Sortiraj po:
Pogledaj:
  • Naslovna
  • Arhiva za kategoriju "Društvo"
  • (  »   Page 2)

Kategorija: Društvo

Prikupljene 44 doze krvi


Piše: Anđelka Balić, ravnateljica GD Crvenog križa Knin

Obavještavamo Vas da je danas u prostorijama Gradskog društva Crvenog križa Knin održana VI. akcija dobrovoljnog darivanja krvi u 2019. godini.

Akciji je pristupilo 47 darivatelja, od kojih su tri osobe odbijene nakon liječničkog pregleda, a na akciji su prikupljene 44 doze krvi.

Sutra na tvrđavi Kulinarski vremeplov s temom srednjeg vijeka


Ove godine muzeji na području naše županije; Muzej grada Šibenika, Kninski muzej, Gradski muzej Drniš i Muzej betinske drvene brodogradnje, u suradnji sa Turističkom ugostiteljskom školom Šibenik i NP Krka, zajednički obilježavaju 24. Edukativnu muzejsku akciju Kulinarski vremeplov u sklopu obilježavanja 18. svibnja Međunarodnog dana muzeja.

Sutra će se tim povodom u restoranu na tvrđavi (i ispred ako bude dobro vrijeme) od 10 do 14 sati održati Kulinarski vremeplov s temom srednjeg vijeka, a pripremat će se grofovski gulaš, jetrene knedle, pastrva na žaru i Zvonimirove kuglice.

Svi ste pozvani na edukativne radionice i degustaciju jela.

I. Š.

Rješava se problem u vezi s trafo stanicom


Dobili smo informaciju iz gradske uprave (oko 13:15h) da će vrata na trafo stanici biti zatvorena za pola sata te da su djelatnici HEP-a odmah po prijavi izašli na teren i već rade na otklanjanju propusta.
Podsjetimo, danas smo na Huknetu objavili da su vrata trafo stanice kod Dinarinog igrališta otvorena, što predstavlja veliku opasnost za građane.
I. Š.

Počeo je raditi restoran na tvrđavi


Započeo je s radom restoran na tvrđavi!

Mladi, ali iskusni chef Josip Zore, koji je pekao zanat po restoranima i steak house-ima u Njemačkoj, vratio se u svoj Knin i otvorio restoran na tvrđavi.

Kućna atmosfera i dobra domaća hrana glavni su aduti ovog restorana u kojem možete probati vrhunska, pomno spremana jela, domaći kruh kao i domaću tjesteninu.

Odličan razlog za đir do tvrđave!

Radno vrijeme restorana je od 9 do 22 sata.

Izvor informacije i foto: FB The Fortress of Knin

Otvorena vrata trafo stanice; Pripazite!


Čitatelj Hukneta poslao nam je fotografije trafo stanice kod Dinarinog igrališta čija vrata su – otvorena.

Apeliramo na HEP da riješi ovaj problem koji predstavlja opasnost za zdravlje i život građana, a građane pozivamo na oprez.

I. Š. 

Za Dan grada svira Crvena jabuka


U povodu Dana grada Knina i blagdana svetog Ante, Grad Knin organizira 13. lipnja koncert legendarne sarajevske pop-rock grupe Crvena Jabuka.

Koncert počinje u 21 sat na glavnom gradskom trgu.

I. Š.

Debeljak: Ako nas gradonačelnik želi maknuti iz Knina, ima onih koji će nas objeručke primiti


Kninski gradonačelnik Marko Jelić komentirao je za RTL Direkt glasine da je DIV napustilo 20-ak radnika. Upozorio je da je sadašnja situacija neodrživa i da nešto treba učiniti.

– Mi smo svi svjesni, a ja mislim da je i uprava DIV-a svjesna da to ovako ne može, ako radnici odlaze. Grad nam napuštaju ljudi koji su najpotentniji. S druge strane i oni će ostati bez radnika, nešto treba učiniti. Mi smo spremni kao Grad pomoći koliko god možemo. Oni kao uprava moraju poraditi na menadžmentu, pogotovo na nižem menadžmentu koji upravlja radnim procesima – izjavio je Jelić.

