnih dionika i razvojem novih edukativnih turističkih proizvoda i usluga, aktivira neiskorišteni turistički i gospodarski potencijal područja sjevernog dijela Nacionalnog parka „Krka” i postigne kvalitetniji prostorni i vremenski raspored posjetitelja, te ukupni društveni, gospodarski i ekološki boljitak.

Projektom je predviđen niz infrastrukturnih intervencija unutar NP „Krka“: osmišljavanje i uvođenje novih prezentacijskih i interpretacijskih sadržaja, poput izgradnje, uređenja i opremanja posjetiteljskog centra Eko kampus Krka u Puljanima i opremanja Centra za interpretaciju prirode Krka – vrelo života u Kistanjama, s likovnim i multimedijskim interpretacijskim postavom, uređenje pješačkih staza, elektrifikacija brodskog prometa i unaprjeđenje sustava upravljanja sadržajima i posjetiteljima, u sklopu kojega su predviđene brojne edukativne aktivnosti radi povećanja sigurnosti posjetitelja, ali i podizanja svijesti javnosti i dionika iz sektora obrazovanja, turizma i medija o prirodnim bogatstvima rijeke Krke i procesima vezanim za nju.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 80.057.649,15 HRK, od čega je 66.200.193,06 HRK sufinancirano iz Europskog fonda za regionalni razvoj u obliku bespovratnih sredstava u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija (šifra Projekta KK.06.1.2.01.0003).

Akcija darivanja krvi: Prikupljeno 39 doza krvi


Tekst i foto: Crveni križ Knin

Ukupno je 46 darivatelja danas pristupilo XIV. ovogodišnjoj akciji dobrovoljnog darivanja krvi u organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Knin

Sedam ljudi je odbijeno nakon liječničkog pregleda pa je na akciji prikupljeno 39 doza krvi.

Započeli radovi: Projektom vrijednim 5,6 milijuna kuna Suronjina ulica dobiva novi dvotračni kolnik, nogostup i rasvjetu


Županijska uprava za ceste nositelj je 5,6 milijuna kuna vrijednog projekta obnove Suronjine ulice kojim će ova lokalna cesta LC65011 dobiti novi dvotračni kolnik, nogostup i javnu rasvjetu. Uz to rekonstruirat će se vodovodna mreža te će se riješiti oborinska odvodnja. Za otprilike polovicu ceste će se riješiti i fekalna kanalizacija. Radovi su već započeli.

Suronjina ulica proteže se od bolnice pa sve do magistralne ceste – Ulice domovinskog rata.

I. Š.

 

Može li se pokrenuti trend povratka? Intervju s četvero mladih ljudi koji su se vratili u Knin


Je li moguće pokrenuti obrnuti proces, novi trend koji sada zvuči kao čudo – da se ljudi počnu masovnije vraćati u Knin i ovdje graditi život? Teško je odgovoriti na ovo pitanje, ali ono što možemo je da svi, koliko je u našim mogućnostima, stvaramo pozitivnu klimu da se nešto tako i dogodi.

U tom smjeru ide i ovaj paralelni intervju s četvoro mladih ljudi – Romanom Marković, Spomenkom Martić, Irinom Sinobad i Danijelom Ciglenjakom – koji su bili posvuda po svijetu, a onda su se odlučili vratiti u Knin.

Zašto ne bi i ostali slijedili njihov put?

Upoznajte se s njihovim pričama…

Odakle si se vratila/vratio u Knin i što je je potaklo da se vratiš?

Romana: Nakon devet godina provedenih u Zagrebu, prije pet mjeseci sam se vratila u Knin. Više je razloga za povratak. Krenula bih s onim koji je prvi i nastao, još za vrijeme srednje škole u Kninu. Tada sam imala mali dogovor sa sobom; a to je da ću se jednog dana, ako budem u prilici, vratiti u Knin i pokušati mladima ponuditi i omogućiti sve ono što mi nismo imali.

To je glavni razlog. Ostali razlozi se mogu strpati u prednosti života u manjoj sredini; mirniji i opušteniji tempo, blizina svega, nema gužve u prometu(!), više vremena za druženje s obitelji i prijateljima i sl.

