Do daljnjega nema posjeta korisnicima Doma za starije i nemoćne
Do daljnjega nema posjeta korisnicima Doma za starije i nemoćne osobe Knin, izvijestila je ravnateljica Doma Ljubica Bagarić u priopćenju kojega možete pročitati OVDJE.
I. Š.
Kategorija: Društvo
Otkazani GRR fest i koncert Jole
Zbog trenutačne situacije s koronavirusom otkazani su GRR Fest i koncert Jole koji su se trebali održati u subotu, izvijestili su iz Gradske uprave.
Inače, u županiji danas nema novooboljelih, a 32 osobe su pod zdravstvenim nadzorom, izvijestio je županijski Stožer civilne zaštite.
I. Š.
Jedna osoba u Kninu doputovala iz inozemstva ima koronavirus
Jedna osoba u Kninu doputovala iz inozemstva ima koronavirus, izvijestio je županijski Stožer civilne zaštite. Evo njihovog priopćenja:
“Mlađa muška osoba s područja grada Knina oboljela je od bolesti COVID-19. Riječ je o osobi koja je doputovala iz BiH i Srbije, pa ga se smatra importiranim slučajem. Epidemiološka obrada kontakata je u tijeku.
S današnjim danom na području Šibensko-kninske županije pod mjerama samoizolacije
nalaze se 22 osobe, od kojih je 15 bilo na teniskom turniru u Zadru Adria Tour (9 odraslih i 6 djece).
Stožer civilne zaštite ŠKŽ apelira na sugrađane da se i dalje pridržavaju propisanih mjera kako bi zadržali relativno povoljnu epidemiološku sliku. Održavajmo higijenu, poštujmo fizičku distancu i u zatvorenim prostorima obavezno nosimo zaštitne maske.”, izvijestio je županijski Stožer.
I. Š.
Huknetova grupa na Facebooku od danas ima 7.000 članova
Facebook grupa HUKNET Kninski News Portal od danas ima sedam tisuća članova!
S obzirom da je riječ o lokalnom portalu i s obzirom na broj stanovnika našeg grada, ovaj broj je respektabilan.
Prošle godine je Facebook “čistio”, odnosno uklanjao iz grupa sve neaktivne članove, odnosno sve one koji nisu posjećivali grupu i pratili objave. Iz Huknet grupe uklonjeno je tada 700 članova, tako da ovaj broj od sedam tisuća sada predstavlja stvarni broj onih koji redovito prate ovaj portal.
Huknet nema svoju fb stranicu nego grupu jer fb stranice nisu postojale kada je u travnju 2009. ovaj portal započeo s radom. Hoćemo li uz ovu grupu uvesti i stranicu, još čemo razmotriti.
Osim grupe portal ima i fb profil Huknet Portal koji zapravo služi samo tome da “posta” članke u grupu. Ovaj profil ima gotovo pet tisuća prijatelja, a to je i limit broja prijatelja za jedan profil.
Poštovane čitateljice i čitatelji Hukneta, hvala vam što nas pratite!
I. Š.
U drugom nastavku, Divlji svijet NP Krka uranja ispod površine i predstavlja ribe
Piše: Katia Župan, NP Krka
Endemične i rijetke slatkovodne ribe, koje su rezultat geološke prošlosti rijeke, uvrštavaju Krku, u ihtiološkom pogledu, u prirodni spomenik najveće nacionalne i međunarodne vrijednosti
U drugom filmu iz ciklusa dokumentarnih filmova Divlji svijet Nacionalnog parka „Krka“ vraćamo se u vodu, iskonsko počelo. Tamo nas i ovaj put vodi kamera u režiji Mégane Chêne i Floriana Launettea da upoznamo – ribe.
Ribe (Pisces) najbrojnija su skupina kralježnjaka s oko 28 000 poznatih svojti. Endemične i rijetke slatkovodne ribe, koje su rezultat geološke prošlosti rijeke, uvrštavaju Krku, u ihtiološkom pogledu, u prirodni spomenik najveće nacionalne i međunarodne vrijednosti. U rijeci Krki živi trideset jedna vrsta riba, što je 20,7 % ukupnog broja riba zabilježenih u Hrvatskoj. Od ukupnog broja riba zabilježenih u rijeci Krki 12 (40 %) su endemi. Devet riba su endemi jadranskog slijeva, a tri su endemi (stenoendemi) rijeke Krke: visovačka pastrva, zlousta i visovački glavočić. Po definiciji, stenoendem je endem vrlo ograničenog areala. Stenoendemi su usko lokalizirani na manja područja, pojedine planine, kanjone, otočne skupine i dr. i zato je njihova zaštita od iznimne važnosti.