Tomislav Debeljak: Ima puno gradova koji bi nas prihvatili

U odgovoru na tvrdnje gradonačelnika, vlasnik DIV-a Tomislav Debeljak izjavio je, također za RTL Direkt, da je riječ o lažima.

– Ovo su čiste laži od gradonačelnika. Najgore je da netko sad na tragedijama gradi političku karijeru. Kod nas je prosjek ljudi koji odlaze pet puta manji nego što je u gradu. Onda netko vjerojatno ima svoj problem pa hoće taj problem staviti na nas – kazao je Debeljak i upozorio da ima gradova koji bi tvornicu objeručke prihvatili.

– Ako gradonačelnik želi nas maknuti iz Knina, ima jako puno gradova i zemalja koji bi nas objeručke primili da tamo radimo, ali neka to objasni mojim radnicima, njih 500. Ja to sigurno neću napraviti, ja ću se boriti za svojih 500 ljudi – kazao je vlasnik DIV-a i dodao da tvornica znači Kninu kao da netko u Zagrebu otvori tvornicu za 50 tisuća ljudi.

Vlasnik DIV-a: Ja u svakom trenutku mogu popiti vodu iz svog pročistača

Progovorio je čelnik DIV-a i o zagađenju.

– Tvornica je na jednoj velikoj septičkoj jami. Onda se uvijek govori to da iz tvornice izlazi nešto. Ne, ona je napravljena na toj septičkoj jami. Mi imamo najbolji pročistač, ja u svakom trenutku mogu popiti vodu iz svog pročistača, dok grad Knin ni nakon ne znam koliko stotina milijuna kuna nema pročistača otpadnih voda. Oni su nas optuživali da smo krivi za otpadne vode, pa smo stavili vodu na analizu koja je pokazala da to nema veze s nama nego s kanalizacijom grada Knina – ustvrdio je Debeljak.

Debeljak: Samo troje ljudi otišlo iz tvornice; Prosječna plaća radnika u tvornici između 4,5 i 5,5 tisuća kuna 

Iznio je vlasnik DIV-a i svoje podatke o broju onih koji odlaze i dolaze u tvornicu.

– Iz tvornice u Kninu nije otišlo 22 ljudi nego samo troje. Ove godine je otkaz dao 21 čovjek, a 62 smo primili – kazao je Debeljak i na kraju dao odgovor na pitanje o visini prosječne plaće radnika u kninskoj tvornici.

– Mislim da je negdje između četiri i pol i pet i pol tisuća kuna – odgovorio je.

Izvor: RTL Direkt (vijesti.rtl.hr)

I ove godine udruga ZvoniMir je uz naše maturante


Tekst i foto: Udruga Zvonimir

I ove godine udruga ZvoniMir je uz naše maturante.

Evo i rasporeda za petak:

• U 18:30 na Trgu Ante Starčevića – doček i ispraćaj maturanata i prigodno slikanje generacije 2018./2019.

• Od 23:30 do 02:00 organiziran besplatan prijevoz za sve maturante od Restorana Ivan do grada.

Pozivamo sve da nam se pridruže na Trgu, a svi zainteresirani volonteri koji se žele uključiti u volontersku akciju sigurnog prijevoza maturanata (23:30 do 02:00) mogu se javiti na kontakt brojeve: 022/662-554 i 091/201-51-25, putem email-a: zvonimir@zvonimir.hr ili osobnim dolaskom u prostorije Udruge na adresi: Domagojeva 12, Knin.

Volonterska akcija se provodi u sklopu projekta „Uključi se – male stvari za velika djela“ uz financijsku potporu Grada Knina.

Započela provedba novog partnerskog projekta “Znanje za održivo djelovanje”


Tekst i foto: Zelena Istra

Edukacija je temelj za postizanje održivog razvoja. Obrazovanje za održivi razvoj razvija sposobnosti pojedinca, zajednica, organizacija i država da donose informirane odluke i izbore u prilog održivom razvoju. Takvo obrazovanje može doprinijeti kritičkom razmišljanju i većoj svjesnosti o mogućnosti izbora puta u budućnost na društveno i gospodarski pravedeniji i okolišno prihvatljiviji način. Aktualna situacija u Hrvatskoj treba mlade koji razumiju izazove i pripremljeni su za njih.