Spomenka: U Knin sam stigla sa suprugom i troje djece prije dvije godine. Do tad smo živjeli u Beogradu i Groningenu u Nizozemskoj. Do tad sam osobno promijenila devet puta mjesto boravišta i nekoliko država od Jajca, Prištine, Novog Sada, Sremske Mitrovice, Knina, Drniša itd. Željela sam se konačno skrasiti na jednom mjestu. Nekoliko puta sam odlazila i ostajala u Jacksonvilleu na Floridi, a bavila sam se mišlju i da tamo ostanem živjeti. Ipak, nisam.

U Kninu sam rođena i živjela sam tu nekoliko godina, a potom u Drnišu odakle je moj otac. Suprug je rodom iz Knina kao i njegova cijela obitelj. Za Knin nas vežu najljepše uspomene jer oboje volimo Dalmaciju, a Knin posjeduje sve elemente dalmatinskog gradića s osobitom urbanom kulturom. Kako smo oboje gajili ljubav prema tom gradu, odlučili smo svoj život nastaviti baš tu. Knin ima i sve prednosti malog grada, blizinu vrtića, škole, poznato okruženje, mediteransku kulturu, sve ono što je danas rijetko igdje još pronaći u smislu kvaliteta života.

Irina: U Knin sam se vratila iz Srbije, ali nikada ovo nisam doživljavala kao neki povratak jer sam u Kninu provodila svaki svoj slobodan trenutak. Na moj dolazak su me potakli želja za nekom promjenom i možda ta neka ljubav koju većina nas osjeća prema rodnom gradu. Tu mi je pola obitelji i prijatelja, a uostalom i obiteljska kuća u kojoj mogu živjeti bez plaćanja skupih stanarina.

Danijel: U Knin sam se vratio iz Bishop Stortforda, malog gradića u blizini Londona. Glavni razlozi mog povratka bili su nostalgija za društvom i kninskom prirodom, ali i poslovna ponuda iz Knina.

 

Kako je izgledao povratak? Čime se trenutno baviš u Kninu?

Romana: Mislila sam da će povratak i prilagodba biti dosta teži, ali sam skoro od starta „upala u mašinu“ s raznim udrugama i užurbani tempo, koji sam „trenirala“ u Zagrebu, sam se od sebe nastavio. No, ipak u nešto opuštenijem tonu, s prekrasnim pogledom. Trebalo mi je i još mi treba vremena da se u potpunosti vratim natrag na „kninsko stanje uma“.

Trenutno sam aktivno angažirana u dvije kninske udruge, Atribut i Porta. Obje se bave kulturom i umjetnošću. U Atributu sam projektna menadžerica, odnosno zadužena sam za prijavu projektnih prijedloga na razne natječaje. Okružena sam kreativcima i umjetnicima konstantno i to me „hrani“. Planiramo svašta nešto dobroga. Što u suradnji s udrugama, što u suradnji s lokalnom samoupravom. Samo držite fige da sve ili nešto prođe i bit će nam svima super zabavno u Kninu. Ali i korisno.

Spomenka: Kako smo planirali naš povratak nekoliko godina prije realizacije, vratili smo se kao povratnici. Prošli smo dugotrajnu administrativnu proceduru od skoro godinu dana jer je administrativnim djelatnicima po institucijama policije, UNHCR-a itd. bio zaboravljen takav način povratka. Svi su se redom čudili našem povratku i nisu mogli vjerovati da se netko vraća, kad odavde svi odlaze.

Zbog našeg dugoročnog plana i na temelju poznavanja situacije što se tiče oskudne ponude posla i specifičnosti moje struke bila sam svjesna da će početak biti teži. Naime, po struci sam master profesorica filozofije i ponuda poslova u toj struci je oskudna i u većim gradovima.

Zato sam se par godina pripremala za osnivanje udruge preko koje bih mogla primijeniti sva znanja koja sam stekla putem formalnog i neformalnog obrazovanja. Tako sam se educirala o suvremenim metodama filozofske prakse uz pomoć kolega i preko tečajeva Vijeća Europe. Stoga sam po dolasku u Knin imala jasnu sliku o tome što želim raditi.

