Sortiraj po:
Pogledaj:
  • Naslovna
  • Članci objavlji od strane admin
  • (  »   Page 11)

Autor: admin

Povodom Međunarodnog dana planina – otvara se nesvakidašnja izložba fotografija u Kninu


Povodom Međunarodnog dana planina, u Poduzetničkom centru KninUP otvorit će se izložba fotografija posvećena prirodnim bogatstvima Velebita, jedne od najvrjednijih planinskih cjelina u Hrvatskoj. Izložba nastaje u suorganizaciji Lokalne razvojne agencije Matica, Turističke zajednice grada Knina i Rewilding Velebit zaklade iz Gospića.

Svečano otvorenje zakazano je za četvrtak, 11. prosinca, u 17:00 sati, u Konferencijskoj dvorani KninUP centra. Izložba će biti otvorena za javnost sve do 9. siječnja 2026.

Izložba ‘Rewilding Velebit – fotografije divljine’ donosi fotografije divljih životinja, šuma i pejzaža – onog najvrjednijeg, ali i najosjetljivijeg na Velebitu, što Rewilding Velebit zaklada pokušava sačuvati i obnoviti kroz svoj rad. Autori fotografija Velebita i njegovih bogatstava nagrađivani su domaći i strani fotografi i biolozi Sophie Monsarrat, Daniel Allen, Nino Salkić, Vedran Slijepčević i Goran Šafarek.

Izložba pokazuje bogatstvo koje Velebit i Lika čuvaju u svojim šumama i vrtačama, na grebenima i travnjacima, u krošnjama i ravnicama… Izložene fotografije prikazuju divlje životinje u njihovom prirodnom okruženju, velebitske pejzaže i prirodu općenito, a čime se želi ukazati na važnost očuvanja ovog bisera Mediterana, gdje divljina već stoljećima opstaje u neposrednoj blizini čovjeka, a čiji je zadatak da je obnavlja i njeguje.

Zaklada je izložbe fotografija dosad postavila u Zagrebu, Rijeci, Zadru, Gospiću, Otočcu, Senju, Petrinju i Krasnu tisućama zaljubljenika u prirodu. Izložbu se postavlja u Kninu povodom Međunarodnog dana planina jer su planine – Dinara i Velebit – ono što spaja Knin i Gospić, gdje je smještena Rewilding Velebit zaklada.

Rewilding Velebit zaklada neprofitna je organizacija osnovana u svrhu promicanja povratka divljoj prirodi i podizanja svijesti o potrebi očuvanja divljeg svijeta na Velebitu i u drugim regijama Hrvatske. Aktivnosti Zaklade usmjerene su na obnavljanje i očuvanje prirodnih procesa, čistog zraka, svježe vode, plodnog tla, ali i na smanjenje ranjivosti na negativne posljedice klimatskih promjena, poput suša, požara i poplava. Zaklada svoj rad provodi prema principima inovativnog pristupa – rewildinga, čija je ideja pomoći prirodi i prirodnim procesima da se obnove i potom prepustiti prirodi da upravlja sama sobom.

Rad Zaklade usmjeren je na aktivnosti stvaranja slobodnog koridora za divlje životinje na Velebitu, koji je preduvjet za stabilnu i otpornu populaciju najugroženijih vrsta. Važan dio rada Zaklade je i razvoj održivog turizma baziranog na prirodnoj baštini te uživanju u doživljaju prirode i tradicijskog načina života. Zaklada promovira i pomaže suživot ljudi s divljim životinjama na Velebitu kako bi čovjek na ovom području mogao sigurno i mirno živjeti i raditi te kako bi životinje sačuvale svoje prirodno stanište.

Misija je Rewilding Velebit zaklade da planinski masiv Velebita bude široko prepoznat kao jedno od najljepših, najdivljijih, najvećih, najbolje zaštićenih i najpoznatijih područja divljine u mediteranskoj Europi. Ovom izložbom posjetitelji mogu pogledati djelić rezultata višegodišnjeg rada Zaklade na podivljavanju Velebita.