Iz tog je razloga Zelena Istra s partnerima – osnovnim i srednjim školama iz Istarske i Šibensko-kninske županije: OŠ Domovinske zahvalnosti i SŠ Lovre Montija iz Knina te pulske osnovne škole Monte Zaro, Šijana, Kaštanjer i Gimnazija, te s Centrom za mirovne studije iz Zagreba i Ekološkom udrugom Krka iz Knina pripremila dvogodišnji projekt “Znanje za održivo djelovanje” u okviru natječaja Švicarsko-hrvatskog programa suradnje u području “Osnaživanje doprinosa organizacija civinoga društva obrazovanju za održivi razvoj za unaprjeđenje ekonomske i socijalne kohezije”. Projekt vrijedan gotovo 1,3 milijuna kuna ocijenjen je kvalitetnim te je dobio financijsku podršku u iznosu od bespovratnih 1.157.982,94 kuna iz Financijskog mehanizma švicarskog doprinosa procesu proširenja Europske unije. Sufinanciranje osigurava Ureda za udruge Vlade RH. S provedbom se započelo 25. travnja 2019.

Odabrane škole prepoznale su važnost ovog područja obrazovanja odnosno izgradnju kompetencija učenika/ca za odgovorno ponašanje u društvu. Time pokazuju kako je škola ne samo ključan akter u osposobljavanju mladih za život već i aktivno doprinose razvoju zajednica. Projektne aktivnosti bit će na početku školske godine predstavljene i roditeljima.

Zajednički nam je cilj osposobiti nastavnike i učenike osnovnih i srednjih škola znanjima i vještinama u području održivog razvoja te povećati razumijevanje uloge vlastitog djelovanja u zajednici. Cilj nam je da učenici osnovnih i srednjih škola aktivno sudjeluju u oblikovanju sadašnjosti i budućnosti te da razvijemo njihovo razumijevanje pojma održivi razvoj, odgovornost za njegovu primjenu u svojoj zajednici, spremnost na dijalog sa zainteresiranim akterima u zajednici. Da je takva vrsta angažmana mladih nužna i moguća i da može biti katalizator promjena govori nam primjer mlade klimatske aktivistice Grete Thunberg (“We must hold the older generation accountable, we need to get angry and than we have to transform our anger into action.”)

Projektom uvodimo održivi razvoj (OR) u formalno obrazovanje u školama partnerima na projektu. Najprije ćemo obrazovati nastavnike za uključivanje OR-a u nastavu, zatim će školski timovi u suradnji s udrugama provesti programe obrazovanja za OR. Koristit će se participativne metode učenja koje razvijaju kompetencije i motiviraju učenike na djelovanje i shvaćanje uloge vlastitog angažmana u pozitivnim društvenim promjenama. OR će se u svakoj školi obraditi kroz redovnu nastavu integracijom OR-a u različite predmete, putem izvannastavnih aktivnosti te kroz školske projekte. Fokus je na djelovanju učenika koje uključuje roditelje i zajednicu, a posebna pažnja posvetit će se volontiranju učenika u zajednici. U suradnji s nastavnicima izradit ćemo priručnik za praktičnu provedbu nastave u području OR-a. Osim aktivosti u školama partnerima, razvit ćemo obrazovni modul „Održivi razvoj“ za edukaciju nastavnika/ca koje provode Građanski odgoj i obrazovanje kao izvannastavnu aktivnost te druge zainteresirane obrazovne radnike/ce iz cijele Hrvatske, obzirom će se OR provoditi i kao posebna međupredmetna tema od iduće školske godine.

