Warning: Cannot modify header information - headers already sent by (output started at /home/hrhuknet/public_html/wp-content/themes/vienna/header.php:2) in /home/hrhuknet/public_html/wp-content/themes/vienna/inc/functions/scripts.php on line 66
 
Sortiraj po:
Pogledaj:
  • Naslovna
  • Članci objavlji od strane admin
  • (  »   Page 4)

Autor: admin

Aralica otkrio što mu je Tuđman rekao na tvrđavi: Knin više nikada neće biti ključan


Primajući danas Nagradu Grada Knina za životno djelo akademik Ivan Aralica je otkrio što mu je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman rekao na kninskoj tvrđavi, 6. kolovoza 1995. godine, dan poslije oslobođenja Knina.

Po Araličinim riječima, Tuđman mu je rekao kako Knin više nikada neće biti ključan te mu je otkrio namjeru o “probijanju” Velebita (trasa današnje autoceste koja zaobilazi Knin) s ciljem stvaranja nove geostrateške situacije u Hrvatskoj.

Odmah je danas 89-godišnji Aralica uvidio da je rekao nešto što nikako nije trebao pa je pokušao ispeglati izrečeno, no poprilično bezuspješno.

Podsjetimo, Knin je oduvijek bio prirodna spona kontinentalne Hrvatske i Dalmacije. Zvan je u stara vremena ključem Hrvatske i vratima Dalmacije.

I u bliskoj prošlosti imao je ključnu prometnu ulogu, Dok nije bilo sadašnje autoceste, Zagreb i Split povezivala je samo državna cesta D1 koja prolazi kroz Knin.

Zamisao o suvremenome cestovnom povezivanju Splita i Zagreba na razini autoceste iznio je u javnost akademik Josip Roglić 1961. godine. Predložio je koridor odnosno trasu kojom se išlo još u staro rimsko doba i koja je naravno prolazila kroz Knin.

Za vrijeme Hrvatskog proljeća inicijativa je ozbiljno zaživjela, a autocesta se trebala zvati “Kralja Tomislava”.

Gašenjem Hrvatskog proljeća ta ideja zamire, a autocesta se proglašava nacionalističkim projektom.

Krajem devedesetih ponovno se kreće s inicijativom za gradnju autoceste, no ovaj put s trasom koja zaobilazi Knin u širokom luku.

Za tu trasu je u Hrvatskom Saboru glasao i tadašnji saborski zastupnik HDZ-a i kninski gradonačelnik Josip Odak, što je politički kuriozitet za proučavanje.

Epilog svi dobro znamo. Imamo autocestu koja je naš grad zaobišla i učinila ga slijepim crijevom.

Knin definitivno više nije ključan i nikada više neće ni biti. Rečeno – učinjeno!

I. Š.

Održana svečana sjednica Gradskog vijeća


Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća održanoj na tvrđavi danas su dodijeljena priznanja zaslužnim građanima.

Nagradu Grada za životno djelo dobio je književnik Ivan Aralica koji je učiteljsku školu završio u Preparandiji u Kninu, a radnja nekih njegovih romana događa se u kninskom kraju. U opisu nagrade piše da ju je dobio “za stvaralaštvo kojim je obilježeno vrijeme u kojem je djelovao i čiji je stvaralački put zaokružen, a djela i ostvarenje ostaju trajno dobro”.

Nagrade Grada dobili su ministar Zdravko Marić (bit će mu uručena naknadno) “za izniman doprinos i angažman na osiguranju sredstava za izgradnju atletske staze…”, zapovjednik JVP Knin Mladen Jelić “za izniman doprinos u razvoju sustava vatrogastva i protupožarne zaštite…” te stomatolog Luka Lubina “za izniman doprinos unaprijeđenju struke…”.

Plakete Grada dodijeljene su Dragoljubu Čupkoviću “za značajan doprinos… suživotu u gradu Kninu” i Zoranu Lovriću “za 70 puta darovanu krv…”.

Grb Grada dobili su Robert Šistov i Josip Mijač koji su 26. prosinca 2018. skočili u Krku kako bi spasili ljude iz automobila te Živojin Ognjenović koji je 29. lipnja 2017. uspio iz automobila koji je sletio u Krku izvući unesrećenog.

Na današnjoj sjednici gradonačelnik Marko Jelić napravio je iscrpni pregled učinjenoga u proteklih godinu dana, posebno istaknuvši gradnju vrtića, kupnju zgrade Kninjanke za potrebe poduzetništva, provedbu projekata iz Intervencijskog plana te rast broja posjetitelja kninske tvrđave koji je u zadnjih godinu dana na pojedinačnoj razini viši za 97, a na grupnoj za 373 posto.

Prisutnima su se obratili i predsjednica Gradskog vijeća Vedrana Požar, župan Goran Pauk i ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac koja je danas boravila u Kninu kako bi potpisala nekoliko projekata iz Intervencijskog plana među kojima je i sedam projekata iz segmenta razvoja poduzetništva vrijednih 3,5 milijuna kuna.

