U Šibensko-kninskoj županiji održan je sastanak župana Paška Rakića i ministra demografije i useljeništva Ivana Šipića na temu demografske obnove, pri čemu je ministar najavio kako će uskoro opet posjetiti Županiju i predstaviti prijedlog novog Zakona o demografskoj obnovi.
U fokusu sastanka, kojem je nazočio i županijski vijećnik Boris Solomun, bila su konkretna rješenja i ulaganja usmjerena na poticanje demografske revitalizacije, osobito u ruralnim područjima županije koja se suočavaju s depopulacijom.
Ministar Šipić istaknuo je kako Hrvatska može poslužiti kao primjer uspješne demografske politike, te najavio iduće korake i aktivnosti u izradi krovnog zakona o demografskoj obnovi: – Nužno je stvoriti kvalitetne preduvjete koji će mladima i obiteljima omogućiti ostanak u njihovim lokalnim sredinama. U tom su kontekstu osobito važne ključne mjere koje je Vlade RH donijela tijekom protekle godine, kao što je povećanje roditeljskih naknada i naknada za novorođeno dijete te produljenje očinskog dopusta. Istodobno, svaka regija mora imati mjere prilagođene svojim specifičnostima, a Ministarstvo kroz najavljeni krovni zakon želi postaviti temelje takvog diferenciranog pristupa – kazao je ministar.
Župan Paško Rakić istaknuo je važnost provedbe konkretnih demografskih mjera na lokalnoj razini, uključujući ulaganja u vrtiće i dječja igrališta, povećanje rodiljnih i roditeljskih naknada, poticanje povratka iseljenika te osiguravanje priuštivog stanovanja za mlade obitelji. – Želimo mladim ljudima i obiteljima olakšati život i ostanak u županiji, posebice manje razvijenim, ruralnim krajevima. Već provodimo niz mjera, među kojima je i financijska potpora od tisuću eura za rođenje trećeg i svakog sljedećeg djeteta, kao i paketi za trudnice. Uz to, Županija potiče otvaranja novih radnih mjesta i investicije u gospodarski sektor, te ulaže u obrazovanje, obnavlja škole i stipendira učenike deficitarnih zanimanja – kazao je župan i dodao da je demografska obnova jedan od ključnih prioriteta Županije, koji iziskuje dugoročnu i usklađenu suradnju svih razina vlasti.
Na današnjoj sjednici Gradskog vijeća na dnevnom redu su bile – ono što novinari najmanje vole – protokolarne odluke koje baš nisu zanimljive za javnost.
Novi članovi raznih odbora, usklađivanja sa zakonom akata ustanova, odluke o članarinama i slične teme dominirale su današnjom sjednicom.
Od svih točaka možemo izdvojiti usvajanje Godišnje analize stanja u 2025. godini i godišnjeg plana razvoja sustava civilne zaštite na području grada Knina za 2026. godinu.
Možemo izdvojiti i sugestiju vijećnika Slavena Ivića da, sukladno situaciji u svijetu, stanari zgrada u Kninu urede skloništa koja su potpuno zapuštena.
U vijećničkim pitanjima Robert Marić sugerirao je da se popravi krovište Doma u Vrpolju koje je stradalo u nevremenu, a Joso Bajan – da se poprave rasvjetna tijela na Trgu Ante Starčevića koja je netko uništio. Ante Dujić je pak zamjerio gradskim vlastima što se nisu prijavili na poziv Ministarstva za obnovu sportskih objekata.
Tomislav Čolak pitao je što je s aplikacijom e-knin. Dobio je odgovor da se još uvijek čeka odobrenje nadležnih tijela za pristup NIAS-u.
Grad Knin
ustupio je kninskoj Srednjoj strukovnoj školi Kralj Zvonimir CNC stroj za
potrebe nastave, a danas su u kninskoj vijećnici ugovore potpisali
gradonačelnik Marijo Ćaćić i ravnatelj škole Milivoj Ilić.
„Cilj je da
se u našem gradu educiraju kvalitetni kadrovi na naprednim tehnologijama.