Pošto je održivi razvoj široko definiran koncept, objasnit ćemo ga kroz teme koje ćemo obrađivati: zaštita okoliša, ljudska prava, kulturna raznolikost, mir i sigurnost, održivi razvoj gradova, održiva proizvodnja i potrošnja, jednakost spolova, prethodno educirajući obrazovne radnike koji će dugoročno i sustavno putem redovne nastave i izvannastavnih i izvanučioničkih aktivnosti znanja prenositi učenicima. Namjera nam je kroz projekt izraditi održiv i provediv koncept edukacije za i o OR-u za škole te prilagodljiv specifičnostima različitih zajednica.

U svakoj školi provest će se aktivnosti koje uključuju istraživačke, participativne i interaktivne metode, iskustveno učenje, metode mapiranja zajednice, planiranja projekata i djelovanje u zajednici. Školskim projektima “društvenog inženjerstva” u lokalnim zajednicama dokazat ćemo smisao i uspješnost osobnog angažmana u zajednici odnosno mogućnost društvene promjene u skladu s načelima održivog razvoja.

U nedjelju ZAbuvljak na otvorenom – u voćnjaku iza A3


Ove nedjelje u organizaciji udruge Atribut čeka nas novi, peti po redu ZAbuvljak. Ovaj put bit će to proljetno izdanje koje će se, ako vrijeme posluži, održati u voćnjaku iza A3.

Prijave izlagača zaprimat će se zaključno s petkom, a organizatori pozivaju sve koji planiraju izlagati na 5. ZAbuvljaku da se jave u inbox iFB stranice Udruga Atribut ili na e-mail: udruga.atribut@gmail.com

Evo i LINKA ZA FB EVENT

I. Š.

U petak u A3 Filozofski café; Tema: “Moć i nemoć jednodimenzionalnog mišljenja”


U petak će se u A3 s početkom u 20 sati, a u organizaciji udruge Porta održati još jedan Filozofski café, a tema je “Moć i nemoć jednodimenzionalnog mišljenja”.

Prenosimo u cijelosti kako je događaj najavljen na FB EVENTU:

Opet ćemo filozofirati i to u petak, 10. svibnja 2019. godine u 19:00 sati u Clubu A3. Ovog puta, kako smo se i dogovorili zadnji put, tema će biti Moć i nemoć jednodimenzionalnog mišljenja. A što mislimo pod tim dugačkim izrazom, najbolje ćemo ilustrirati uvodnom pričom W. Saroyana (Tata, ti si lud, 1969.):

“Dok smo tako stajali i promatrali kako sunce zalazi, otac reče: – U svakoj kući bi trebao
postojati stol umjetnosti, na kojem bi jedna na drugu bile smještene stvari, tako da ih svatko u
kući može pažljivo razgledati i sagledati ih.
– Što bi ti stavio na takav jedan stol?
– List. Novčić. Dugme. Kamen. Mali komadić poderanih novina. Jabuku. Jaje. Šljunak. Cvijet.
Mrtvu bubu. Cipele.
– Svatko je to vidio.
– Naravno. Ali nitko ne gleda, a to je umjetnost. Gledati poznate stvari kao da ih nikada ranije nisi vidio.”

Često se čuje apel za kreativnošću, ali ne dolazi se svaki put do njenog izvora.
Možemo li vidjeti poznato kako nikad nismo, misliti izvan kutije, kako bi se u modernom žargonu reklo ili smo osuđeni na jednu ravan, pitanje je koje je oduvijek mučilo misaona bića.

Pitanja vezano za mišljenje je vezano za mnogostrukost pogleda. Jer kad kažemo novčić, mislimo li uistinu svi na isti novčić ili je on jedno za tebe, nešto sasvim drugo za mene?

Koja je uloga istog značenja, ako ga ima i kako dolazimo do njega?Koja je uloga društva, a koja pojedinca u kreiranju jednoznačja?

Što nam isto značenje o stvarima, životu, uspjehu, problemu donosi i kako nas jednoznačje održava. Ili nas poražava kao ljudska bića, kao osobe koje mogu i misle na jedan potpuno drugačiji način?

Sve su ovo samo neke od smjernica za naš novi filozofski cafe u Kninu na koji su svi dobro došli. Jer mi nemamo znanje svih.