Istaknula je i da Knin kao jedan od najstarijih europskih gradova i grad koji leži na sedam rijeka te je okružen s devet planina ima potencijal za razvoj.

I. Š.

Turnir: U 20h polufinalne utakmice; Tombola donosi ljetovanje


Malonogometni turnir Sveti Ante Knin – rezultati od sinoć:

BEACH BAR FJAKA WEST HAM RAŽINE – CARPE DIEM 0:5
MNK OTAVICE – MNK RUPE 4:2
TORCIDA OTOK KAVANA OTOK – BLACK&WHITE 7:1

Najava za danas – polufinalne utakmice i tombola:

20:00 TORCIDA OTOK KAVANA OTOK – CARPE DIEM
21:30 EL MONT/TAXI LOZANČIĆ – MNK OTAVICE

Osim standardne tombole na zaokruživanje danas se nudi mogućnost osvajanja čak pet nagrada u drugoj tomboli. Glavna nagrada je ljetovanje (dvije noći) za dvije osobe u apartmanu Maru koji se nalazi u Biogradu na moru!

Cijena tombole je simboličnih 5 kn.

Foto: FB stranica Malonogometni turnir “Sv. Ante” – Knin 

Otvorena izložba “Mlinice Oko Knina”


Donosimo čak tri teksta u jednom članku. Ivica Šimić novinarski je izvijestio s otvaranja izložbe, Sandra Žulj progovorila je o ljudskom i društvenom momentu mlinica i naznačila njihovu turističku perspektivu, a u tekstu Marka Sinobada dobivamo vrlo zanimljivi povijesni i geografski pregled mlinica u kninskom kraju.

Otvorena izložba kojom se iz zaborava vade – mlinovi

Piše: Ivica Šimić

U Galeriji Kninskog muzeja na tvrđavi jučer je otvorena izložba fotografija “Mlinice Oko Knina”.

Izložbu su predstavili Sandra Žulj iz Pučkog  otvorenog učilišta Knin i Ivana Mikulić Sarić iz Kninskog muzeja te ravnatelj muzeja grada Šibenika, Željko Krnčević naglasivši kako je ovdje riječ o svojevrsnoj umjetničko-edukativnoj reafirmaciji i vađenju iz zaborava mlinica koje su dio ovdašnje kulture i povijesti i kojih je na kninskom području bilo čak 97.

Ovo je druga po redu izložba u okviru zanimljive lokalne umjetničke franšize nazvane “Oko Knina” kojoj je cilj promocija našeg grada kroz fotografije prirodnih i kulturnih ljepota kraja.

Zato, s nestrpljenjem očekujemo koja je sljedeća stanica u tom “Oko Knina” putovanju.

Još na kraju kažimo da je izložbu jučer otvorio predsjednik Foto kluba Knin Mićo Samardžija i da je to bilo najbrže i najkraće otvaranje neke izložbe ikad.

Mlinice OKO KNINA

Piše: Sandra Žulj, Pučko otvoreno učilište Knin

Bogatstvo vodom je oduvijek bila odlika kninskog kraja te stoga ne čudi činjenica da je u jednom trenutku u povijesti zabilježeno čak 97 mlinova u njegovoj bližoj i daljoj okolici.

Osim mjesta gdje su mještani mljeli žitarice, mlinice su igrale i važnu ulogu u njihovom društvenom životu. Tu su se sastajali, prenosili pozdrave, razmjenjivali informacije, prepričavali događaje.. Napuštanjem tradicijskog načina življenja sve se manje u mlinovima čuje razgovor i zvuk mlinskog kola. Rijeke su i dalje tu, a od mlinica najčešće ostaje samo trag u obliku poluruševnih zgrada.

Kako bi zabilježili i donijeli nam priče o Mlinicama, Kninski muzej i Pučko otvoreno učilište Knin organizirali su dvodnevni foto seminar pod nazivom ‘Mlinice OKO KNINA’. Ispričati njihovu priču bitan je moment upoznavanja sa kulturnim i povijesnom znamenitostima kninskog kraja. O njima se ne zna dovoljno, a zaslužuju više pažnje i svoje mjesto u turističkim vrednotama ovoga područja.

Zadatak onih koji priču prenose na sebe su preuzeli članovi fotoklubova Knin, Šibenik i Split. Oni kao sudionici, a pod stručnim vodstvom arheologa i profesionalnog fotografa, bilježili su objektivima svoja zapažanja o Mlinicama sa šireg kninskog područja.

Posjetili su sljedeće mlinice: Vaskov (Đurića) mlin, Šegrtovića mlin i Crnogorčev mlin na rijeci Krčić; Milivojevića (Vukovića i Šimića) mlin, Zelenbabin mlin i Kotarašev (Letrikin) mlin na rijeci Butižnici te Srnovića mlin, Šimetin (Ivankovića) mlin i Vagića mlin na rijeci Zrmanji.