Uređaj vrijedan 30 tisuća eura je kupljen preko EU projekta, a na ovaj način se
stavlja potpuno u funkciji. Predviđeno je i educiranje nastavnog osoblja za
obuku strojem. Treba naglasiti da rijetki imaju priliku služiti se ovakvim
strojem u procesu nastave“, istaknuo je gradonačelnik.
Dodao je da
se stroj trenutno nalazi u Poduzetničkom centru u kojem je u ovom trenutku 20
korisnika.
Škola je već
podnijela nadležnom Ministarstvu zahtjev za uvođenjem novog nastavnog programa.
„Škola je
upravo u procesu ishodovanja dopuštenja za program CNC operatera. Očekuje se
dobivanje dozvole do početka iduće školske godine. Bit će to jedini takav
program u županiji. Bitno je istaknuti da je zanimanje CMC operatera vrlo traženo,
kako u Kninu tako i šire“, izvijestio je ravnatelj škole.
Stroj težak tonu
i pol će se iz Poduzetničkog centra prebaciti u zgradu Srednje strukovne škole.
U portugalskom gradu Viseu 11. i 12. veljače održan je prvi međunarodni sastanak partnera projekta „Comings and goings” iz programa URBACT. Zavod za prostorno uređenje Šibensko-kninske županije jedan je od sedam projektnih partnera, dok je glavni partner regija Viseu iz Portugala, izvijestili su na internet stranici Županije
Uime Šibensko-kninske županije, ujedno i kao koordinator lokalne akcijske grupe, na sastanku je sudjelovao zamjenik župana Nenad Tisaj, dok je uime Zavoda, ujedno i kao voditelj projekta, sastanku prisustvovao ravnatelj Petar Mišura.
Upravo je portugalska regija Comunidade Intermunicipal Viseu Dão Lafões prijavila svoju praksu prijevoza na poziv lokalnim taksi vozilima kao nadopunu javnom autobusnom prijevozu kao dobru praksu, a potom i transferni projekt kroz program URBACT.
Kroz transfernu mrežu Comings and goings Zavod će izradit Plan prijenosa dobre prakse, prilagođen lokalnim uvjetima i zakonodavnom okviru. Sukladno URBACT metodologiji, transferni plan izrađuje se u partnerstvu s članovima lokalne akcijske grupe.
Zamjenik župana Tisaj predstavio je partnerima Županiju te istaknuo veliku sličnost regije Viseu i Šibensko-kninske županije u području javnog prijevoza, demografskih kretanja i brojnosti manjih naselja. Posebno je naglasio potrebu za organizacijom prijevoza na poziv za starije stanovnike Šibensko-kninske županije.
Imenovano Povjerenstvo; Štete bi mogle biti milijunske
Gradsko vijeće imenovalo je danas Povjerenstvo za procjenu štete od elementarne nepogode na području Grada Knina.
Šteta bi mogla biti milijunska, nagovijestio je dogradonačelnik Marko Pehar.
Barbara Grgić po vlastitom zahtjevu više nije gradska vijećnica. Na njeno mjesto došao je Marijan Blažević. Oboje su s Nezavisne liste Marija Ćaćića.
Gradonačelnik Ćaćić: Ponosan sam što smo završili prošlu godinu bez blokade računa
U vijećničkim pitanjima Tomislav Čolak iz Mosta imao je primjedbu po pitanju plaćanja računa Grada Hrvatskim vodama.
“Zašto se 2025. godine plaćala ovrha Hrvatskim vodama? Građani su platili pristojbu za Hrvatske vode, a vi ste od tog novca platili nešto drugo jer ste u dugu pa ste morali platiti zatezne kamate”, kazao je Čolak.
Gradonačelnik Marijo Ćaćić je odgovorio da Grad nije imao ovrha ni blokada kao ni zateznih kamata kao i da nema više duga prema Hrvatskim vodama.
“Grad je još u otplati onog velikog kredita, ostalo nam je još nekoliko mjeseci. Zbog toga nam je prošla godina bila izazovna. Ponosan sam što smo je uspjeli završiti bez da nas je bilo tko blokirao.