“Pozivamo sve građane, planinare, ljubitelje prirode, učenike, udruge i institucije da posjete izložbu i kroz fotografiju dožive bogatstvo jedne od najvrijednijih hrvatskih planina”, rekli su iz Turističke zajednice Grada Knina.

Zbog nedostatka kvoruma nije održana sjednica Gradskog vijeća


Sjednica Gradskoga vijeća na kojoj se trebalo raspravljati o pripajanju Komunalnog poduzeća Knin trgovačkom društvu Vodovod i odvodnja Šibenik nije održana zbog nedostatka kvoruma budući da je oporba napustila sjednicu, a nije bilo ni dvoje vijećnika iz pozicije.

Sad kad smo uspjeli postići suglasnost da očuvamo autonomiju kninskog Komunalnog poduzeća u procesu pripajanja, opozicija je pokazala neozbiljnost, kazao je za HRT Radio Knin gradonačelnik Marijo Ćaćić

Iz opozicije su kazali da je ovo reakcija na pristup pozicije tematskim sjednicama.

Predstavljamo devet planina koje okružuju Knin


Dinara uslikana zoom-om (700 mm) iz Ujevićeve ulice; Foto: Ivica Šimić

U ovom članku po prvi put se na jednom mjestu predstavlja devet planina koje okružuju grad Knin.

Podsjetimo, Knin je iz pravca sjevera prema jugu okružen Orlovicom, Ilicom, Plješevicom, Bukovcem, Badnjom, Dinarom, Kozjakom, Svilajom i Prominom.

Krećemo iz pravca sjevera u pravcu juga i za svaku planinu osim osnovnih podataka donosimo i fotografije.

Orlovica

Orlovica uslikana iz Ujevićeve ulice, Foto: Ivica Šimić
Orlovica uslikana iz Ujevićeve ulice; Foto: Ivica Šimić
Orlovica uslikana iz Ujevićeve ulice; Foto: Ivica Šimić
Orlovica uslikana iz Ujevićeve ulice; Foto: Ivica Šimić
Orlovica uslikana s Cesarićeve obale; U prvom planu Dinarino igralište;
Foto: Ivica Šimić
Orlovica uslikana s tvrđave; Foto: Ivica Šimić

Orlovica je 1.201 metar visoka planina smještena sjeveroistočno od Knina.

Uzdiže se iznad kninskog sela Plavna odakle na planinu vode i planinarski putovi.

Lijepa i nedovoljno istražena planina blizu je tromeđe tri različita povijesno-geografska prostora Dalmacije, Like i Bosne.

Ilica

Ilica uslikana iz Ujevićeve ulice; Foto: Ivica Šimić
Ilica uslikana iz Ujevićeve ulice; Foto: Ivica Šimić
Ilica uslikana s Cesarićeve obale; U prvom planu Dinarino igralište;
Foto: Ivica Šimić
Ilica uslikana s tvrđave; Foto: Ivica Šimić

Ilica, pravim imenom Vilica, planina je u Hrvatskoj visoka 1.654 metra. Iz pravca Knina nalazi se u smjeru sjeveroistoka. Nalazi se istočno od Poštaka. Dijeli Liku od Bosne.

Na mletačkim zemljovidima kartografi su je pisali kao Monte Wilica. Na latinskom se w pisalo kao „uu“ i tu je bilo izvorište problema oko naziva ove planine.

Naime, u Habsburškoj monarhiji mađarski kartograf Čokorac preveo je mletački naziv Wilica u Uilica, a austrijski kartograf Schilt u Ilica. A planina se zapravo zove Vilica.

Potrebno je da suvremeni kartografi to isprave i daju pravi naziv – Vilica.

Ilica se u dužini od oko 15 km pruža smjerom sjever-jug uz tromedju Like, Dalmacije i Bosne. Na jugozapadu je omeđena dubokim kanjonom rijeke Butižnice, a na sjeveru dolinom Krčke rijeke, najjužnijeg izvorišnog pritoka Une, dok je na jugoistoku odvojena od glavne Dinare sedlom Derala (965 m) kojim prolazi cesta Knin-Bosansko Grahovo.