Dolaskom u Nacionalni park „Krka“ većina posjetitelja ulazi u potpuno drugačiji svijet od svakodnevnog. Gledajući rijeku, pažnju će im odmah privući brojnost riba koje mogu promatrati šetajući stazama. U toku rijeke Krke, uzvodno od Roškog slapa, voda je hladnija i brža te u njoj prevladavaju pastrve, dok nizvodno, u vodama jezerskog tipa prevladavaju šaranke.
Zaronimo na trenutak.
Ribe vladaju vodenim medijem, spretno se kreću među vodenim biljem koje im je od velike važnosti jer na njihove dijelove odlažu mrijest. Zahvaljujući posebnom organu kojeg imaju – plivaćem mjehuru, ponekad su bliže dnu, ponekad površini. Plivaći mjehur ispunjen je plinom koji sadrži 83 % dušika, 2 % ugljikovog dioksida i 15 % kisika te ima ulogu u održavanju ravnoteže kao i kretanju prema dnu njegovim smanjenjem, odnosno prema površini njegovim širenjem. Duž vretenastog, bočno spljoštenog tijela nalazi se bočna pruga ispunjena neuromastima – senzornim stanicama koje im omogućavaju procjenu snage i pravca vodenog toka, kao i detekciju i izbjegavanje čvrstih tijela u vodi.
Danas su ribe ugrožene promjenom staništa (regulacija vodotoka, gradnja brana i hidroelektrana) i organskim onečišćenjem. Važni su bioindikatori okoliša pa je brojnost svojti riba u NP „Krka“ pokazatelj očuvanosti kvalitete vode rijeke Krke.
Besplatno osposobljavanje za njegovateljice i dadilje
U okviru aktivnosti na EU projektu „Znanje je ključ“ Pučko otvoreno učilište Knin obavlja upis zainteresiranih polaznica u programe osposobljavanja za njegovateljice i dadilje.
Sukladno projektu programi su namijenjeni ženskim nezaposlenim osobama. Za program njegovateljica uvjet upisa je najmanje završena osnovna škola, a za program dadilja srednja stručna sprema u trogodišnjem trajanju.
Programi se upisuju u e-radnu knjižicu, a za polaznice su besplatni!
Sve informacije na telefon: 022 662 400 i na mail voditelj@pou-knin.hr
I. Š.
NP Krka: U izletničku ponudu vraćena povijesna ruta
Piše: Katia Župan, NP Krka
Novost u NP „Krka“: u izletničku ponudu vraćena povijesna ruta od Roškog slapa do Visovca
Prvi put od proglašenja NP „Krka“ posjetiteljima se nudi mogućnost obilaska dijela Parka izletničkim brodom na električni pogon čija nizvodna ruta, od Roškog slapa do otoka Visovca, prati prirodni tok rijeke
Izletnička ponuda NP „Krka“ od danas je bogatija za još jednu rutu, i to onu povijesnu – po prvi su put od proglašenja Nacionalnog parka „Krka“ s Roškog slapa nizvodno zaplovili izletnički brodovi kanjonom Među gredama do otoka Visovca. Osim što je ponovno uspostavljena nizvodna linija pokrenuta prije više od stotinu godina, posjetitelje će na toj ruti prevoziti katamarani na električni pogon.
Ukupno trajanje nove ture je dva sata te uključuje obilazak otoka Visovca te crkve i samostana s bogatom muzejskom zbirkom uz pratnju vodiča. Tijekom izleta posjetitelji mogu uživati u jednom od najljepših prizora u Parku, kanjonu Među gredama, koji se zbog usječenosti u okomite i sure stijene koje dosežu visinu do 150 metara, ubraja u geomorfološki najzanimljivije dijelove toka rijeke Krke.