Tekst i foto: FB Event Moć i nemoć jednodimenzionalnog mišljenja

U petak stručno predavanje “Poremećaji iz spektra autizma”; Prijave do srijede


U petak će se  prostoru Poludnevnog boravka Udruge osoba s invaliditetom Sveti Bartolomej u vremenu od 11 do 17:30 sati održati stručno predavanje na temu “Poremećaji iz spektra autizma” te praktična radionica “Prikazi djece s neurorazvojnim odstupanjima”, a voditeljica će biti prof. dr. sc. Vlatka Mejaški Bošnjak.

Njeno predavanje i radionica bit će bodovani za liječnike pa se može prijaviti što više liječnika. Sudjelovanje na ovom predavanju i radionici se odvija u organizaciji Udruge Sv. Bartolomej te je besplatno za sve sudionike.

Iz udruge pozivaju zainteresirane da svoje sudjelovanje potvrde prijavom na e-mail stbartolomejdjeca@gmail.com (ime i prezime, zanimanje te ustanova u kojoj radite) ili na brojeve telefona 098 445 184 (Jovanka Trišić) i 091 894 7269 (Sanela Džepina), najkasnije do srijede, 8. svibnja.

I. Š.

 

U četvrtak akcija darivanja krvi; Nedostaje A+


Šesta ovogodišnja akcija dobrovoljnog darivanja krvi u organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Knin uz suradnju s KBC-om Split – Odjelom za transfuziju krvi, održat će se u četvrtak, 9. svibnja od 8 do 13 sati u prostorijama Crvenog križa u Ulici Filipa Grabovca broj 1.

U kliničkom zavodu za transfuzijsku medicinu splitskog KBC-a nedostaje krvi i
krvnih pripravaka A+.

I. Š.

Etnografska zbirka u vodenicama na Skradinskom buku i Roškom slapu proglašena kulturnim dobrom


Piše: Katia Župan, NP Krka

Etnografska zbirka NP „Krka“, smještena na lokacijama Roški slap i Skradinski buk, ima svojstvo kulturnog dobra. Utvrđeno je to u Rješenju koje je 5. ožujka 2019. donijelo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Zbirka se sastoji od 190 predmeta, kataloški podijeljenih u nekoliko tematskih cjelina: sobni inventar, posuđe, mjere za žito, predmete vezane za osobnu higijenu, pomagala za obradu tekstilnih sirovina i proizvodnju tekstila, tkanine, poljodjelske sprave, drveno zaprežno vozilo i opremu za magarce, te kovačke alate i proizvode.

„Predmeti iz ove etnografske zbirke skupljeni su ponajviše otkupom i donacijama stanovnika okolnih sela, a neki od njih nađeni su u napuštenim kućama. Inventar, iako je skroman, predstavlja način stanovanja i privređivanja stanovništva uz rijeku Krku do kraja 70-ih godina 20. stoljeća. Stoga je ova zbirka lokalnog značaja zavrijedila upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske“, stoji u Rješenju. Na Listi zaštićenih kulturnih dobara nalazi se pod brojem Z – 7303. Etnografska zbirka Nacionalnog parka „Krka“ smještena je na dvjema najposjećenijim lokacijama u Parku: dio je smješten u obnovljenoj vodenici (Šosterinoj mlinici) na Roškome slapu, a dio u vodenicama na Skradinskome buku.

Na šest od sedam slapova Nacionalnog parka „Krka“ nalaze se vodenice i stupe, koje govore o drevnoj čovjekovoj prisutnosti na tom prostoru i o načinima na koji je koristio vodenu snagu rijeke. Tijekom burne povijesti vodenice su često bile rušene i ponovno građene, a današnje su izgrađene krajem 19. st. Kao svjedočanstva ruralnog graditeljstva i gospodarske prošlosti, danas one imaju kulturnopovijesno značenje, pa se, s obzirom na način njihova korištenja i pučki izraz, smatraju etnografskim spomenicima.