Trenutno vodim Obrazovno-kulturnu udrugu Porta koja broji nešto više od 10 članova i postoji 15 mjeseci. Do sad smo imali nekoliko projekata, a trenutno imamo otvorena četiri programa, svi iz područja filozofije, kulture i umjetnosti.

Smatram to uspjehom, pogotovu zbog nestabilnog statusa civilnog sektora. Posebno sam zahvalna kolegama iz drugih udruga, što iz Knina, što iz okolice (Zadra, Zagreba) na nesebičnoj pomoći u savjetima, partnerstvima i podršci.

Naša dobra suradnja ide i u pravcu odgojno-obrazovnih ustanova, jedinica lokalne samouprave i ostalih institucija u gradu i okolnim općinama. Namjera nam je unaprijediti ponudu programa neformalnog obrazovanja, a dugoročno možda i implementirati neki od tih programa u standardne kurikulume. Što se tiče ciljanih skupina, usmjereni smo i na djecu i na mlade, ali i na odrasle u svrhu osuvremenjivanja života svih građana.

Irina: Kao što sam već rekla, nisam to doživljavala kao nekakav povratak, jednostavno ovaj put sam došla s više stvari u koferu. Radim svoj posao, industrijski dizajn, točnije bavim se dizajniranjem 3d modela za printing i grafiku i to radim od kuće. Uz to, dva puta tjedno radim u kafiću te odnedavno u suradnji s Gradom, pomažem u organizaciji Adventa u Kninu.

Danijel: U Kninu radim za malu obiteljsku firmu koja se bavi građevinom.

 

 

Koje su prednosti i pogodnosti života u Kninu u odnosu na veliku sredinu?

Romana: Kao što sam iznad navela, mirniji i opušteniji tempo i blizina svega, a uz to nema gužve u prometu. Više je vremena za druženje s obitelji i prijateljima. U velikom gradu poput Zagreba puno se slobodnog vremena troši na promet, na dolazak i odlazak s posla. I sve je puno užurbanije, a time i stresnije.

Spomenka: Kao što sam spomenula na početku, prednosti Knina su sve prednosti koje krase manju sredinu. Blizina svih institucija i kompletna infrastruktura u smislu civilizacijskih potreba (bolnica, vrtić, škola itd.), olakšava funkcioniranje mnogočlane obitelji kakva je naša. S druge strane, Knin još uvijek posjeduje rijetku osobinu sigurnosti jer se ovdje djeca još uvijek igraju slobodno na ulici.

U gradovima u kojima sam bila u SAD-u i Nizozemskoj, kao i svim većim gradovima to više nije slučaj. S psihološkog aspekta je to jako važno za odgoj djeteta jer stječe osjećanje slobode i nesputanosti. U velikim sredinama to nije moguće jer, kako sam se osobno uvjerila, visoka je stopa kriminala, tako da je bilo slučajeva da dijete upadne u kokainsku komu samo zato jer je liznulo ljuljačku u parkiću.

Vi tad morate zatvarati i sebe i dijete u dragovoljne zatvore, a šetnja po ulici postaje misaona imenica. Jedini način kako imati društveni život za sebe i dijete je u skupim odlascima na piknik, u tržni centar ili neki drugi organizirani događaj. To sve puno košta, a pri tom ste i dalje otuđeni od ljudi i društva u kojem ste.

Knin je također uvijek krasila osobita urbana kultura. To je grad koji se uvijek isticao po kulturnom životu i postotku angažiranih mladih bendova, pojedinaca, umjetnika. Meni je to jako važno jer osobno smatram da društveni život počiva na toj razmjeni i sinergiji kulture. Ako nema kvalitetne interakcije među stanovništvom jednog grada, on postaje isprazan i banalan. A stvarnost nije nikada banalna. Zato je i razumljiv ponos na svoj grad koji ljudi iz Knina imaju za njega.

Irina: Prednosti života u Kninu? Mala sredina, sve je nadohvat ruke, nema ogromnih gužvi u prometu i život teče nekako sporije. Puno je prirode oko nas, Dinara je tu, Krka je tu, more je jako blizu. I što je najbolje, za razliku od velikih sredina, imaš vremena za sve to.