Uz novi izlet od Roškog slapa do Visovca, gostima su na raspolaganju još tri izleta brodom uzvodno po rijeci Krki – od toga dva polaze sa Skradinskog buka i prevoze putnike do otoka Visovca odnosno Roškog slapa, dok treći izlet, do manastira Krka i srednjovjekovnih utvrda Nečven i Trošenj kreće s Roškog slapa.
Budući da je zaštita prirodnih bogatstava i bioraznolikosti rijeke Krke osnovni cilj JU „NP Krka“, u ožujku ove godine predstavljena su dva katamarana na električni pogon koji se koriste za izlete i plovidbu Krkom. Projekt nabave elektrobrodova dio je šireg projekta Nepoznata Krka: skrivena blaga gornjeg i srednjeg toka rijeke Krke, usmjerenog i na održivi razvoj i očuvanje ekosustava rijeke Krke. Svaki od brodova ukupnog je kapaciteta pedeset putnika i dva člana posade, a prilagođeni su i osobama s invaliditetom. Elektrobrodovi „Visovac“ i „Miljevci“ prvi su električni katamarani takve vrste koji plove rijekom Krkom i Visovačkim jezerom te su i prvi katamarani na električni pogon proizvedeni u Hrvatskoj.
Karte za izlet Roški slap – Visovac – Roški slap mogu se kupiti na recepciji Roški slap, a cijene izleta elektro brodom može se pronaći OVDJE.
Formira se Tim za sprječavanje nasilja
Piše: Udruga Zvonimir
Temeljem Sporazuma o međuresornoj suradnji koji su potpisali Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Ministarstvo hrvatskih branitelja, Policijska postaja (PP) Knin je inicirala formiranje tima za sprečavanje nasilja i drugih ugrožavajućih ponašanja na području svoga djelovanja – Grad Knin, općine Biskupija, Ervenik, Kistanje, Kijevo i Civljane.
Konstitutivni sastanak Tima PP Knin se održao 15.06.2020. u Policijskoj postaji Knin, a prisustvovali su mu predstavnici: Policijske postaje Knin, Srednje strukovne škole Kralja Zvonimira Knin, Srednje škole Lovre Montija, Osnovne škole Domovinske zahvalnosti, Osnovne škole dr. Franje Tuđmana Knin, Dječjeg vrtića Cvrčak Knin, Doma zdravlja Knin, Zavoda za hitnu medicinu Šibensko – kninske županije / Ispostave Knin, Centra za socijalnu skrb Knin, Probacijskog ureda Zadar i udruge ZvoniMir Knin.
Predmet i svrha međuresorne suradnje, odnosno nužnost sustavne suradnje organizirane na ovaj način, je razmjena saznanja o rizičnim i opasnim okolnostima ili stanjima koja mogu dovesti do ugrožavanja života i sigurnosti građana, posebno rizičnim situacijama prijetnji, nasilja u obitelji, kaznenopravne zaštite djece i ranjivih skupina.
Tim PP-a Knin rukovodit će se načelom žurnosti i prevencije potencijalnih opasnosti po život i sigurnost građana, prepoznavanjem rizičnih čimbenika za razvoj nasilničkog ponašanja i ranom intervencijom. Ujedno je uloga sudionika tima predlaganje strategije i načina međuresornog rješavanja uočenih problema.
Tim PP-a Knin je prvi takav osnovan u Šibensko – kninskoj županiji, a ZvoniMir je, među sudionicima, jedina udruga članica koja kroz svoj mandat ima organiziran stručni tim za pružanje podrške i osnaživanje žrtava nasilja.
U nedjelju upoznajte ljepote kninske okolice; Prijevoz besplatan: Prijave do sutra
Piše: TZ grada Knina
U nedjelju, 21. lipnja održat će se zanimljiva i besplatna turističko-fotografska tura „Šetnja oko Knina“ u organizaciji Turističke zajednice grada Knina i Fotokluba Knin, a povodom Dana grada Knina. U ovoj cjelodnevnoj turi, sudionici će imati priliku obići zanimljive lokacije u okolici Knina; Šarena jezera, Stare Popoviće u Biskupiji, Manojlovačke slapove i kanjon rijeke Zrmanje kod Mokrog polja. Sudjelovanje je besplatno, a broj sudionika je ograničen.