Ova izložba rezultat je priče ispričane o nekim minulim vremenima, a zabilježene od strane fotografa, izlagača ove izložbe.

Velika je vjerojatnost da, ako promatrate izložene fotografije dovoljno dugo, čujete priču koju pričaju Mlinice. Priča je to o jednom svijetu koji je iščezao neprimjetno dok smo gledali negdje mimo njega, priča je to i o minulim vremenima koja su oživjela još jednom kroz objektive izlagača.

Iz kataloga izložbe – povijesni i geografski pregled mlinica na kninskom području

Piše: dr. sc. Marko Sinobad

Mlinarstvo je od davnina bilo značajna privredna djelatnost kninskoga kraja koji uz Kninsko i Kosovo polje ima i brojna brdska područja pogodna za uzgoj raznih žitarica.

Prvi spomeni mlinova na širem kninskom području u povijesnim izvorima datiraju u kasni srednji vijek i vrijeme Osmanskog Carstva. Iz osmanskih opširnih katastarskih poreznih popisa (deftera) koji su izrađivani u više navrata u periodu od 1550. do 1609. godine, poznato je da su se u Kninskom i Kosovom polju uzgajali pšenica, ječam, proso, raž i zob.

Spomenute poljoprivredne kulture ostale su zastupljene i u narednim stoljećima, dok se kukuruz kao jedna od vodećih poljoprivredna kultura prije posljednjeg kolapsa zemljoradnje, počeo uzgajati u kninskom kraju tek početkom 19. stoljeća.

Jedan od ranih statističkih podataka vezanih uz brojno stanje mlinova u kninskom kraju, a potječe iz 1799. godine u vrijeme prve austrijske uprave, svjedoči da je na području tadašnjeg mjesnog starješinstva Knin bilo 97 mlinova.

Karakter poljoprivredne proizvodnje, brojnost i distribucija mlinova od 19. stoljeća na ovamo dosta se precizno može rekonstrirati na temelju austrijskog katastra koji je za kninsko područje izrađen 1827. i 1828. godine i koji je reambuliran više puta do propasti Austro-Ugarske Monarhije.

Spomenuti katastar bilježi više mlinove koji su se do danas sačuvali u aktivnom stanju i onih koji su bili aktivni do prije nekoliko desetljeća, ali također i više onih koji su u ruševnom stanju znatno duži period i čiji se tragovi na terenu danas jedva prepoznaju.

Mlinovi osim što su kroz povijest bili bitni privredni subjekti imali su i važnu ulogu u društvenom životu. U njih su stalno dolazili ljudi iz uže ili šire okolice zbog mljevenja žitarica, zvani pomliovci i dok se čekalo na red bilo je prilično vremena za druženje te razmjenu privatnih i poslovnih informacija. Iz tog su razloga brojni mlinovi imali pomoćne objekte gdje su se mlinari, pomliovci i tovarne životinje mogli odmarati.

Mlinovi na kninskom području pripadaju najrasprostranjenijom tipu dalmatinskih mlinova – vodenicama – čije se postrojenje sastoji od vodoravnog mlinskog kola koje se pokreće na način da voda iz akumulacije kroz žljebu pada na kašike mlinskog kola te se njegovo horizontalno kružno kretanje preko vertikalne osovine prenosi na gornji mlinski kamen.

Donji dio mlinskog postrojenja smješten je u koturači, nadsvođenom ili potavanjenom prostoru kroz koji protječe voda, a gornji dio kojeg čine nepomični i pokretni mlinski kamen tj. kolo, u samom prostoru mlina.

Najveći dio mlinova na kninskom području je u zapuštenom stanju i u različitom stupnju urušavanja konstruktivnih elemenata i mlinskih postrojenja. Aktivno je svega pet mlinova, Kotarašev mlin u Kninskom polju, Jovića i Vukovića mlin u Riđanima te Milivojevića i Jerkovića mlin u Golubiću od kojih su posljednja dva potpuno izgubila izvornu arhitektonsku vrijednost, dok su prva tri zbog suvremene izgradnje u neposrednoj blizini izgubila svoju ambijentalnu vrijednost.

Na kninskom području na toku rijeke Krke u selu Radučiću postoji Omčikusa mlin na mjestu Bilušića buka te sklopovi mlinova u selu Ivoševcima neposredno iznad Manajlovačkog slapa i u blizini Miljacke.

Na toku rijeke Krčića u Podinarju, dijelu sela Polače, postoji šest mlinova: Đurića, Sain (Mirkovića ili Čogeljića), Šilića (Vučkovića), Vaskov (Đurića), Šegrtovića i Crnogorčev mlin.

Na toku Mlinske Butižnice u Kninskom polju postoji četiri mlina: Anića, Ćosin (Marića), Kotarašev (Letrikin) i Sinobada mlin. Na toku rijeke Butižnice u selu Golubiću postoje dva mlina: Zelenbabin i Milivojevića (Vukovića i Šimića) mlin, a u predjelu zvanom Mlinčine sjeverno i istočno od zaseoka Šimići bila su još dva mlina.