Danijel: Knin, kao manji grad, daje osjećaj sigurnosti. Idealno je mjesto za osnivanje i podizanje obitelji. Na žalost, trenutni veliki nedostatak je gospodarska nerazvijenost.

 

Je li iseljavanje iz Knina, ali i ostalih gradova u Njemačku, Irsku i drugdje postalo stvar mode, a ne potrebe?

Romana: Ispala bih luda i blesava da kažem da je emigracija stvar mode, a stanje u državi nam je takvo kakvo je. Postoji cijeli niz nefunkcionalnosti, nelogičnosti i zatvorenosti cjelokupnog sustava. Vlada opća društvena apatija i pritom ne mislim samo na Knin, već na cijelu državu. Nikoga ne treba prisiljavati na ostanak negdje gdje ne žele i/ili ne mogu biti. Knin, koliko god ga ostatak nacije smatrao i dalje „gradom-slučajem“, više nije jedini na toj razini, i ,nažalost, situacija ovdje nije ništa gora od većine gradova u Hrvatskoj.

Kninu i sličnim sredinama je utoliko lošije jer od devedesetih i nisu napravile neke značajnije pomake, barem ne onoliko koliko su mogle. No, jedan dio cijele te priče sa iseljavanjem postao je stvar trenda ili mode, iako, nijedan taj izraz ne doliči onomu o čemu zapravo govorim. Jednostavno su pojedinci krenuli gubiti, u svojoj okolini članove obitelji, dobre prijatelje i prijateljice, kolege i kolegice i ostale jer su ovi krenuli „trbuhom za kruhom“ u Irsku, Njemačku, Kanadu…

Grad su ljudi, a ako u gradu kojem živiš nema 50% ljudi s kojima si provodio vrijeme, takvi pojedinci će krenuti u smjeru gdje su „njihovi“. Tako je i u Kninu, ali i u ostalim gradovima.

Ono što bih htjela naglasiti u cijeloj toj priči jest sljedeće; i ja sam provela neko vrijeme vani; radeći i studirajući, i shvatila sam koje bogatstvo imam(o) ovdje; osim obitelji i prijatelja, to je cijeli jedan set osjećaja i ponašanja – što je gotovo neobjašnjivo, a u rangu s onim „svuda pođi, ali kući dođi“ ili „kod kuće je najljepše“.

Svako iskustvo je dobrodošlo, a iskustvo života u stranim državama te preoblikuje i da ti jednu novu dimenziju koju dotad nisi imao, a tebe ažurira za barem jedan „level“. To može samo pomoći onima koji se odluče vratiti jednog dana.

Spomenka: I jedno i drugo. Postoje pojedinci koji ne mogu ovdje pronaći posao te odlaze iz egzistencijalne potrebe. Činjenica je da je sustav u zemljama Europe, pa i SAD puno pristupačniji što se tiče zapošljavanja. Ne možete očekivati da ljudi ostaju ovdje ako im nije ponuđen minimum osiguranja egzistencijalnih potreba. Tu mislim i na stambeno pitanje, mjesta u vrtiću, pa i posao adekvatan njihovoj naobrazbi.

S druge strane, život u stranim državama, mnogo je teži jer naši ljudi tamo rade poslove neadekvatne svom znanju i sposobnosti, barem u početku, plaćaju skupo najam stana, i odriču se čitavog društvenog života kako bi barem stvorili bazu za drugu generaciju svoje djece. To je mučan i težak proces. Upoznavanje druge kulture i prilagođavanje na novi jezik, običaje i ljude su također čimbenici koji otežavaju proces prilagodbe ljudima koji odu odavde. Sve to oduzima vrijeme i vi žrtvujete čitavu jednu generaciju samo na taj proces.