JU „NP Krka“ na takav ih način i valorizira. Najprije je sanirano i obnovljeno nekoliko vodenica na Skradinskom buku, koje su dobile novu namjenu, muzejsku i ugostiteljsko-posjetiteljsku. U vodenicama su također primijenjena nova svjetlosna rješenja koja njihov sadržaj i izložene primjerke prikazuju na nov i poseban način. Na Roškome slapu obnovljene su tzv. fratarska vodenica, vodenica franjevačkog samostana na Visovcu, i vodenica miljevačke obitelji Šostera. U potonjoj vodenici uređena je, iznad mlinova, kužina, opremljena kompletnim tradicijskim namještajem i priborom vezanim za ognjište, miješenje i pečenje kruha, kuhanje jela, sjedenje i blagovanje. Tu je i ambar s trima pregradama, u koje je mlinar spremao ujam, koji je uključivao tri vrste brašna: ječmeno, pšenično i kukuruzno. Mlinareva soba također je opremljena potrebnim posobljem: tu su krevet, stol sa stolicama, manji sanduk za držanje hrane, škancija (polica za posuđe), umivaonik, ogledalo…

Vodenice su otvorene za posjećivanje i gotovo uvijek izazivaju divljenje i oduševljenje. U njima ćete susresti mlinara, kovača i tkalju, koji će vam prenijeti svoje znanje i ljubav prema tradiciji i životu čovjeka uz rijeku. Među brojnim tradicionalnim predmetima mogu se vidjeti sumpreš, metalno glačalo s podnožjem u obliku trokuta i otvorima za razgorijevanje žara, sukanac, debeli zimski pokrivač za krevet, izrađen od bijele vune, s crvenim i crnim prugama pravilno raspoređenim cijelom dužinom, samar, drveno sedlo za magarca, baba, ručni mijeh za raspirivanje kovačke vatre, i zobnica, torba „gasne“ (tamne) boje s utkanim paralelnim prugama žute, zelene i bijele boje.

Osvrt zaposlenika DIV-a: “Tvornica u Kninu je rak koji treba odstraniti”


Zaposlenik DIV-a Mirko Ković na svom je facebook profilu iznio osvrt o stanju u tvornici u Kninu. Donosimo ga u cijelosti:

“Inače sam nesklon pisanju ovakvih osvrta na javnim mrežama, ali kao jedan od mnogih svjedoka smrti kolega Dragana Orlovića i Žarka Sarića osjećam potrebu da javno iznesem stav o uvjetima rada u tvornici vijaka DIV Knin u kojoj radim od 14. 07. 2014. kao kontrolor kvalitete završenog proizvoda, kao i stav o samoj tvornici.

Nesreće se događaju, nesreće se mogu dogoditi dok mirno šećete ulicom ili parkom; to nije sporno. Ali neke nesreće se mogu spriječiti ili barem pokušati spriječiti, a toga ovdje nije bilo niti u pokušaju. Ovdje se jednostavno dogodilo da su godine „javašluka i nemara“ došle na naplatu. Opet. Neodgovornost prema pojedincu, neodgovornost prema društvu, neodgovornost prema gradu i neodgovornost prema njegovoj prirodi i okolišu.

Tvornica u Kninu je ne-do-vr-še-na. Jedna ogromna prostorija u kojoj se vijci kuju, termički obrađuju, galvanski pocinčavaju, pakiraju, spremaju na skladište i utovaravaju u kamione; obložena limom i bez ventilacije. Zamislite u toj jednoj ogromnoj prostoriji (a to su sve plave hale koje se vide s kninske tvrđave) gusti bijeli smog od strojeva za kovanje koji ujedno stvaraju i ogromnu buku, vrućinu dviju peći za kaljenje i isparavanja kiselina s linija nove galvanizacije (koje na osjet kad blizu njih prođete paraju nosnice), zujanje viličara sa sanducima od dvije tone, buku kod iskretanja tih dviju toni vijaka u metalne bunkere iz kojih se pakira… I sad zamislite u toj velikoj prostoriji određen broj radnika, neću nagađati koliko, bez ikakve zaštite sluha, očiju i dišnih puteva, u prosjeku 170 sati mjesečno, 2040 sati godišnje. Ukupno 85 dana, udah-izdah; udah-izdah. Samo u trlišima, bez obuke što učiniti u kritičnim situacijama, uz konstantu politiku firme nad svojim glavama: sve je na normu, sve je hitno, sve se mora brzo napraviti. Radnike čije su plaće opterećene destimulacijama i prijedlozima kazne kad se negdje pogriješi: „prodati radnicima škartnu količinu vijaka“ ili „neka poprave o svom trošku“. Razbacani strujni kablovi, radni kontejneri pokraj starih tvikovih zgrada u urušavanju kroz koje radnici prolaze na posao; s posla; na pauzu; s pauze, pokvarene dizalice, jeftina oprema, jedna godišnja protupožarna vježba kad se zapali bačva s drvima pred pauzu za marendu. Tri smrti u posljednjih sedam godina, po mom pamćenju dva odsječena pa ponovno prišivena prsta, udaranje viličarom, metalna šipka iz stroja koji radi posred oka… Sve je to kninska tvornica, pa i mnogo više.