Tura je zamišljena kao jednodnevni izlet za sve koji žele uživati u prirodnim i kulturnim ljepotama koje okružuju Knin, ali i kao prostor za fotografe i fotografe-amatere za „hvatanje“ kadrova koji ostavljaju bez daha. Turu će voditi turistička vodičica i profesionalni fotograf Mićo Samardžija, koji je zadužen za savjete oko fotografiranja. Sponzori ture su NP Krka, koji su osigurali besplatan ulazak grupe, i turistička agencija Igana, koja je osigurala besplatan autobus kaom poklon građanima i gostima povodom Dana grada Knina.
O lokacijama
Šarena jezera se nalaze u sjeveroistočnom dijelu Kosovog polja na mjestu gdje Kosovčica i Krka tvore trokut koji se zove Burum. Šarenim jezerima nazivaju se tri jezera i dva veća vrela, a kilometar sjevernije smještena su još dva burumska jezera slične veličine. Jezera su duboka čak oko 30 metara i bogata su ribom (nastanjena su šaranom, amurom, klenom, linjakom i bjelicom). Ime su dobila po „promjeni boja“ sukladno sa izlaskom i zalaskom sunca.
Stari Popovići u Biskupiji su svojevrsno arhitektonsko čudo. Ovo selo je kao u bajci doslovno zamrznuto u vremenu. Kuće, staje i ulice obrasle bršljanom i kupinama sačuvane su u izvornom obliku do posljednjeg detalja. Sve izgleda kao da su se njegovi žitelji tek povukli na popodnevni počinak, a ne kao da je tu život stao prije više od pola stoljeća! U napuštenim kućama osebujne ruralne arhitekture građenim na više katova još ima i namještaja i osobnih predmeta njegovih
Samo nekoliko stotina metara od arheološkog lokaliteta Burnum, na cesti Knin – Kistanje nalazi se Manojlovački slapovi, treći, najviši, po mnogima i najljepši, slap rijeke Krke. Slap se sastoji od niza sedrenih barijera, ukupne visine 59,6 m. Najveća barijera visoka je 32,2 m. Kanjon oko slapa obrastao je bogatim submediteranskim raslinjem a uz tok rijeke nalaze se mala polja i pašnjaci.
Na samom kraju ture – šećer na kraju – rijeka Zrmanja. Ova krška „zmija„ duljinom od gotovo sedamdeset kilometara brazdi vapnenačkim stijenama kroz čak šest kanjona. Prepuna kontrasta i iskonske ljepote s obiljem flore i faune, na svojem putu do Jadranskog mora Zrmanja će vas očarati kao malo koja rijeka.
Prijava je obavezna na e-mail adresu fotoklubknin@gmail. Prijave traju do 19. lipnja ili do ispunjena mjesta.
Polazak je u 10:00 sati s parkinga kod crkve Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta u Kninu, a povratak u Knin je planiran oko 16:00 sati.
Više informacija OVDJE
NP Krka: Kako je sve počelo; Graditeljstvo
Piše: Katia Župan, NP Krka
Rimski Colosseum najveća je građevina na svijetu izgrađena od sedre
Od proglašenja Nacionalnog parka „Krka“ sedra je, kao temeljni fenomen, strogo zaštićena i zabranjeno je njeno iskorištavanje
Stoljećima prije proglašenja Nacionalnog parka „Krka“, sedra se koristila kao građevinski materijal u krajevima uz Krku. I crkvica svetog Nikole na Skradinskom buku kompletno je izgrađena od sedre. Fosilna sedra može se i danas vidjeti u Šibeniku, uz stubište podno spomenika kralju Petru Krešimiru IV., u Perivoju Roberta Visianija. Isto tako, u Šibeniku se nalazi i živući „komad“ sedre. U fontani ispred crkve Gospe van Grada nekada je donesen dio sedre s Krke koja je, na osunčanoj i vlažnoj lokaciji, nastavila svoj rast pa je danas obrasla mahovinom i nekoliko je puta veća nego što je bila u vrijeme kad je postavljena. To je rijedak i vrijedan primjer mnogih načina suživota ovdašnjih ljudi i rijeke Krke, koji ipak pripada prošlosti. Od proglašenja Nacionalnog parka „Krka“ sedra je, kao temeljni fenomen, strogo zaštićena i zabranjeno je njeno iskorištavanje.