Završili smo povijesno najveći investicijski ciklus s preko 120 različitih aktivnosti i projekata. Uloženo je 37,5 milijuna eura od čega su 8 milijuna eura vlastita proračunska sredstva Grada.”, referirao je gradonačelnik.
O nevremenu i radu Stožera civilne zaštite
Vijećnik Slaven Ivić konstatirao je da nakon nedavnog nevremena prilazi glavnim ustanovama nisu bili očišćeni i da je Stožer bio nespreman. Dodao je da su neki nepoznati ljudi pilali stabla umjesto da je to radila “Čistoća”.
“Čista je laž da službe nisu radile svoj posao kao što je i laž da prilazi ustanovama poput bolnice, Doma zdravlja i policije nisu bili očišćeni. Upravitelj je neprestano održavao 120 kilometara lokalnih cesta. Stabla i grane su pilali djelatnici Čistoće i vozili ih na odlagalište Mala Promina. Uz njih su to radili i građani koje smo upravo mi pozvali da to naprave i iskoriste ih kao drva za ogrjev”, odgovorio je Ćaćić.
Gradsko vijeće usvojilo je danas proračun za 2026. godinu u
visini od 13,5 milijuna eura.
Usvojen amandman oporbe
Kuriozitet je da je vladajuća većina usvojila amandman
oporbenog vijećnika Slavena Ivića da se sredstva za udruge koje se bave
potporom osobama s invaliditetom uvećaju za oko 2.300 eura, a da se isti iznos
smanji za Zakladu Grada Knina.
Ivić je rekao da će zbog toga glasati za proračun no poručio
je Gradu da pišu projekte i na takav način povećaju budžetska sredstva.
Gradonačelnik Marijo Ćaćić mu je odgovorio da – kad su 2017. godine preuzeli vlast – nisu naišli ni na jedan projekt, a da su ih do sada napisali 120.
Dodao je da je proračun balans razvoja i brige o socijalnim
potrebama građana.
Pruži se koliko se možeš pokriti
Robert Marić iz HDZ-a je komentirao da je proračun „sigurica“
i da postoji manjak razvojnog potencijala. I on je kao i Ivić istaknuo da je
potrebno više projekata.
Pročelnica za financije Romana Stanić koja je i predstavila proračun, komentirala je da je Grad imao ekspanziju provedbom Intervencijskog plana od 2018. do 2024. godine što je proteklih godina povećavalo proračun. Sada je bolje s ići realnijim proračunom pa se tokom godine može ići u rebalans, kazala je referirajući se na izreku da se „trebamo pružiti onoliko koliko se možemo pokriti“.
Kostur iz ormara
Gradsko vijeće usvojilo je i drugi ovogodišnji rebalans u kojem se skrio jedan popriličan kostur iz ormara.
Naime, najznačajnija promjena odnosi se na 679 tisuća eura
koje Grad sudskom presudom mora vratiti državi, izvijestila je pročelnica
Stanić.
Grad je izgubio sudski postupak koji je protiv njega
pokrenula država još 2013. godine zbog
nenamjenskog trošenja sredstava. Morat će platiti državi oko 200 tisuća eura
glavnice i više od 400 tisuća eura kamata. Da bi to Grad mogao „pokriti“, morat
će podići beskamatni kredit od Ministarstva financija.
Rebalansom su ovogodišnji prihodi smanjeni za nešto manje od
400 tisuća eura i sada iznose oko 13,5 milijuna eura.
Skuplja naknada za odvoz smeća
Gradsko vijeće usvojilo je prijedlog da se usluga za
kućanstva Čistoće i zelenila poveća sa 6,32 eura na 10,18 eura mjesečno što je
povećanje od 61 posto. U obrazloženju prijedloga stoji da su rashodi Čistoće i
zelenila veći od prihoda 521 tisuću eura, a jedan od razloga je i potreba
povećanja plaća radnicima sukladno odluci Vlade o podizanju minimalne plaće.
Vijećnik Tomislav Čolak je upozorio da je direktor Čistoće i zelenila morao biti danas na sjednici zbog pola milijuna eura gubitka poduzeća i zbog povećanja naknade od 61 posto.