Kninska tvornica je i odraz društva. Kninska tvornica je i politika društva.

Za ovakve uvjete rada i politiku poslovanja nije kriv njen vlasnik Tomislav Debeljak. Tomislav Debeljak je Tomislav Debeljak. Tomislav Debeljak bi bio Tomislav Debeljak i da radi u Samoboru kao automehaničar za tisuću eura mjesečne plaće.
Ali vidite, netko je dao Tomislavu Debaljaku tvornicu u Kninu za cijenu jednog stroja, netko je dopustio Tomislavu Debeljaku da izgradi plave hale na mjestu gdje bi se po prirodi stvari trebao razvijati centar grada, a ne stajati tvornica metalske industrije, netko je sa svojom svitom rezao vrpcu na otvaranju novog pogona, netko je kao premijer RH sa svojom svitom šetao tom tvornicom i divio se njezinim nevidljivim unutarnjim zidovima, na kraju krajeva netko je i kao gradonačelnik Knina hodao između istih tih zidova. Hodali su svi oni zajedno na dan oslobođenja predstavljajući nam valjda našu pobjedu u obliku tvornice koja ubija i truje ljude; kao da eto jadni, prije nismo imali tvornice i prije nas nisu trovali i ubijali. Ali, sad smo slobodni. Napokon.

Na kraju krajeva kriv sam i ja, kriv što prihvaćam politiku „šutnje“, status quo i što trebam vidjeti nečiju smrt da bi javno napisao što mislim. Pa evo; mislim i ovo:

Većina ljudi s kojima pričam o ovom problemu kažu mi „ali tamo radi trenutno puno ljudi“ (točnije 464); „šta ćemo sa nezaposlenim“, „grad će propasti“, „puno obitelji ovisi o samoj tvornici“ itd. itd. Ali ja mislim i kažem da tvornicu u Kninu treba zatvoriti. Tvornica u Kninu ništa nije dala ovom gradu. Tvornica u Kninu je tiha smrt ovog grada i rak koji treba odstraniti. Tvornica u Kninu je odraz neuspjeha ovog društva iz vremena slavnih pretvorbi i privatizacija. Kninska tvornica nije spriječila iseljavanje stanovništva, što više čak ga je i potaknula. Kninska tvornica nije uspjela zadržati mlade i progresivne ljude koji su imali volje raditi u njoj. Kninska tvornica spriječava mogući infrastrukturni razvoj grada. Kninska tvornica truje ljude, okoliš i podzemne vode, čije će se posljedice tek vidjeti u narednim godinama.Kninska tvornica je politički poligon i prodana priča „socijalnog mira“. Kninska tvornica ubija dostojanstvo njenih radnika. Kninska tvornica će propasti sama od sebe tek kada ubije organizam kojim se hrani, a organizam su građani ovog grada i grad sam.

Nikada nije kasno.”

OSVRT na DIV-ovu tvornicu vijaka u KninuInače sam nesklon pisanju ovakvih osvrta na javnim mrežama, ali kao jedan od…

Gepostet von Mirko Ković am Sonntag, 5. Mai 2019

Foto: Mirko Ković

Izbornik