Važnija su naselja oko njenoga gorskog podnožja: na jugozapadu Golubić, na zapadu Tiškovac, na sjeveru lička Kaldrma i na istoku Bosansko Grahovo.

Greben Ilice je pretežno izgrađen od mezozojskih dolomita, ovdje je klima vlažnija i jače kontinentalna i ovo je planina najbogatija šumom od svih planina koje okružuju Knin.

Njezin gornji greben pretežno je obrastao gustim šumama bukve i jele, a na nižim i blaže položenim istočnim padinama su bukove šume i pri podnožju prema Grahovu većinom hrastove šume cera. Najstrmije zapadne padine uz kanjon Butižnice većinom su pod borovim šumama.

Kninska Plješevica

Kninska Plješevica uslikana iz Tomislavove ulice u zalazak sunca; Foto: Ivica Šimić
Kninska Plješevica uslikana iz Ujevićeve ulice; Foto: Ivica Šimić
Kninska Plješevica uslikana s Bulne strane; Foto; Ivica Šimić
Kninska Plješevica uslikana iz Pejtona; U prvom planu kninska srednja škola; Foto: Ivica Šimić
Kninska Plješevica; U prvom planu Butižnica; Foto: Ivica Šimić
Kninska Plješevica uslikana s tvrđave; Foto: Ivica Šimić

Kninska Plješevica je planina koja se uzdiže iznad Knina u pravcu kninskih sela Vrpolja i Golubića i treba je razlikovati od Ličke Plješivice. Visoka je 1.133 metra.

Zemljopisna širina planine je 44° 6′ 20″ N, a zemljopisna dužina 16° 16′ 10″ E.

Ova iskonski lijepa planina dominantno se uzdiže iznad Knina u pravcu istoka/sjeveroistoka.

U podnožje planine stiže se preko zaseoka Marići u kninskom Golubiću.

Bukovac

Bukovac uslikan iz Knina; Foto: Ivica Šimić
Bukovac (lijevo) i Badanj (desno), uslikani iz Ujevićeve ulice; Foto: Ivica Šimić
Bukovac (lijevo) i Badanj (desno), uslikani iz Oćestova; Foto: Ivica Šimić
Bukovac i Badanj uslikani s parkirališta na Cesarićevoj obali; Foto: Ivica Šimić

Bukovac je mala planina visoka 810 metara. Može se smatrati i dijelom Dinare, pa bi u tom slučaju bio jedan od Dinarinih vrhova.

Nalazi se sjeveroistočno od Badnja, odnosno sjeverno od Dinare.

Badanj

Badanj uslikan iz Knina; Foto: Ivica Šimić
Vrh Bukovca (lijevo) i Badanj (desno) uslikani zoom-om iz Pejtona; U prvom planu kninska bolnica; Foto: Ivica Šimić
Bukovac i Badanj uslikani s Bulne strane u izlazak sunca na ljetni solsticij: Foto: Ivica Šimić
Bukovac i Badanj uslikani s tvrđave; Foto: Ivica Šimić

Badanj je prostorno mala planina visoka 1.281 metar. Može se smatrati i dijelom Dinare, pa bi u tom slučaju bio jedan od Dinarinih vrhova.

Vrlo je prepoznatljiv i vidljiv i nalazi se između Suhopolja i Brezovca.

Sa svih je strana strm i gol. Označen je gomilom kamenja, a na jednom većem kamenu iz gomile, natpis je imena vrha i nadmorske visine. Vrh je gol, izgledom poput plasta sijena.

S vrha se dobro vidi prostrani dolac Brezovac u kojem je danas maleno planinsko naselje s desetak vikendaških kuća i planinarskom kućom Brezovac o kojoj brine HPD Dinara iz Knina. Lijep je vidik također na cijeli masiv Dinare.