U selu Golubiću na toku potoka koji protječe južno od zaseoka Jerkovići i uljeva se u potok Došnicu u prvoj polovici 19. stoljeća postojala su tri mlina izgrađena od drveta, a na mjestu srednjeg danas se nalazi aktivni mlin građen blok opekom i betonom.

U selu Strmici preostao je svega jedan Deljin mlin na potoku Mračaju.

U kanjonu rijeke Radljevac postoje četiri mlina od kojih se Nonkovića mlin nalazi na području sela Žagrovića, Stojakovića mlin na području sela Radljevca te Tintorov (Torbičin) i Krivošijin (Torbičin) mlin na području sela Plavna.

U samome Plavnu postoji još pet mlinova: jedan u zaseoku Torbice, Rusića i Bojanića mlin na potoku Bašincu te Alfirevića i Jankelića mlin na potoku Tukleču.

Na toku rijeke Zrmanje na području sela Pađena nalaze se dva sklopa mlinova: Pađenski i Oćestovački. Na toku iste rijeke u Mokrom polju postoje četiri mlina: Jolića, Popovića, Vagića i Srnovića mlin i isto toliki broj u Erveniku: Šarića (Kovačevski), Bulin (Žeželjev), Šimetin (Ivankovića) i Vujanića mlin.

Na izvoru rijeke Kosovčice u Riđanima u Kosovom polju postoje Trifunovića, Milića, Rapa i Jablanov mlin od kojih su posljednja dva u ispravnom stanju, ali se ne koriste. Ondje je postojao i Strinića mlin samo je odavno uništen.

Nizvodno na toku iste rijeke u blizini crkve sv. Ilije postoje mlinovi Đurđevića, Vukovića i Jovića od kojih su posljednja dva još uvijek aktivna. Jedan mlin na toku rijeke Kosovčice nalazi se u blizini zaseoka Vučenovići u Ramljanima, a u selu Biskupiji u blizini Lopuškog vrela na toku istoimenog potoka koji se ulijeva u rijeku Kosovčicu postojao je Lopuški mlin.

Mlinovi na toku rijeke Krčića u Podinarju sačuvali su se u izvornom ekohistorijskom kontekstu i u tom pogledu imaju najveću ambijentalnu vrijednost bez obzira na stanje njihove očuvanosti. Specifični su po tome što su izgrađenu u samom koritu rijeke ili neposredno uz njenu obalu zbog čega su im jaže vrlo kratke ili ih uopće nemaju, a akumulacije se nalaze neposredno iznad mlinova. Razlog za to treba tražiti u povremenom presušivanju rijeke koje je omogućavalo izgradnju u samom koritu rijeke ili neposredno uz njegovu obalu.

S druge strane mlinovi na toku rijeke Zrmanje u Pađenama, Mokrom polju i Erveniku smješteni su čak do 50 m od korita rijeke, imaju duge jaže s prebojima i akumulacijama koji su od mlinova udaljeni između 100 i 400 m.

Ukupno stanje mlinova na kninskom području alarmantno je loše. Od opisanih deset mlinova, pet ih je bez krovišta, a na četiri su se počeli urušavati i zidovi. Elemenata za potencijalu rekonstrukciju iz godine u godinu je sve manje.

Njihovo propadanje u uskoj je vezu s napuštanjem tradicijskog načina življenja i depopulacijom sela koja je pokrenuta industrijalizacijom društva šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, ubrzana ratnim dešavanjima devedesetih godina istog stoljeća i koja još uvijek ne prestaje uslijed sve veće mobilnosti preostalog stanovništva unutar granica Europske unije i šire.

Ekonomska isplativost obnove mlinova u današnjem kontekstu ne može se bazirati na njihovoj isključivo tradicionalnoj namjeni jer za nju više nema osnove, stoga je jedina vidljiva mogućnost da se dopuni turističkom namjenom.

Sain (Mirkovića ili Čogeljića) mlin
Nalazi se u Podinarju na toku rijeke Krčić i drugi je mlin od izvora. Izgrađen je najranije u drugoj polovici 19. stoljeća. Zidan je kamenom, a bio je pokriven kamenim pločama. U mlinu se nalazilo šest mlinskih postrojenja.

Sedamdesetih godina prošlog stoljeća koristili su ga mlinar Pilip Crnogorac pok. Arse i Anđa Crnogorac ud. Krste. Mlin je registrirano kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara RH pod brojem RST-594. Ispred mlina nalaze se tri lučna mosta zidana kamenom koji predstavljaju značajno dostignuće tradicijskog graditeljstva.