Gradonačelnik je komentirao da je to fer cijena i da je zapravo riječ o povećanju od oko tri i pol eura mjesečno. Budimo odgovorni, odvajamo otpad i računi će nam svima biti niži, dodao je.
Kazao je još da je Knin jedan od najčišćih gradova u zemlji te je iskazao zahvalnost radnicima Čistoće.
Vijećnica Ana Marić pitala je – je li poslovanje Čistoće
ugroženo zbog dugovanja Grada.
Grad nema dugovanja prema Čistoći za zbrinjavanje otpada.
Ako imamo, imamo dug za održavanje zelenih površina i to ne ugrožava poslovanje
poduzeća, odgovorio je gradonačelnik.
Gradsko vijeće podržalo pripajanje Komunalnog poduzeća šibenskom Vodovodu, izvijestio je HRT Radio Knin.
Pripajanje nalaže Zakon o vodnim uslugama, a Knin nije jedina jedinica lokalne samouprave koja na takvo rješenje nije htjela pristati. Ispregovarali smo najbolje što smo mogli, kazao je na sjednici gradonačelnik Marijo Ćaćić.
“Uspjeli smo pregovorima osigurati visok stupanj autonomije trajne poslovnice u Kninu, utjecaj na razvoj lokalne vodovodne mreže, samostalno određivanje cijena i odabir kadrova na našem području”, obrazložio je prijedlog odluke gradonačelnik Marijo Ćaćić.
Klub vijećnika HDZ-a podržao je odluku o pripajanju zato što se radi o Vladinoj odluci i Zakonu koji je donijelo Ministarstvo koje vode ljudi iz HDZ-a, kazao je vijećnik Robert Marić. Odgovarajući na njegovo pitanje, gradonačelnik je potvrdio da su Hrvatske vode uvjetovale isplatu sredstava za izgradnju vodovoda na Vrbniku pripajanjem Komunalnog poduzeća.
Nezavisni Slaven Ivić i Ana Marić tražili su dodatna objašnjenja, kritizirajući način na koji je Grad donio konačnu odluku, uz sumnju da nisu jasni pravi razlozi. Ministarstvo je ukinulo koncesiju za isporuku vode Komunalnom poduzeću, objasnio je Marijo Ćaćić. Alternativa je da građani ostanu bez vode, dodao je.
Ovo je koprenikanski obrat u gradonačelnikovom promišljanju o integraciji, zamjerio mu je vijećnik HSLS/HSP/BUZ-a Tomislav Čolak. Prozvao je gradonačelnika zbog nepotrebnog odugovlačenja. Rok za spajanje bio je u siječnju prošle godine, podsjetio je.
Trenutačno se na kninskom području gradi šesnaest kilometara vodovodne mreže, što bi kroz par mjeseci trebalo biti završeno. Grad Knin i dalje ima status investitorapročistača otpadnih voda budući da nije pristao na to da se prenese na Komunalno poduzeće, kazao je Marijo Ćaćić odgovarajući vijećniku Tomislavu Čolaku.
Sjednica Gradskoga vijeća na kojoj se trebalo raspravljati o pripajanju Komunalnog poduzeća Knin trgovačkom društvu Vodovod i odvodnja Šibenik nije održana zbog nedostatka kvoruma budući da je oporba napustila sjednicu, a nije bilo ni dvoje vijećnika iz pozicije.
Sad kad smo uspjeli postići suglasnost da očuvamo autonomiju kninskog Komunalnog poduzeća u procesu pripajanja, opozicija je pokazala neozbiljnost, kazao je za HRT Radio Knin gradonačelnik Marijo Ćaćić
Iz opozicije su kazali da je ovo reakcija na pristup pozicije tematskim sjednicama.
Grad Knin i Srednja strukovna škola Kralja Zvonimira potpisali
su ugovor o poslovnoj i tehničkoj suradnji na osnovu kojega će učenici vježbati
u Poduzetničkom centru na CNC stroju kojega je nabavio Grad.