Također, upoznata sam s tim da odlaze ljudi koji imaju dobro plaćene i stabilne poslove. Ima to veze i sa trendovima, ljudskom željom za promjenom, kao i izlazak iz svijeta politizirane i nestabilne sredine. Moram reći da se to znalo i predviđalo na nacionalnoj razini. Sve zemlje koje su ušle u Europsku uniju doživjele su sličnu sudbinu kao sad Hrvatska. To je bio i jedan od ključnih argumenata onih koji su zagovarali neuključivanje Hrvatske u EU. Ipak, benefiti ulaska u EU su značajni i ne smiju se ignorirati. Ubrzanje komunikacije, a pri tom mislim i na razmjenu ljudskog, kulturnog i ekonomskog kapitala, je civilizacijski pomak.

Irina: Ne bih to mogla komentirati jer nikada nisam razmišljala o odlasku u te krajeve. Vjerovatno ima i jednog i drugog.

 

 

Danijel: I da i ne. Poznajem ljude iz oba slučaja.

 

 

Misliš li da će se trend obrnuti, da će se ljudi početi vraćati u Knin te ovdje tražiti ili još bolje – pokretati poslove?

Romana: Vjerujem da će se jedan dio ljudi vratiti. Broj tih osoba će ovisiti o kvaliteti ponude poslova i društveno-kulturnog sadržaja. Vjerujem da će se dio njih, nakon što se vrate, odvažiti na pokretanje svog obrta, OPG-a ili tvrtke.

 

Spomenka: Čvrsto vjerujem u to. Dobra strana odlaska ljudi je to što susret sa svim prednostima sustava ovih zemalja ljudima širi perspektivu na mogućnosti, oplemenjuje ih u smislu tolerancije, znanja i svijesti o potrebi za osobnim angažmanom.

Ipak, ljudima treba pomoći stvarajući povoljnu klimu u smislu stabilnosti i povećanja zapošljivosti. Potrebno je uvesti olakšice u pravnom sustavu kako bi ljudi koji žele ostati, raditi i doprinositi zajednici, bili valorizirani adekvatno svojim znanjima i sposobnostima. Samo ovim mehanizmima i povratkom povjerenja građana u sustav, moguće je privući ljude natrag.

Irina: Ne mogu reći da sam optimist jer se globalno ne radi na poboljšavanju situacije zbog koje su ljudi otišli. Mnogo toga se treba promijeniti da bi se taj trend obrnuo.

 

Danijel: Ne vjerujem. Mislim da većina onih koji se vrate iz “obećanih zemalja” to učine iz razloga jer tamo ne cvjetaju ruže. Sve ima svoje prednosti i svoje mane. Odlazak ljudi iz Knina i Hrvatske bi mogao stati. Ali neki veći povratak ne treba očekivati.

Koji su potencijali Knina koji bi ga mogli pokrenuti, potencijali koji su njegova komparativna prednost?

Romana: Ovo područje ima mnogo toga za ponuditi, a tako malo ljudi diljem svijeta to zna. Prirodna ljepota Krke i Dinare, kulturno-povijesne ljepote tvrđave i starog grada, etnografsko blago ovih prostora i niz drugih vrijednosti koje nudi Knin i okolica, trebaju biti izvori motivacije i ideja, ali i zapošljavanja i samozapošljavanja.

I ne govorim o nekom masovnom turizmu, već o jednom ugodnom i kvalitetnom kontinentalnom turizmu, s velikom prednošću blizine mora. Dovoljno velikom da gotovo svi mogu imati profit od takvog turizma. I ono što će činiti šarm tog turizma, bit će ljudi – građani i građanke Knina, koji su svi odlični domaćini i uvijek se trude da se svi koji dođu ovdje, osjećaju ugodno i opušteno.

Barem sam ja stekla takav dojam nakon brojnih dolazaka mojih prijatelja izvana u Knin sve ove godine. Ono što je bitno za sad, a to je da Knin ima još uvijek takvih ljudi. Nisu svi otišli. I to mi je izuzetno drago.

Spomenka: Proizvodnja, kultura i turizam. Knin, kao malo mjesto u zaleđu i grad koji trpi veliku štetu zbog ekonomskih migracija, ima veliki zadatak pred sobom.
Kao grad koji je jedan od najstarijih u Europi, prepun povijesti i sa prekrasnim prirodnim okruženjem mogao bi postati uzor. Ali to će se dogoditi tek kad svaki njegov stanovnik bude vodio računa o njemu. Potrebna nam je etika stanovanja. Voljeti svoje i njegovati. U svim prekrasnim gradovima i gradićima u kojima sam bila ili prošla, najposjećeniji su oni gradovi čiji su stanovnici zaljubljeni u svoj grad, koji njeguju svaku njegovu travku, kamen i koji se trude uljepšati ga još više.