Vaskov (Đurića) mlin
Nalazi se u Podinarju na toku rijeke Krčić i četvrti je mlin od izvora. Naziv Vaskov dobio je po mlinaru Mirković Vasi pok. Ilije. Izgrađen je nakon Drugog svjetskog rata. Temeljni dijelovi mlina zaključno s pločom su betonski, dok su zidovi građeni kamenom. U mlinu se nalazilo šest mlinskih postrojenja od kojih su ostala sačuvana gornja kola. Mlin je registrirano kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara RH pod brojem RST-593.

Šegrtovića mlin 
Nalazi se u Podinarju na toku rijeke Krčić i peti je mlin od izvora. Smješten je uzvodno od ušća bujičnog potoka Dulibe. Izgrađen je najranije u drugoj polovici 19. stoljeća. U mlinu se nalazilo šest mlinskih postrojenja od kojih su ostala sačuvana gornja kola. Ispred mlina se nalazio most preko rijeke, ali je u cijelosti urušen.

Crnogorčev mlin 
Nalazi se u Podinarju u kanjonu rijeke Krčića uz njegovu lijevu obalu i u blizini nekadašnje cestarske kuće oko koje se formirao zaseok Ševići. Posljednji je šesti mlin na toku rijeke. Mlin je ucrtan na austrijskom katastru iz 1828. godine što ukazuje da je izgrađen u vrijeme Mletačke Republike ili čak još ranije. Građen je sedrom i u solidnom je građevinskom stanju iako mlinska postrojenja više nisu u funkciji. Mlin još uvijek ima sačuvane izvorne drvene kašike.

Milivojevića (Vukovića i Šimića) mlin 
Nalazi se u selu Golubiću uz lijevu obalu istočnog rukavca rijeke Butižnice u blizini Šimića mosta. Mlin je ucrtan na austrijskom katastru iz 1828. godine što ukazuje da je izgrađen u vrijeme Mletačke Republike ili čak još ranije. Današnji mlin predstavlja drastičnu rekonstrukciju kojom su u potpunosti izgubljena izvorna arhitektonska svojstva. U funkciji je ostao samo jedan dio u kojem se nalazi jedno mlinsko postrojenje koje trenutno koristi Milka Milivojević ud. Gojka. Mlin je prethodno bio u vlasništvu obitelji Vukovića i Šimića.

Zelenbabin mlin 
Nalazi se u selu Golubiću uz desnu obalu rijeke Butižnice između zaseoka Šimići i Arule. Mlin je sagrađen sredinom ili u drugoj polovici 19. stoljeća i predstavlja jedan od najkompleksnijih etnografskih objekata na području Dalmacije. Na mjestu današnje zgrade, u vrijeme izrade austrijskog katastra za katastarsku općinu Golubić iz 1828. godine, postojao je mlin koji je u cijelosti bio izgrađen od drveta.

Današnji mlin je stambeno-gospodarska katnica građena sedrom čija se etaža kata koristila kao stambeni prostor. U prizemnom dijelu zgrade nalaze se dvije bučnice s koševima ukopanim u zemlju za potrebe pranja biljaca. Uz bučnice je postojala i stupa za sukno te četiri mlinska postrojenja od kojih su dva bila u pogonu sve do izgradnje hidroelektrane Golubić koja je oduzela vodu iz tog dijela korita rijeke.

Izgradnjom postrojenja hidroeletrane u neposrednoj blizini, mlin je izgubio i svoju ambijentalnu vrijednost. Njegov posljednji korisnik bio je Jandrija Zelenbaba pok. Ilije. Mlin je registrirano kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara RH pod brojem RST-1064.

Kotarašev (Letrikin) mlin 
Nalazi se u Kninskom polju na toku potoka zvanog Mlinarica ili Mlinska Butižnica koji izvire na Šegotinom vrelu. Riječ je o jednom od najranije datiranih mlinova i jedinom aktivnom mlinu na užem području grada Knina. Mlin je prikazan na mletačkoj katastarskoj mapi Kninskog polja s početka 18. stoljeća.

U to vrijeme imao je pet mlinskih postrojenja, od kojih su tri bila u posjedu serdara Sinobada te po jedno u posjedu izvjesnih Zorzija (Agiutante) i Draganića. Posljednje stoljeće u vlasništvu je obitelji Kotaraš, a danas se njime koristi bračni par Spase i Dragica. U mlinu se nalaze dva mlinska postrojenja i izdvojena prostorija u funkciju kužine.

Srnovića mlin 
Nalazi se u selu Mokrom polju uz desnu obalu rijeke Zrmanje na mjestu gdje rijeka ulazi u kanjon između Mokrog i Erveničkog polja. Četvrti je mlin na toku rijeke kroz Mokro polje. Od zaseoka Bjedovi udaljen je oko 150 m u smjeru jugozapada. Iz zaseoka do mlina vodi djelimično kladrmirana ulica omeđena suhozidima.