– Na ovaj način stvaramo kadrove koji su nužni za razvoj
različitih tehnologija u Kninu i u Poduzetničkoj zoni. Ovo je stvaranje baze
mladih stručnih ljudi koji će svoje karijere, nadam se, vezati za Knin. Bit će
to sve skupa dio 3I inkubatora čime on ispunjava svoju osnovnu funkciju
inkubiranja novih znanja nužnih za razvoj grada – kazao je gradonačelnik Marijo
Ćaćić.
– Korištenje ovog stroja bit će prilika i za učenike i za
nastavnike da stječu nova znanja. Mi smo Ministarstvu znanosti i obrazovanja
podnijeli zahtjev za otvaranje novog nastavnog programa koji će se zvati Operater
strojne obrade, odnosno CNC operater – izvijestio je ravnatelj škole Milivoj Ilić.
Gradski parlament je na današnjoj maratonskoj sjednici najprije usvojilo izvješća o radu Turističke zajednice, Komunalnog poduzeća, Upravitelja i Čistoće i zelenila.
Rasprave nije nedostajalo.
Komunalno poduzeće ne želi pod Šibenik
Kninskom Komunalnom poduzeću od Ministarstva okoliša naloženo
je da se pripoji šibenskom. Ako to ne učini – ukinut će im se rješenje o
obavljanju vodoopskrbe djelatnosti, a kaznit će se i direktora. Unatoč tome,
kninsko Komunalno poduzeće, poštujući raniju odluku Gradskog vijeća, neće se
pripojiti Šibeniku, izvijestio je direktor poduzeća Drago Bjedov.
Gradonačelnik Marijo Ćaćić je izvijestio da se sada došlo u pat poziciju. Komentirajući poteze Ministarstva najavio je da će Grad ići tužbom pred Upravni sud, a kasnije, ako bude trebalo i na Visoki upravni sud, Ustavni Sud, ali i Europski sud u Strasbourgu.
Ima li novih Slavica i Jakova?
Direktora Komunalnog poduzeća vijećnik Slaven Ivić je pitao ima li novih kadrova, “novih Slavica, novih Jakova”.
Uvjeren sam da ćemo nove kadrove naći, odgovorio je direktor Komunalca dodavši ipak kako je starosna struktura poduzeća nepovoljna.
Na Maloj Promini ima kapaciteta za još 2 do 3 godine
Kakva je popunjenost kninskog odlagališta otpada Mala Promina pitao je direktora Čistoće i zelenila Ivana Mesića vijećnik Robert Marić.
“Mi smo sada na 60 posto i imamo kapaciteta za dvije do tri godine”, izvijestio je direktor Čistoće Ivan Mesić.
Jesu li razlog kašnjenju košnje trave ove godine potraživanja prema Gradu, pitala je vijećnica Ana Marić.
“Mi svoje poslove provodimo svake godine jednako”, odgovorio je direktor Mesić.
Grobna lista
Vijećnik Tomislav Čolak pitao je može li se kupiti grobnica na Gradskom groblju ili se građani bar mogu predbilježiti. Zanimao se i što je s grobnicama za branitelje.
“Grobnice gradimo tako da objavimo natječaj kada postoji potreba. Meni je u planu da se u budućnosti napravi neka lista. Što se tiče branitelja, riječ je o sufinanciranju dijela grobnog mjesta”, kazao je direktor Mesić.
Izvješće o izvršenju proračuna: manjak prihoda 670 tisuća
Gradsko vijeće usvojilo je danas izvješće o polugodišnjem izvršenju proračuna kojega je predstavila pročelnica za financije Romana Stanić.
U prvoj polovici ove godine ostvarenje prihoda iznosilo je 5,1 milijun eura, a toliki su bili i rashodi. Primitaka nije bilo, a izdaci su bili 670 tisuća eura što rezultira manjkom prihoda i primitaka u iznosu od 670 tisuća eura.
Prihodi poslovanja ostvareni su u iznosu od 4,8 milijuna
eura, a rashodi su bili 4,3 milijuna što rezultira viškom prihoda poslovanja u
iznosu od 478 tisuća eura.
Prihodi od prodaje nefinancijske imovine ostvareni su u
iznosu od 280 tisuća eura, a rashodi za nabavu nefinancijske imovine bili su
760 tisuća eura iz čega proizlazi manjak od 478 tisuća eura.