Dinara

Dinara uslikana s tvrđave; Foto: Ivica Šimić
Dinara uslikana s obale Krke u Kninu; Foto: Ivica Šimić
Dinara uslikana s Cesarićeve obale; Foto: Ivica Šimić

Dinara je najviša planina u Hrvatskoj i planina po kojoj je naziv dobilo gorje od Slovenije do Albanije.

Planina je to izrazite, iskonske ljepote i tajnovite snage. Narodna predaja kaže, a zasigurno je to i činjenica, da Dinara rađa Krku.

Petar Zoranić u Planinama, 1536. godine piše: „Da znaš, ja Karka zvana jesam, Dinarina hći, vila i gospodarica rike ove“.

Postoji i lijepa uzrečica da su vode Krke vilinske vlasi Dinare koje se pružaju sve do mora. 

Kada se kaže Dinara, misli se istodobno na tri zemljopisna pojma: na Dinarsko gorje, na planinu Dinaru i na Dinaru – najviši planinski vrh Hrvatske. 

Kad čuju riječ Dinara žitelji Knina i kninskog kraja pomisle na ovo treće, odnosno na dio Dinare koji se propinje u 1.831 metar visoki vrh.

Planina Dinara je prirodna granica između Hrvatske i Bosne. Ona dijeli i dva klimatski različita područja – mediteransko i kontinentalno. Najviši vrh Dinare Troglav (1.913) se nalazi u BiH.

Drugi po veličini Dinarin vrh – Dinara (1.831 metar) je masiv dugačak 20 i širok 10 kilometara. On je razvođe rijeka Krke i Cetine, a u njegovom južnom podnožju izvire rijeka Krčić. Na jugozapadu je Kninsko polje, a masiv završava mjestom na kojem se u izvor Krke ulijeva Krčić.

Na suprotnoj strani masiv završava jednako nevjerojatno: dubokim snažnim izvorima rijeke Cetine u blizini kojih je ulaz u 2.080 metara duboku Gospodsku pećinu, na kraju koje je podzemno jezero. 

Gospodska pećina istražena je 1.040 metara i u prednjim dijelovima pećine pronađeni su ostaci neolitskih i nekih mlađih kultura kao i ostaci kostura pleistocenskih životinja.

Dinarino spektakularno obilježje je najduža stijena u Hrvatskoj. Stijena je duga čak šest kilometara. Počinje ispod vrha na visini od 700 metara, a završava u Vrličkom polju, sjeveroištočno od Kijeva. U podnožju stijene je krška visoravan koja se spušta do stare ceste Knin – Vrlika uz koju teče Krčić.

Veliki Kozjak

Pogled na Veliki Kozjak, uslikano kod križanja u blizini Erste banke; U prvom planu Ulica IV. Gardijske brigade; Foto: Ivica Šimić
Veliki Kozjak uslikan s Bulne strane; Foto: Ivica Šimić
Pogled na Veliki Kozak s ceste iz Donjeg Žagrovića; Foto: Ivica Šimić
Veliki Kozjak uslikan s tvrđave; U prvom planu Krka; Foto: Ivica Šimić

Veliki Kozjak je 1.207 metara visoka planina koja se nalazi između Dinare i Svilaje. Najviši vrh planine je Bat. Iako je Veliki Kozjak puno viši od kaštelanskog Kozjaka (koji je visok 779 metara), ovaj drugi je nažalost puno poznatiji u javnosti.

Padine Velikog Kozjaka uglavnom su zarasle hrastovim i grabovim šumama, a u ponikvama i klancima na grebenu ima dosta balkanskog javora-gluhača. Oko glavnog vrha Bat, na najvišem burnom grebenu iznad 1.100 m prevladavaju strme stijene i kamena siparišta gdje raste najbogatija osobita flora cijele Dalmatinske Zagore.

Glavna biljna osobitost na vršnom grebenu Velikog Kozjaka je desetak naših rijetkih endema nepoznatih iz okolnih planina: mesnata žutika, narančasta zečina, dolomitsko zvonce, crni ljiljan, dolomitska mlječika, domitska runjika itd.