Naravno, projekti EU koji nude financijsku podršku ciljanom ulaganju pomažu u tome. Dobro je znati da je to naš novac, jer svi novci koje Hrvatska daje na godišnjoj razini u fond EU zapravo bi trebali biti vraćeni državi preko sustava projekata. Ipak, nije potrebno čekati projekt da bismo uredili svoj balkon ili dvorište, zar ne?

Takav odnos je bitno povezan i s kulturom, poznavanjem grada i njegovim prezentiranjem. S obzirom da je Knin i sada multikulturalna sredina, njegove mogućnosti u pravcu razvoja su velike. Nije potrebno otići u Njemačku i Irsku, kako bi stekli uvid u svoju, a i drugu kulturu i običaje. Treba iskoristiti prednosti te blagodati i prezentirati ih, kako osobnim ponašanjem, tako i radom, angažmanom koji će govoriti sam za sebe. Kad se to spoji, ne sumnjam da će Knin obilovati turistima, kulturnom ponudom i povećanjem male proizvodnje.

Krupne investicije u pravcu gospodarstva su već tema za sebe, i to bi dalo najbrže i najvidljivije rezultate. S tim što je to kompleksan problem, jer bi prvo trebalo riješiti pitanja pravne regulative, nepotizma, pomoći države i ostalih interesnih skupina.

Irina: Knin ima dosta potencijala,. Prirodna bogatstva planina i rijeka, kulturno-povjesna bašstina, obnovljiva energija, aktivni turizam. Upravo sve navedeno je jedna velika prednost u odnosu na druga mjesta.

 

Danijel: Najveći potencijal Knina vidim u razvoju turizma. Turizma u koji se treba uključiti zajednica i svi zajedno ga razvijati. Knin ima mnoge turističke potencijale, mnoge još neotkrivene.

 

Intervju vodio: Ivica Šimić

Foto tvrđave: Mićo Samardžija

Ove godine za tvrđavu prodano 37 posto više ulaznica nego prošle godine


Ove godine je za tvrđavu prodano 36,7 posto više ulaznica nego prošle godine, izvijestio je voditelj marketinga Kninskog muzeja Ante Šimić.

U sezoni 2018. zaključno s 1. studenim Kninski muzej je prodao ukupno 16.051 ulaznicu, od toga 5.042 grupne i 11.009 pojedinačnih. U sezoni 2017. je za ulaz i obilazak Kninske tvrđave prodana ukupno 11.741 ulaznica, od toga 7.913 pojedinačnih i 3.828 grupnih. To znači da je ove godine prodano ukupno 4.310 ulaznica više što je porast od 36, 7 posto.

“Ovim se putem još jednom zahvaljujem svima vama koji nas pratite i dijelite naše objave, svim javnim ustanovama, turističkim uredima, hotelima i privatnim iznajmljivačima koji su dijelili naše letke, mojim studentima na ulazu i u suvenirnici koji su poštenim i iskrenim odnosom puno pomogli da ova sezona prođe ovako uspješno te na kraju, ali ne i manje važno, Gradu Kninu i njegovim vodećim ljudima na svesrdnoj financijskoj i tehničkoj pomoći. Za sljedeću sezonu pripremamo dosta noviteta, još agilniji marketinški pristup, sastanake s domaćim i stranim partnerima i nastupe na sajmovima, o čemu ćete biti pravodobno obavješteni. Nastavite nas i dalje pratiti, dijelite naše objave, recite svima za Kninsku tvrđavu i budite dio ove lijepe priče”, referirao je Ante Šimić.

I. Š.

Foto: The Fortress of Knin

 

U četvrtak akcija darivanja krvi; Zalihe krvi smanjene!