U izvještajnom razdoblju primici od financijske imovine i
zaduživanja nisu ostvareni dok su izdaci za financijsku imovinu i otplate
zajmova iznosili 670 tisuća eura te je ostvaren manjak u iznosu od 670 tisuća
eura.
Na kraju, Grad je prvo polugodište 2025. završio s manjkom prihoda i primitaka u iznosu od 670 tisuća eura.
Usvojen prvi rebalans: prihodi 13,9 milijuna, a rashodi 12,8
Gradsko vijeće usvojilo je i prvi ovogodišnji rebalans. Ukupni
prihodi su smanjeni za 800 tisuća eura te sad iznose ukupno 13,9 milijuna. Rashodi
poslovanja su povećani za iznos od 579 tisuća eura, a rashodi za nabavu
nefinancijske imovine smanjeni su u iznosu od 845 tisuća te ukupni rashodi sada
iznose 12,8 milijuna eura.
Povećanje prihoda se odnosi na komunalni doprinos te na
prihode od poreza na promet nekretnina i poreza na potrošnju alkoholnih i
bezalkoholnih pića. Smanjenje rashoda odnosi se na rashode za nabavu nefinancijske
imovine.
Prvim rebalansom je preneseni namjenski višak od neutrošenog kredita smanjen na iznos od 335 tisuća eura te će se prenijeti u Proračun za 2026. U prvi rebalans uključen je i dio manjka iz prethodnih godina u iznosu od pola milijuna eura.
Ostalo još 800 tisuća eura kratkoročnog kredita
Vijeće je usvojilo i polugodišnji izvještaj o radu gradonačelnika koji je spomenuo i kratkoročni kredit od 2,5 milijuna eura.
Otkrio je da je ostalo još 800 tisuća eura za vratiti i naglasio kako se u to zaduženje moralo ići kako bi se završili projekti iz Intervencijskog plana.
Vijećnička pitanja
Koncesija za autopraonicu kod Dinarinog igrališta je istekla i ista će se ukloniti; svi poslovni prostori na staroj tržnici su iznajmljeni; krađu hrvatske zastave s tvrđave još uvijek istražuje policija; za izgradnju novog vrtića vrijednu 1,1 milijun eura preostalo je za platiti još 190 tisuća eura; veliki prostor u Poduzetničkom centru u bivšoj Kninjanci je iznajmljen Jako Sportu, projekt pomoćnog igrališta NK Dinara se privodi kraju i slijedi poravnavanje zemlje laserskim grederom – odgovori su na pitanja vijećnika.
Izvršenje proračuna za 2024: manjak od 357 tisuća eura
Grad Knin je u prošloj godini ostvario manjak od 357 tisuća eura, iznijela je podatak pročelnica za financije Romana Stanić izvješćujući na današnjoj sjednici Gradskog vijeća o izvršenju proračuna za 2024. godinu. Prihodi su iznosili 12,9 milijuna eura, rashodi 12 milijuna dok su izdaci na zajam iznosili 1,3 milijuna eura.
S prenesenim manjkom iz prethodnih godina manjak Grada sada
iznosi 2,3 milijuna eura.
Roberta Marića iz HDZ-a je zanimalo zašto su prihodi od
poreza na dohodak manji nego 2023. godine. Dobio je odgovor od pročelnice za
financije da ti prihodi nisu manji nego su razlomljeni na više proračunskih
stavki.
Muke s kratkoročnim kreditom
Oporbenu nezavisnu vijećnicu Anu Marić zanimalo je što je s
kratkoročnim kreditom Grada, odnosno zašto nije još vraćen.
Dobila je odgovor od pročelnice Stanić da Grad nažalost nije
povukao planirana sredstva, da je ostalo još milijun eura kredita i da će Grad
mjesečno otplaćivati po 100 tisuća eura.
Oporbeni nezavisni vijećnik Slaven Ivić se osvrnuo na
mjesečnu kamatu od 4 tisuće eura na spomenuti kredit i upitao koliko se
cisterni vode moglo isporučiti za taj iznos. Pitao je i zašto Grad nije bolje
planirao.