Sedra je jako dobar građevinski materijal i u uvjetima kada nije bilo nikakve zaštite koristila se u gradnji. Zbog vlažnosti se lako obrađivala, a gubitkom vlage dobivala na tvrdoći, kao posljedica izlučivanja kalcijevog karbonata iz kalcijeva bikarbonata sadržanog u vlazi. Ima specifičan šupljikavo spužvast izgled te je obično svijetlosmeđe, žućkaste boje. Još su stari Rimljani koristili sedru za gradnju hramova, vodovoda, spomenika, kupelji i amfiteatara. Rimski Colosseum najveća je građevina na svijetu izgrađena od sedre. Sedra se još uvijek upotrebljava kao građevinski materijal u uređenju interijera gdje se rabi u obliku kamenih ploča, za popločavanje terasa i vrtnih staza, ali ne ona s Krke.
Nekada se s Krke u građevinske svrhe uzimao i pijesak. Primjer za to su Bara sv. Jere i otoci Veliki busen i Mali busen uzvodno od Skradinskog mosta. U naravi Bara sv. Jere je pješčani nanos, a danas je puno manji nego što je bio prije pedesetak godina. Otok se smanjio zbog ranijeg uzimanja pijeska za gradnju kuća. Veliki busen bio je jedan od boljih i izdašnijih „rudnika“ pa je zbog intenzivne eksploatacije danas manji od Malog busena.
Za vikend na Marunuši zabava za cijelu obitelj
Piše: TZ grada Knina
Ovaj vikend, od 20. do 21. lipnja, na kninsku Marunušu, tik uz predivnu rijeku Krku i podno velebne kninske tvrđave, stiže zabava za cijelu obitelj u nezaboravnoj sportskoj igraonici na otvorenom. Sportsko-zabavni park na preko 1000 m2 sa najsuvremenijim napuhanacima koji još nisu viđeni na našim prostorima. Veliki nogometni pikado, interaktivni napuhanci, bejzbol, streljana i još mnogo zanimljivih i privlačnih napuhanaca. Dođite i uživajte sa svojim najmlađima u nezaboravnoj obiteljskoj zabavi!
Sve veća užurbanost i nedostatak vremena rezultirali su sve većim socijalnim udaljavanjem, kako nas odraslih, tako i mlađih naraštaja. PagoLand je posebno kreiran obrazovno-zabavno-rekreativan program; koncept koji za cilj osim zabave ima i cilj zbližavanja djece i roditelja, potiče na kreativan boravak izvan zatvorenog prostora, čini odmak od tehnološke zabave, odnosno smanjuje vrijeme provedeno na elektronskim igricama, tabletima, mobitelima…
Primarni naglasak stavlja se na djecu, s čijom aktivacijom se nastoje aktivirati i roditelje, koji od statičnog promatranja svoje djece prilikom igranja, postaju i sami sudionici igre unutar PagoLand igraonice. Rezultat ovog koncepta jest kvalitetnija komunikacija, stvaranje toplog obiteljskog ozračja, dobrih odnosa, odnosno obiteljske kohezije u trenutku zajedničkog druženja i igre.
Ulaz je slobodan, ali ograničen i kontroliran. U slučaju popunjenosti kapaciteta parka, potrebno je pričekati izlazak korisnika. Rotacija je zamišljena svakih 30 minuta. Radno vrijeme parka je od 10:00 do 20:00 sati, uz pauzu od 14:00 do 15:00 sati.
Pagoland igraonica na otvorenom za djecu i odrasle je mjesto gdje godine, fizička spremnost i različitosti nisu važni. Idealan tip aktivnosti za cijele obitelji i sve druge željne zabave i natjecanja.
NAPOMENA ZA PARKING:
S obzirom na manji, ograničen broj parkirnih mjesta, potičemo sve da, ako je moguće, dođu pješke do Marunuše uz Krku ili da parkiraju kod Dinarinog igrališta, na adresi, Fra Filipa Grabovca 5.
Više info: https://www.pagoland.hr
Video: https://www.youtube.com/watch?v=XJxqMeDZeKA
Facebook događanje: shorturl.at/bloqE
Foto: Arhiva Hukneta
U Koritima održan okrugli stol „Zaštita planine Dinare“
Jučer je u Bosanskom Grahovu u selu Korita održan okrugli stol na temu „Zaštita planine Dinare“ u organizaciji planinarsko ekološke udruge „Veliki Bat“. Okrugli stol je održan u prostorijama Kulturno- obrazovnom centru u izgradnji, u kojem se okupio značajan broj predstavnika nevladinih organizacija s područja HBŽ, predstavnika općinskih i županijskih institucija, javnih poduzeća i građana.