Četrnaesta ovogodišnja akcija dobrovoljnog darivanja krvi u organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Knin uz suradnju s KBC-om Split – Odjelom za transfuziju krvi, održat će se u četvrtak, 15. studenoga od 8 do 13 sati u prostorijama Crvenog križa u Ulici Filipa Grabovca broj 1.

“Nakon uspješne zadnje akcije darivanja krvi, sve stare ali i potencijalne nove darivatelje pozivamo na sljedeću akciju dobrovoljnog darivanja krvi u organizaciji GDCK Knin. Zbog smanjenih zaliha pozivamo sve koji žele pomoći i darovati svoju kapljicu dobrote.”, poručuju iz kninskog Crvenog križa.

I. Š.

Knin za Advent dobiva klizalište; Bit će besplatno i svima će biti dostupna oprema za klizanje


Lijepu vijest dobili smo danas iz Gradske uprave, a pogotovo će joj se radovati naši najmlađi sugrađani.

Knin će naime za Advent dobiti klizalište koje će se nalaziti na igralištu kod Osnovne škole Dr. Franje Tuđmana.

“Klizalište će biti pušteno u rad 2. prosinca i bit će otvoreno do 2. siječnja. Bit će besplatno i svima će biti dostupna oprema za klizanje.”, izvijestila nas je dogradonačelnica Kristina Perić.

I. Š.

Foto: Facebook

Jeste li se ikad prošetali “Stranom” – zaboravljenim starim dijelom grada?


Kada se kaže stara gradska jezgra obično većina Kninjana pomisli na onaj dio grada u glavnoj ulici, od crkve sv. Ante do Atlagića mosta. No taj dio postao je urbanim središtem tek u 18. i 19. stoljeću.

Prije toga, gradska jezgra nalazila se u podgrađu koje se prvi put u spisima spominje 1369. godine.

Za Podgrađe (ili kako su ga stari Kninjani nazivali “Strana”) na žalost zna malo građana Knina.

Podgrađe ili Strana se nalazi uz cestu koja od crkvice sv. Josipa vodi prema tvrđavi. Brojnim stepenicama s te ceste može se doći do kuća podignutih skoro do podno tvrđave.

Nedavno je kroz javne radove cijeli ovaj dio prokrčen pa nam je omogućena ugodna i lijepa prostorno-vremenska šetnja ovim zaboravljenim, starim, ruševnim dijelom grada koji kao da je ostao zatočen u vremenu…

Kako obnova stare gradske jezgre postaje aktivni prioritet i dio priče o turističkom razvoju grada, nadamo se da i “Strana” neće biti zaboravljena.

I. Š.

 

Visećim mostom povezat će se Trošenj i Nečven


Srednjovjekovne utvrde Nečven i Trošenj koje se nalaze u Nacionalnom parku Krka, nedaleko od Kistanja, Javna ustanova NP Krka planira povezati visećim mostom dugim oko 450 metara, piše ŠibenikIN.

Idejni projekt je izrađen, a Upravni odjel za zaštitu okoliša i komunalne poslove Šibensko-kninske županije donio je ovih dana rješenje o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.

Nacionalni park Krka tako planira izgraditi pješački viseći mosta preko kanjona rijeke Krke koji bi povezivao područje srednjovjekovnog grada Nečvena na lijevoj obali Krke s područjem uz srednjovjekovnu utvrdu Trošenj na desnoj obali. Idejno rješenje za projekt pješački viseći most Nečven-Trošenj izradila je zagrebačka tvrtka Blok.

Most će biti dug 447 metara i širok 176 centimetara, a uz viseći most planirano je i uređenje pristupnih putova za utvrde Nečven i Trošenj.

Inače Nečven i Trošenj su u srednjem vijeku držale suparničke plemenitaške obitelji Nelipići, odnosno Šubići.

Foto: NP Krka

NP Krka povećao razinu zaštite okoliša prilikom prihvata posjetitelja na Roškom slapu


Tekst i foto. NP Krka

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ povećala je razinu zaštite okoliša prilikom prihvata posjetitelja na Roškom slapu.