Svilaja

Pogled na Svilaju s Bulne strane; Foto: Ivica Šimić
Pogled na Svilaju s Bulne strane; Foto: Ivica Šimić
Pogled na Svilaju s Bulne strane – bez zoom-a; Foto: Ivica Šimić

Svilaja je planina u Zagori, usporedna s višim sjevernijim lancem Dinara-Troglav. Pruža se smjerom sjeverozapad-jugoistok između Sinjskoga i Petrovog polja u dužini oko 30 km.

Najviši je južni vrh Svilaje imena Bat (1.508 m) i treba ga razlikovati od Bata na Kozjaku.

Svilaja je uvrštena u Ekološku mrežu NATURA 2000 u Republici Hrvatskoj i to prema uredbi o ekološkoj mreži kao područje značajno za vrste i stanišne tipove. Ciljane vrste su vuk, leptir dalmatinski okaš i modra sasa, a ciljana su staništa ilirske bukove šume, istočno submediteranski suhi travnjaci te špilje.

Promina

Promina izviruje iza tvrđave, pogled iz Luga; Foto: Ivica Šimić
Pogled na Prominu iz Tomislavove ulice, sjeverni dio grada; Foto: Ivica Šimić
Pogled na Prominu s vrha Bulne strane; Foto: Ivica Šimić
Pogled na Prominu, u prvom planu kninska srednja škola; Foto: Ivica Šimić
Promina uslikana s tvrđave; Foto: Ivica Šimić

Promina je planina u Dalmaciji, sjeverno od Drniša, te južno od Knina.

Visoka je oko 1.148 metara. Planina dominira cijelim krajolikom okolnog područja te se s nje pruža prekrasan pogled na Miljevački plato te na Krku i Čikolu. S njenog vrha može se vidjeti i Jadransko more od kojeg je udaljena 30 km. Na planini je smješten planinarski dom.

Planina obiluje borovom šumom, izvorima i rudnim bogatstvom. Do vrha vodi nekoliko pješačkih staza i “off-road” puteva.

Ime Promina veže se za prapovijesnu delmatsku naseobinu Promonu. Po njoj je nazvana planina Promina.

Zanimljivost ove planine je da je geološki samostalna, odnosno da uopće ne pripada Dinaridima.

Tekst i fotografije: Ivica Šimić


Kninjanka Katarina Brajković uspješno predstavila županiju na Državnom natjecanju u čitanju naglas


Učenica Osnovne škole Domovinske zahvalnosti, Katarina Brajković (5.c), pobjednica županijskog natjecanja u čitanju naglas u svojoj dobnoj kategoriji, jučer je na Državnom natjecanju u Sisku svojim nastupom uspješno predstavila i županiju, ali i svoj talent na zavidnoj razini.

I to ne samo u čitanju, nego i hrabrom javnom nastupu pred doista širokom lepezom publike i natjecatelja, izvijestila nas je njena mentorica Anita Škundrić.

“Uz nova iskustva, spoznaje i doživljaje ostaje nam poticaj za razvoj usmenog izražavanja i ‘treniranja hrabrosti/vještine’ u disciplini koju nerijetki olako doživljavaju. Čast mi je i privilegija raditi s djecom od kojih i sama učim”, kazala je mentorica i uputila čestitku pobjednicima natjecanja.

Požar u kninskoj Policijskoj postaji


Večeras je izbio požar u Policijskoj postaji Knin. Požar je izbio u jednoj prostoriji zgrade, izvijestio je HRT Radio Knin na svojoj facebook stranici.

Više nema otvorenog plamena i radi se na sanaciji. Nitko nije bio ugrožen. Očevidom će se utvrditi uzrok, rekao je zapovjednik JVP Knin Miran Marelja.

U dijelovima grada privremeno je prekinuta opskrba električnom energijom.