Gradonačelnik Marijo Ćaćić je odgovorio da je bila opcija da
se odustane od EU projekata iz Intervencijskog plana ili da se ide na
kratkoročni kredit. Što se planiranja tiče, dodao je da se nisu mogla planirati
ni inflacija niti povećanje cijena u građevini i drugim sektorima.
A po pitanju cisterni s vodom kazao je da su se riješile
liste čekanja.
Je li bilo potrebno toliko ulagati u projektnu
dokumentaciju?
Zašto je Grad u 2024. godini toliko inzistirao na izradi
projektnih dokumentacija za razne projekte, a sada je upitna isplata plaća i
funkcioniranje ustanova, pitao je Slaven Ivić. Robert Marić iz HDZ-a je isto
upozorio na „enormnu projektnu dokumentaciju i minuse u poslovanju Grada“.
Kad imamo gotovu projektnu dokumentaciju, mi možemo
prijavljivati projekte raznim fondovima, a nama se dogodilo da 2017. nismo
imali dokumentaciju za niti jedan projekt, odgovorio je gradonačelnik.
„Imamo ambiciozne planove i zato imamo i projektnu
dokumentaciju i to je odgovoran pristup Grada. To košta, ali je to trošak kojeg
moramo imati“, rekao je.
Da nije projektne dokumentacije ne bi prošao ni najnoviji
2,75 milijuna eura vrijedni projekt izgradnje 11 obiteljskih kuća za mlade
obitelji, kazao je.
Gradsko vijeće usvojilo je izvještaj o radu gradonačelnika
za prošlu godinu.
Što je s pomoćnim igralištem NK Dinare?
Od vijećničkih pitanja izdvajamo ono Ane Marić o pomoćnom igralištu NK Dinara. Pitala je u kojoj je fazi sanacija i koliko sredstava je uloženo.
„Sve je transparentno s ulaganjem u obnovu igrališta i svaki
cent se može provjeriti. Sanacija je pri kraju. I sam sam ljut što još nije gotovo,
ali ne mogu utjecati na dinamiku radova“, odgovorio je gradonačelnik.
Na konstituirajućoj sjednici novog saziva Gradskog vijeća za predsjednika je izabran Dario Škegro izabran s Nezavisne liste Marija Ćaćića.
S ove liste su u Gradsko vijeće još ušli Antonio Karaga, Ana Marija Vuković, Barbara Grgić, Jelena Kaić i Domagoj Jurković.
S liste HDZ-a u vijeću će biti Robert Marić, Ante Dujić, Ivona Šimunović Lukić i Joso Bajan.
SDSS će u Gradskom vijeću imati dva člana, Mihaelu Đujić i Nikolu Bajića, a s nezavisne liste koju je predvodio Slaven Ivić će osim njega u kninskom parlamentu biti i Ana Marić.
Svi oni su danas položili i prisegu. Prisegu nije položio Tomislav Čolak iz MOST-a koji je sjednicu napustio prije samog konstituiranja nezadovoljan radom iste.
Za potpredsjednike Gradskog vijeća izabrani su Robert Marić iz HDZ-a i Mihaela Đujić iz SDSS-a.
Danas su prisegnuli i gradonačelnik Marijo Ćaćić, njegov zamjenik Marko Pehar i zamjenik gradonačelnika iz redova srpske nacionalne manjine, Miloš Bradaš.
U pozdravnom govoru gradonačelnik Ćaćić je pozvao sve vijećnike da konstruktivnim prijedlozima i kritikama sudjeluju u radu vijeća te posredno i u razvoju Knina. Isti poziv je uputio i svim građanima za koje su, kako je istaknuo, vrata gradske uprave uvijek otvorena.
Više fotografija pogledajte u Huknetovoj Facebook grupi.
U prostorijama Gradske uprave Grada Knina danas je održana službena primopredaja izvršne vlasti. Marijo Ćaćić nastavlja obnašati dužnost gradonačelnika, temeljem ukazanog povjerenja građana na proteklim izborima.