Uvodničari na okruglom stolu bili su predstavnici PED-a Veliki Bat Miodrag Galiot predsjednik udruge, koji je predstavio rad udruge, članstvo i značaj zalaganja ove udruge na području općine Bosansko Grahovo i cijele HBŽ-e. Drugi uvodničar bio je Anđelko Brnić koji je dao uvodno izlaganje o trenutnom stanju i problemima požara na području planine Dinara, koji sa područja BiH prelaze u Republiku Hrvatsku i stvaraju ogromne štete kako u šumskom bogatstvu tako i u biljnom, životinjskom i hidrološkom.
Jedan od uvodničara gost iz RH bio je dr.sc.Marko Jelić, gradonačelnik Grada Knina, koji je izložio primjer zaštite planine Dinara područja koje pripada RH. Istaknuo je da je neminovnost zaštite planine Dinare sa obje strane granica, tj. u RH I BiH, jer je Dinara jedna planina i da će pružiti svu svoju stručnu, političku i financijsku podršku da se započne sa procesom zaštite planine Dinare i sa BiH strane. Pojasnio je kojim su procesom u RH išli u proteklim godinama da bi došli pred proglašenjem Dinare parkom prirode.
Moderatorica okruglog stola bila je Danka Zelić iz udruženja građanki Grahovo.
Diskusija na ovu temu bila je otvorena i stručna, te su svi sudionici dali podršku za organiziranjem ovakvih rasprava n okruglom stolu te pružili podršku za naredne aktivnosti.
Zaključak ovog okruglog stola je nakon kvalitetne diskusije postao i više nego jasan a to je pokrenuti inicijativu za proglašenje Dinare parkom prirode na području Hercegbosanske Županije.
Izvor: Veliki Bat Unista-Bosansko Grahovo
Foto: Knin danas slavi svoj dan – blagdan sv. Ante, zaštitnika grada
Danas je Dan grada i blagdan sv. Ante, zaštitnika Knina.
Ovaj svetac ima posebno mjesto u životu stanovnika Knina i okolice i od davnih vremena ga štuju, ne samo katolici nego i Kninjani drugih vjeroispovijesti što ovom blagdanu daje posebnost.
Obilježavanje Dana grada i blagdana sv. Ante započelo je jutros budnicom i polaganjem vijenaca ispred Spomenika hrvatske pobjede Oluja 95, a nastavljeno je procesijom ulicama grada.
U ovom trenutku u Gospinoj crkvi služi se Sveta misa koju predvodi biskup šibenski mons. Tomislav Rogić.
I. Š.
Održana svečana sjednica Gradskog vijeća i dodijeljene stipendije učenicima, studentima i sportašima
Na kninskoj tvrđavi danas je održana svečana sjednica Gradskog vijeća u povodu Dana grada i blagdana sv. Ante, zaštitnika Knina.
Kninski gradonačelnik Marko Jelić tom je prigodom održao prezentaciju završenih i započetih projekata gradske uprave. Uz to je otkrio da se u Kninu uskoro otvara sveučilišni specijalistički studij Upravljanje gradom. Bit će to odjel istoimenog studija koji se nalazi u sastavu Sveučilišta u Zagrebu. Natječaj bi trebao biti raspisan već ovoga ljeta.
Gradonačelnik se osvrnuo i na aktualnu situaciju u društvu istaknuvši da je svaki član društva dužan ukazati na nečije moralne propuste, a u suprotnom i sam snosi krivicu.
Okupljenim vijećnicima i osobama iz kninskog javnog života obratili su se i predsjednica Gradskog vijeća Vedrana Požar te šibensko-kninski župan Goran Pauk.
Na današnjoj sjednici dodijeljena su i priznanja zaslužnim pojedincima i ustanovama.
Nagradu Grada za životno djelo dobio je profesor emeritus dr. sc. Bogdan Cvjetković,
umirovljeni profesor Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za zapažene rezultate u znanstvenom, nastavnom i stručnom radu te promicanju lika i djela dr. Lovre Montija.