Foto: screenshot videa

Sve je spremno za Kraljevski advent u Kninu: Stižu Peki, Giuliano i brojna druga iznenađenja


Knin se i ove godine pretvara u pravi božićni grad! Od 6. prosinca do 31. prosinca 2025., u čarobno uređenom prostoru igrališta Osnovne škole dr. Franje Tuđmana, građane i posjetitelje očekuje bogat i raznovrstan program u sklopu tradicionalnog Kraljevskog Adventa u Kninu.

Ovogodišnji adventski kalendar donosi spoj zabave, glazbe, dječjeg programa, kreativnih radionica, sajma, druženja s maskotama te nezaobilaznih adventskih okusa. Posebno izdvajamo koncerte poznatih izvođača, među kojima su: Peki, VIS David, The Old School, Moonlight Band, Mile Perkov, The Alibor, Giuliano & Diktatori, La Strada, te Ivana Orlić & band

Djeca će uživati u predstavama, radionicama, eko igrama, božićnom facepaintingu, druženju sa svetim Nikolom, a ove godine ponovno se otvara i omiljeno gradsko klizalište koje tradicionalno označava početak adventske čarolije. Klizalište, kao i svi ostali sadržaji su, dakako, besplatni za sve građane i posjetitelje, a samo klizalište bit će otvoreno sve do 12. siječnja.

Advent donosi i božićni sajam, nastupe lokalnih udruga i umjetnika, te bogat program na Badnjak i Staru godinu – uključujući i dječji doček Nove godine.

Kraljevski Advent u Kninu osmišljen je kao manifestacija koja njeguje zajedništvo, tradiciju i obiteljske vrijednosti, ali i kao događaj koji svake godine raste u kvaliteti i sadržaju. Program je pogodan za sve uzraste te poziva cijelu zajednicu da zajedno proslavi najčarobnije doba godine.

Vidimo se ondje gdje blagdani počinju – na Kraljevskom Adventu u Kninu!

Ilustratorica Katarina Halužan održala radionicu za male kninske kreativce


U Narodnoj knjižnici Knin danas je održana radionica „Kako nastaju ilustracije u slikovnicama“ koju je vodila ilustratorica i autorica slikovnica Katarina Halužan.

Djeca su kroz zanimljivo i interaktivno predavanje doznala kako nastaju ilustracije – od prvotne ideje i skice pa sve do završne slike spremne za tisak.

Halužan je predstavila i svoje radove iz brojnih slikovnica, pojasnivši im pritom kako se ilustracije nekada izrađivale tradicionalno, na papiru, dok se danas velik dio procesa odvija digitalno, crtanjem na tabletu, što otvara nove mogućnosti u kreativnom izražavanju.

Nakon zanimljivog uvoda, djeca su se i sama okušala u izradi vlastitih ilustracija, što je radionici donijelo posebno kreativan ton. Na kraju susreta svi su sudionici dobili na dar slikovnicu.

Tekst i foto: Ana Šimić Sunko/FB Narodna knjižnica Knin

Prijave djece na radionicu za ilustraciju slikovnica


Narodna knjižnica Knin poziva djecu od 7 do 10 godina na kreativnu radionicu „Kako nastaju ilustracije u slikovnicama“, koju će voditi poznata ilustratorica Katarina Halužan.

Sudionici će imati priliku saznati kako nastaju ilustracije u slikovnicama – od prve ideje i skice do završene slike, te se i sami okušati u stvaranju vlastitih ilustracija.

Pozivamo djecu koja vole crtati, slikati i maštati da nam se pridruže i provedu kreativno i inspirativno poslijepodne u četvrtak, 20.11. s početkom u 14 sati na našem dječjem odjelu!Sudjelovanje na radionici je besplatno, ali je broj mjesta ograničen, stoga je potrebna prethodna prijava. Prijaviti se možete telefonom na broj 022 660 010 ili osobno na pultu knjižnice.

Kninska publika dugim pljeskom ispratila magični film o Haustoru


Kninska publika dugim je pljeskom ispratila dokumentarni film o Haustoru u kojem je redatelj Arsen Oremović uspio spojiti Srđana Sachera i Darka Rundeka i nagovoriti ih da pričaju o stvaranju albuma „Treći svijet“ koji je bio potpuno neshvaćen kada su ga objavili, a sada važi za jedan od najboljih, ako ne i najbolji na ovim prostorima – ikada.