Zamjenici gradonačelnika u novom mandatu bit će Marko Pehar i Miloš Bradaš, koji će u suradnji s gradonačelnikom sudjelovati u vođenju izvršne vlasti i provedbi strateških ciljeva Grada.
Tijekom primopredaje potpisan je zapisnik s izvješćem o primopredaji izvršnih ovlasti.
Nova-stara uprava Grada Knina nastavlja s radom na projektima usmjerenima na održiv razvoj, unaprjeđenje infrastrukture, socijalnu uključenost i stvaranje boljih uvjeta za život svih građana.
Grad Knin zahvaljuje građanima na podršci te nastavlja djelovati otvoreno, odgovorno i u službi javnog interesa.
U Kninu je danas održana 40. sjednica Gradskog vijeća koja je uglavnom bila protokolarnog karaktera.
Jedina medijski zanimljiva točka dnevnog reda odnosila se na donošenje Odluke o uvjetima i postupku raspolaganja nekretninama na području Gospodarske zone Preparandija.
Odluka se, kako je istaknuo gradonačelnik Marijo Ćaćić, donosi jer se javio zainteresirani investitor za kupnju objekta stare zgrade Preparandije. Riječ je o investitoru koji je već ulagao u turizam u našoj županiji, kazao je gradonačelnik.
Odluka o samoj prodaji zgrade Preparandije morat će se posebno donijeti na nekoj od idućih sjednica Gradskog vijeća.
Gradsko vijeće usvojilo je četvrti ovogodišnji rebalans. Ukupni prihodi su smanjeni za 355 tisuća eura te sada iznose 15,7 milijuna eura.
Rashodi poslovanja su povećani, a za nabavu nefinancijske imovine smanjeni te sada ukupni rashodi iznose 12,9 milijuna eura.
Smanjenje prihoda se uglavnom odnosi na kapitalne pomoći iz državnog proračuna za rekonstrukciju novog vrtića budući da će biti uplaćeni iduće godine.
Povećanje prihoda odnosi se na prihode od zakupa poslovnih objekata, prihode od najma javnih površina te na prihode od prodaje dugotrajne imovine – jer je u trenutku izrade rebalansa došlo do ispunjenja prethodnog plana.
Smanjenje rashoda se odnosi na nabavu nefinancijske imovine. Preneseni nenamjenski višak od neutrošenog kredita smanjen je na iznos od 416 tisuća eura i prenijet će se u proračun za 2025. godinu. isto kao i iznos predviđen za rekonstrukciju Gundulićeve ulice u iznosu od 340 tisuća eura.
Sukladno odluci o sukcesivnom pokriću manjka iz prethodnog razdoblja, planirano je pokriće za ovu godinu u iznosu od 500 tisuća eura prenesenog manjka.
Milijuni gradskog novca – za provedbu Intervencijskog plana
Zadnji rebalans je prezentirala i pojasnila pročelnica za financije Romana Stanić koja je, odgovarajući na pitanja vijećnika HDZ-a, izvijestila da je Grad financirao Intervencijski plan s 15 posto ukupnog iznosa, a ne s 3 posto kako je prvotno planirano jer je država u vrijeme korone, zbog drugih financijskih obaveza, odustala od svog 12-postotnog sufinanciranja.
Zato je, dodala je, Grad podigao kredit, kako bi mogao sufinancirati projekte iz Intervencijskog plana. Kredit je podignut na deset godina i uredno se vraća, obavijestila je.
Dodala je kako je pri provedbi Intervencijskog plana bilo puno i izvantroškovničkih obaveza koje uopće nisu bile predviđene unutar odobrenih sredstava tako da je Grad uložio i dodatnih četiri milijuna eura kako bi se sve moglo provesti.
Usvojen proračun za 2025. godinu
Gradsko vijeće usvojilo je i proračun za 2025. godinu. Ukupni prihodi i primici su 13 milijuna eura, a rashodi 13,4 milijuna.
Razlika prihoda i rashoda od 0,4 milijuna (356 tisuća) eura će se podmiriti prenesenim viškom proračunskih korisnika.
U proračun je uključen i neiskorišteni dio kredita podignutog u 2022. godini kao i 500 tisuća prenesenog manjka .