Mlin je ucrtan na austrijskom katastru iz 1827. godine što ukazuje da je izgrađen u vrijeme Mletačke Republike ili čak još ranije. Mlin je imao dva mlinska postrojenja sa željeznim kašikama. Naknadno su uz mlin izgrađene još dvije stambeno-gospodarske zgrade od kojih je jedan katnica i na pročelnom zidu ima građevinski natpis koji bilježi da je zgradu podigao Mate Bjedov 1925. godine. Osim toga oko mlina postoje i lučni, kamenom građeni mostići i suhozidom ograđeni vrtlovi koji dodatno oplemenjuju ovaj iznimno zanimljiv arhitektonski sklop visoke ambijentalne vrijednosti.

Šimetin (Ivankovića) mlin
Nalazi se u selu Erveniku uz lijevu obalu rijeke Zrmanje u blizini zaseoka Graonje i crkve sv. Nikole. Treći je mlin na toku rijeke kroz Ervenik. Na glavnom pročelju mlina postoji građevinski natpis koji bilježi da je mlin ”velikim trudom i za svoju službu” izgradio Juko Ivanković pok. Mate 1860. godine. U mlinu se nalazilo sedam mlinskih postrojenja. Riječ je o najsloženijem gospodarskom kompleksu te namjene na širem kninskom području koji ima posebnu arhitektonsku i ambijentalnu vrijednost.

Sastoji se od četiri kamene zgrade, niza kamenih podzida i zidova, jaža i mostova. Osim toga uz mlin je postojao i planski uređen vrt kojeg mještani nazivaju Đordin, a koji u ruralnom okruženju predstavlja jedinstven primjer hortikulturalnog uređenja prostora svojstvenog urbanim sredinama i ladanjskim kompleksima.

Vagića mlin 
Nalazi se u selu Mokrom polju uz desnu obalu rijeke Zrmanje između zaseoka Vagići i Popovići. Treći je mlin na toku rijeke kroz Mokro polje. Mlin je ucrtan na austrijskom katastru iz 1827. godine što ukazuje da je izgrađen u vrijeme Mletačke Republike ili čak još ranije. Mlin je imao četiri mlinska postrojenja. Voda je do mlina dotjecala jažom dugom oko 250 m, a iz toka rijeke odvajala se na preboju koji stvara vodopad izrazite ambijentalne vrijednosti. Preboj se nalazi 100 m nizvodno od mosta preko rijeke.

 

Danas četvrtfinalne utakmice Malonogometnog turnira Sveti Ante:


Piše: Mario Polić, ispred organizatora

Foto: FB stranica Malonogometni turnir “Sv. Ante” – Knin 

Jučerašnji rezultati:

RUPE – TORCIDA KNIN 6:0
BMNL 4 ASA – EL MONT/TAXI LOZANČIĆ 0:6
DŠR GOLUBIĆ – BEACH BAR FJAKA WEST HAM RAŽINE 0:1

Večerašnji raspored:

19:00 Beach bar Fjaka West Ham Ražine – Carpe Diem
20:00 Rupe – Otavice
21:30 Torcida Otok Kavana Otok – Black & White

Danas u 19h na tvrđavi izložba fotografija “Mlinice Oko Knina”


U Galeriji Kninskog muzeja na tvrđavi danas će u 19 sati biti otvorena izložba fotografija “Mlinice Oko Knina”.

Izložba je rezultat projekta nastalog u suradnji Kninskog muzeja i Pučkog otvorenog učilišta Knin u okviru kojega je održan dvodnevni foto seminar na kojemu su fotografije i nastale.

Na seminaru su sudjelovali članovi Fotoklubova Knin, Šibenik i Split te su, pod stručnim vodstvom arheologa i profesionalnog fotografa, objektivima bilježili svoja zapažanja o mlinicama sa šireg kninskog područja i to na rijekama Krčiću, Butižnici i Zrmanji.

Vidimo se!

I. Š.

NP Krka: nova informativna brošura na web-u


Piše: Katia Župan, NP Krka

Na mrežnim stranicama Nacionalnog parka „Krka“ nalazi se nova informativna brošura (OVDJE) namijenjena posjetiteljima, medijima, istraživačima… svima onima koji prije nego što posjete Nacionalni park „Krka“ žele detaljno isplanirati svoj obilazak kako bi Krku što bolje upoznali.

Brošura sadrži brojne praktične i servisne informacije potrebne za jednostavno snalaženje u Parku i novi je alat u planiranju posjeta Parku.

Po prvi puta donosi deset različitih mogućnosti obilaska – za donji, srednji i gornji tok, koje možete kombinirati ovisno o svojim sklonostima i vremenu kojim raspolažete, a i da biste izbjegli moguću gužvu i mogli uživati u različitim predjelima Parka. U međuvremenu, možete upoznati gradove i općine u okolici Parka i kušati tradicionalne proizvode ovoga kraja u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima uz Krku.