Osebujna ljepota bujne vegetacije Roškoga slapa osobito je zanimljiva istinskim zaljubljenicima u prirodu. Budući da lokalitet Roški slap posljednjih godina bilježi porast broja posjetitelja, JU „NP Krka“ donijela je poslovne odluke vezane za kvalitetniji prihvat posjetitelja. Tako je na samoj lokaciji postavljen, u suradnji sa Županijskom upravom za ceste iz Šibenika, semafor kojim se regulira promet preko Roškoga slapa. A za pristupačniji, i oku ugodniji, susret s posjetiteljima postavljena su dva Neutrino objekta namijenjena prijamu posjetitelja i prodaji ulaznica na ulazu Roški slap i u naselju Bogatići Miljevački za ulaz na lokalitet Oziđana pećina u Nacionalnom parku „Krka“.

Neutrino je samoodrživa drvena građevina minimalističkog modularnog dizajna koja, osim vrlo niskih troškova korištenja i održavanja, omogućuje boravak na visokoj razini. Svi elementi Neutrina mogu se reciklirati ili su prirodno razgradivi. Korištenjem prirodnih materijala prilikom izrade i obnovljivih izvora energije smanjuje se CO2 otisak i negativan utjecaj na okoliš. Ispod fasade nalaze se sustavi koji osiguravaju optimalno funkcioniranje. Neovisno o vremenskim prilikama, Neutrino svojom toplinskom izolacijom osigurava ugodnu mikroklimu i štiti korisnika od vanjskih utjecaja. Grijanje i hlađenje ostvareno je uz pomoć dizalice topline visoke učinkovitosti, dok rekuperacija topline smanjuje rasipanje energije. Na taj su način troškovi korištenja Neutrina jako niski, dok su u sinergiji s fotonaponskom elektranom svedeni na nulu.

Na tvrđavi predstavljen 1,2 milijuna kuna vrijedan projekt “Osposobljavanjem za bolje sutra”


Na kninskoj tvrđavi večeras je održana početna konferencija projekta “Osposobljavanjem za bolje sutra”. Nositelj projekta vrijednog gotovo 1,2 milijuna kuna je udruga Scientia Populo, a partneri su Grad Knin i Liga protiv raka Drniš.

Projektom koji s gotovo milijun kuna sufinancira EU povećat će se mogućnost zapošljavanja 25 marginaliziranih osoba kroz jačanje stručnih znanja putem programa osposobljavanja i razvoja mekih vještina. Uz to omogućit će im se pružanje usluge mentorstva u Kninu i Drnišu čime će se dodatno ojačati njihova pozicija na tržištu rada.

Zanimljivo je da će se 15 korisnika obučiti za menadžere hrane i pića, kuhare i specijaliste za catering i konobare, a sve pod motom “Knin = gastro destinacija”,

Odabrani programi osposobljavanja su predstavljeni u restoranu na kninskoj tvrđavi čija kuhinja je potpuno renovirana i opremljena, a što je ujedno prvi provedeni projekt u okviru Intervencijskog plana Grada Knina financiranoga od EU.

Programi osposobljavanja su predstavljeni u suradnji sa studentima Studija gastronomije Visoke škole Aspira iz Splita pod voditeljstvom mentora Chiefa Antona Niševića i voditelja praktične nastave Tončija Drlje kroz pripremu jela tipičnih za kninsko područje i s izvornim namirnicama iz ovoga kraja, a sve u namjeri da se obogati i prezentira gastronomska ponuda grada i potakne razvoj Knina kao poželjne gastro turističke destinacije.

Svi gosti današnje početne konferencije mogli su se uvjeriti u specijalitete napravljene u novoj kuhinji, a bilo ih je doista puno, od pršuta i sira do raznih domaćih variva. U namjeri da smršavim, ja sam se stoički suzdržao od konzumacije pa vam ne mogu iz prve ruke kazati koliko su jela dobra ili loša, ali prenijet ću vam dojam kolega i kolegica s HTV-a. Naime kolege su mi, dok su komadima kruha brisali zadnje tragove gulaša na tanjurima, otkrile da im je gulaš od divlje svinje bio fantastičan. Upotrijebili su i drugu riječ koju sad ovdje nećemo spominjati.

I. Š.

Izbornik