Nagradu Grada Knina dobili su Zlatko Mateša, Josip Čop i Ivan Vukić.
Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Matreša nagradu je dobio za izniman doprinos unapređenju razvoja kninskog sporta i za zapažena ostvarenja u razvoju olimpijskog pokreta.
Gavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora Josip Čop nagradu je zaslužio za izniman doprinos unapređenju razvoja kninskog sporta i za zapažena ostvarenja u razvoju olimpijskog pokreta.
Državnom tajniku u Ministarstvu hrvatskih branitelja, Ivanu Vukiću nagrada je dodijeljena za dugogodišnji predani rad i suradnju s braniteljskim udrugama s područja Grada Knina u rješavanju problema hrvatskih branitelja.
Plaketu Grada Knina dobio je ravnatelj Doma zdravlja Knin Petar Čagalj za doprinos liječničkoj struci, odgovoran i savjestan odnos prema pacijentima te dugogodišnji predan rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Grb Grada Knina uručen je Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja za 70-godišnji nesebičan rad i doprinos društvenoj zajednici kroz pruženu pomoć, iskazanu humanost i hrabrost.
Uvertira u sjednicu Gradskog vijeća dogodila se također na tvrđavi gdje su kninskim studentima, učenicima i sportašima dodijeljene stipendije.
Sredstva za stipendije osigurana su u gradskom proračunu, a dodijeljeno je ukupno 27 stipendija i to deset učeničkih, deset studentskih i sedam sportskih. Ugovore je potpisao gradonačelnik Marko Jelić koji je stipendistima poručio da su ponos grada.
I. Š.
NP Krka: Obnovljena stupa na Skradinskom buku i Roškom slapu
Piše: Katia Župan, NP Krka
Ritmičan zvuk bata ponovno odzvanja etno-selom na Skradinskom buku
Etno-selo na Skradinskom buku prvorazredna je turistička atrakcija gdje posjetitelji mogu svjedočiti oživljenim starim zanatima mlinara, kovača i tkalje i uživati u glazbi obnovljene stupe
Rijeka Krka živući je dokaz korištenja prirodnih vrijednosti za potrebe lokalnog stanovništva, a tome svjedoče brojni mlinovi koji su postojali u antičko doba i još postoje uzduž njenog toka. Mlinovi na rijeci Krki tipološki pripadaju sustavu predindustrijskih postrojenja. U životu stanovništva cijele Dalmacije, u srednjem vijeku i šire, imali su izniman značaj i donosili velike prihode.
Gotovo svaka vodenica imala je koš i stupu, stroj za omekšavanje sukna izrađen isključivo od hrastovine koja jamči potrebnu tvrdoću materijala i trajnost stroja. U stupi se dogotovljavalo domaće sukno i pokrivači a obično je bila smještena u sedrenoj pećini. Jaki mlaz vode udarao je u palce grede i pokretao dva snažna drvena bata. Oni su lupali po suknu i na taj ga način smekšavali. Sukno se na stupanje i valjanje donosilo iz šire okolice, a te su poslove obavljali mlinari. Stupanje i valjanje napušteno je 1970-ih godina. U obnovljenim stupama na Skradinskom buku i Roškom slapu danas ponovno odzvanjaju ritmični udarci bata.
Na području rijeke Krke sve do šezdesetih godina prošlog stoljeća gotovo svaka obitelj izrađivala je sukno koje se dobivalo od ovčje vune. Tek istkano sukno imalo je grubu teksturu tkanja, bez dobrih termičkih i taktilnih svojstava, te se donosilo u stupu i koš kako bi se omekšalo i postalo kompaktnije za izradu tekstilnih predmeta kao što su prekrivači, posteljina, vreće, torbe i odjeća. Deblje sukno za posteljinu se stupalo a finije, za izradu odjeće i biljaca, se valjalo u košu pod mlazom rijeke. Obrada se provodila u stupama udaranjem drvenim batovima, kroz valjanje i zbijanje sukna, a cijeli proces trajao je oko tridesetak sati.
Iako u 21. stoljeću stupa predstavlja tek dio očuvanog kulturnog identiteta u zvucima bata koji se razliježe etno-selom na Skradinskom buku i u vodenicama na Roškom slapu uživaju milijuni posjetitelja iz cijeloga svijeta.