S obzirom na veličinu Parka i dislociranost njegovih lokaliteta, najbolji način za upoznavanjem toga zaštićenog područja prije posjeta jesu karte. Upravo zbog specifičnosti Nacionalnog parka „Krka“, brošura sadrži više specijaliziranih mapa, koje, zahvaljujući kreativnim grafičkim rješenjima, uz minimalne tekstualne informacije, pregledno prikazuju sadržaje u Parku, njihovu lokaciju i načine na koje se do njih može doći.

Područje Parka podijeljeno je na donji, srednji i gornji tok Krke, pa je i obilazak podijeljen po tim cjelinama, kako bi posjetitelji, ovisno o raspoloživom vremenu, mogli isplanirati svoj posjet tako da obuhvate što više lokaliteta. Brošura sadrži i kartu s ucrtanim pješačkim stazama, te informacije o tomu kako do svake od dvadeset dviju staza doći i napomene vezane za njihov za obilazak. Zaljubljenici u vožnju na dva kotača mogu saznati koje biciklističke rute postoje u Parku i kuda sve prolaze. Vjerujemo da će brošura biti korisna i osobama smanjene pokretljivosti jer za njih prvi puta donosi detaljne informacije o mogućnostima obilaska Parka.

Informativna brošura je bogato ilustrirana, s mnoštvom fotografija Parka. Donosi i sažete prikaze vrijedne prirodne i kulturnopovijesne baštine Parka, te mnoštvo informacija o zanimljivostima u Parku i njegovoj neposrednoj blizini i odgovore na neka od pitanja što su ih postavili brojni posjetitelji.

Albert Einstein je rekao: Pogledaj duboko u prirodu i onda ćeš sve bolje razumjeti.

Nadamo da ćete uz pomoć ove informativne brošure bolje upoznati Park i otkriti ljepote koje u svom kršu skriva:

Završena Teniska liga grada Knina


Piše: Ivan Kolak, Teniski klub Knin

U subotu i nedjelju odigrani su završni mečevi Teniske lige grada Knina u pojedinačnoj konkurenciji i u parovima. Evo i rezultata.

POJEDINAČNO:
1. Ivan Kolak
2. Mirko Pezer
3. Mato Jelić

PAROVI:
1. Žan Brnić i Ivan Kolak
2. Mirko Pezer i Josip Vukorepa
3. Mato Jelić i Damir Dilber

I na kraju, zahvaljujemo svima koji su na bilo koji način doprinijeli održavanju Teniske lige grada Knina i turnira povodom dana Grada i blagdana sv. Ante.

Solarni automobil kninskih učenika dobio nagradu za najbolji dizajn u međunarodnoj klasi u konkurenciji 24 automobila na Soeli u Sisku


Solarni automobil kninskih učenika dobio je nagradu za najbolji dizajn u međunarodnoj klasi u konkurenciji 24 automobila na 4. izložbi električnih i hibridnih vozila “Soela” u Sisku, izvijestio nas je ravnatelj Srednje strukovne škole Kralja Zvonimira u Kninu Stipe Djaković.

Čestitamo!

Podsjetimo, učenici Srednje škole Kralja Zvonimira prezentirali su nedavno javnosti solarni automobil kojeg su izradili uz pomoć profesora Ante Dujila i Zdravka Čupkovića. U prvom polugodištu razvijali su ideju, a u drugom polugodištu prišli izradi vozila.

Riječ je o originalnom automobilu, izrađenom od aluminija. Solarni paneli su teški dva kilograma, a i samo vozilo je lagano – svega 120 kg. Može postići maksimalnu brzinu od 40 km/h. Po noći može voziti do sat i pol vremena, no vožnja tijekom dana je puno duža, ovisno o konfiguraciji terena.

I. Š.

U srijedu i u nedjelju K(n)ino na otvorenom


Piše: Romana Marković, TZ grada Knina

U povodu Dana grada Knina i blagdana njegovog zaštitnika sv. Ante, Grad Knin i Turistička zajednica grada Knina organiziraju dvije projekcije filmova na otvorenom u parku kod kružnog toka.

Prvo Knino na otvorenom održat će se u srijedu, 12. lipnja u 21 sat, a prikazivat će se animirani film Tvrd orah, koji je odabran javnim glasanjem na Facebook stranici TZ grada Knina.

Pozivamo sve da nam se pridruže na ugodnom druženju uz film i kokice. Ponesite dekice i omiljene ljude oko sebe!

Više o prvoj projekciji možete saznati na FB stranici kninske Turističke zajednice.

Projekcija igranog filma Predgrađe, također odabranog javnim glasanjem, održat će se u nedjelju, isto u 21 sat.

Udruga Porta započinje realizaciju projekta Muzej za djecu te otvara prijave za polaznike


Piše: Spomenka Martić, udruga Porta

Kninski muzej i udruga Porta započinju realizaciju projekta Muzej za djecu te otvara prijave za polaznike.

Projekt je usmjeren na djecu osnovnoškolske dobi, a cilj je upoznati djecu s muzejskim aktivnostima, tehnikama izrade starinskih predmeta, kao i načinom života ljudi kroz povijesna vremena.

Izrađivanje predmeta te poticanje kreativnoga izražavanja pod stručnim vodstvom uvodi djecu u magično doba našeg zavičaja.

Radionice će se održavati jednom tjedno, uz ljetnu stanku, do listopada 2019. godine na kninskoj tvrđavi i u muzeju.

Prezentacija projekta bit će održana u ponedjeljak 17. lipnja u Kninskom muzeju s početkom u 11 sati.

Nositelj projekta je Kninski muzej, a partner na projektu je udruga Porta. Projekt financira Ministarstvo kulture.

Prijave su otvorene od danas, 10. lipnja, a svi zainteresirani mogu se prijaviti
na broj telefona 095/754-0328.

Kninsko Veleučilište obilježilo 14. obljetnicu osnutka


Kninsko Veleučilište Marka Marulića je danas, svečanom sjednicom Stručnoga vijeća, proslavilo 14. obljetnicu utemeljenja, izvijestio je HRT Radio Knin.

Dekanica Veleučilišta Lovorka Blažević u svojem je govoru podsjetila na brojne projekte koje ova ustanova provodi. Istaknula je važnost osnivanja Gospodarskoga vijeća te potpisivanje sporazuma s Ministarstvom obrazovanja o nastavku financiranja iduće 4 godine, kao i nedavno obnovljenu reakreditaciju.

– Stručno vijeće donijelo je odluku o izradi elaborata za dva nova studija, oba su iz područja biotehničkih znanosti. Jedan je preddiplomski stručni studij, a drugi diplomski specijalistički studij – otkrila je dekanica Blažević.

Pozdravljajući okupljene potporu Veleučilištu je, kao i do sada, obećao kninski gradonačelnik Marko Jelić. Okupljenje je pozdravio i dožupan Nikola Blažević, čestitajući svima vrijednu obljetnicu.

Na ovoj svečanosti 14 studenata, koji sudjeluju u projektu MA-DA – Mladi, a društveno angažirani, dobili su zahvalnice, jer svojim radom na ovomu projektu promiču ugled kninskog Veleučilišta.

Izvor: HRT Radio Knin

Foto: Održana Fešta o’ fizike


Piše. Ivona Šimunović Lukić, OŠ dr. Franje Tuđmana

U Kninu je u subotu u Osnovnoj školi dr. Franje Tuđmana održana manifestacija Fešta o’ fizike.

Osim što su stekli nova znanja, sudionici su se dobro zabavili i oduševili izletom na Krčić gdje su također bili obavljani pokusi.

Po povratku s izleta nastavljene su radionice i fizikalni pokusi, kao i  predavanja, a Fešta je zavrsila u 16 sati.

Feštu su organizirali Stručna vijeća fizike Šibensko-kninske županije, Fizikalno društvo Split, Hrvatsko katoličko društvo prosvjetnih djelatnika “biskup Srećko Badurina” iz Šibenika i naša škola.

Malonogometni turnir Sveti Ante: jučerašnji rezultati i najava za danas


Piše: Mario Polić, ispred organizatora

JUČER:

MNK SVILAJA MIRLOVIĆ POLJE – MNK RUPE 4:4; nakon penala 6:7
OD MIHOVIL / LU SOKOL – BLACK&WHITE 1:5
CARPE DIEM – DIV GROUP 7:0

VEČERAS:

19:00 MNK RUPE – TORCIDA KNIN
20:00 EL MONT/TAXI LOZANČIĆ – BMNL 4 ASA
21:30 DŠR GOLUBIĆ – BEACH BAR FJAKA WEST HAM RAŽINE

Održan sportski susret “Najbrži Kninjanin/Kninjanka”


U Kninu je jučer održan sportski susret “Najbrži Kninjanin/Kninjanka” koji je osim rekreativnog imao i humanitarni karakter budući da su se prikupljala sredstva za novi kombi udruge Sveti Bartolomej.

Susret su pomogli i “ruke dali” Luna park, Frizerski studio M, dm, Studenac, kafići Square, Oš još i Carpe Diem, pizzeria Tenen, Narodne novine, Čarobni svijet, Eko udruga Krka, prodavaonica Stanić te Laser i print studio Control C.

“Kako ste lijepo usrećili našu djecu, nikad nije bilo više natjecatelja. Svi su pobijedili i svi dobili nagrade. Kad dobijemo stazu, idemo još više natjecanja organizirati. Bit će prelijepo, bit će atletike u Kninu. Hvala svima koji ste danas pomogli.”, riječi su organizatora Dražena Lasića iz Atletskog kluba Sveti Ante.

Nećemo poimenice tko je sve pobijedio, bio drugi ili treći, ali jedan rezultat moramo spomenuti. Naš sugrađanin Mario, kojega vjerojatno svi u gradu znate, osvojio je treće mjesto u utrci! Čestitamo!

I. Š.

Izbornik