„Mi živimo u jednom algoritmu i jednoj dimenziji“, kazao je Oremović publici nakon filma, „no postoje i druge, gotovo jednako legitimne stvarnosti i algoritmi, postoje i treći svjetovi“.

U kojima je Zagreb dobio luku, a tramvaji postaju brodovi. U kojima nekom neshvaćenom magijom 1984. godine nastaje album budućnosti, ispred-vremensko ostvarenje „Treći svijet“ koji će se početi shvaćati i cijeniti tek dva desetljeća kasnije.

Uspio je Arsen Oremović svojim komunikacijskim vještinama spojiti ova dva davno razdvojena autora, majstorski im baciti kost, a onda čistim zen metodama trpiti vrijeme stagnacije u snimanju i njihovog odbijanja da bi ih na kraju znalački sačekao da se otvore i otkriju nam svoje stvaralačko ludilo.

Da, dobar redateljski posao osim kreativnosti traži dodatna znanja i vještine. I onda se dobije ovakav vrhunski dokumentarac. Koji se nije temeljio na klasičnim dobitnim kombinacijama – poput onih da o bendu i  albumu pričaju glazbeni kritičari i fanovi.

Umjesto toga, Oremović je provalio znatno dublje, ponovno je spojio dva nevjerojatna kreativca koja su se davno rastala jer su bili odveć veliki individualci. I koja su sada (a prije nego će se opet rastati) isplela spontanu, iskrenu i magičnu priču o jednom strašnom bendu i jednom čudesnom albumu.

Lijepo Martinje u Vinariji Burnum u društvu Rade Šerbedžije!


Provesti Martinje u Vinariji Burnum na Vrbniku kod Knina doista je bilo lijepo iskustvo. Ne samo zbog vrhunskih vina koja ova vinarija radi, poput vina koje je na cijenjenom sajmu u Londonu osvojilo srebrnu medalju, nego i zbog finog društva i stvarno ukusno pripremljene hrane.

Našli su se tu i poznati ljudi poput proslavljenog glumca svjetskog glasa Rade Šerbedžije, njegovog prijatelja koji je inicirao sadnju vinograda i otvaranje vinarije Burnum, Nikole Damjanića te bivšeg kninskog gradonačelnika i šibensko-kninskog župana Marka Jelića. Sve ih je ugostila vrijedna i sveprisutna upraviteljica ove vinarije Anđelka Amanović Milinović.

Nakon hrane uslijedilo je, naravno, uživanje u vrhunskim vinima koja ako niste – morate probati.

Sjedište Parka prirode Dinara bit će u Kijevu


Na Dinari; foto: Ivica Šimić

Sjedište Parka prirode Dinara bit će u Kijevu. Tu neslužbenu informaciju danas je portalu ŠIBENSKI. potvrdio šibensko-kninski župan Paško Rakić.

“Istina je, mogu potvrditi da je u pripremi odluka koja se dugo čekala i koja će vrlo brzo od strane resornog ministarstva ići na samu Vladu. A ona je takva da će sjedište Parka prirode Dinara biti u Kijevu, a u Vrlici će biti ispostava‘, kazao je Rakić.

Dodao je kako se odmah kreće i s investicijama za otvaranje sjedišta te obnovu tvrđave Glavaš, a zajedno s Hrvatskim šumama i u obnovu šuma i pašnjaka na Dinari.

STEM čarobni svijet – besplatne javne manifestacije za djecu i mlade u studenome 2025.


Izvor: https://www.freepik.com/free-vector/stem-logo-with-education-learning-icon-elements_20747077.htm#fromView=keyword&page=1&position=26&uuid=53526e59-d1db-4a01-8819-05bc3aca35a4&query=Stem

Znanost može biti zabavna, maštovita i puna iznenađenja!
Projekt STEM čarobni svijet i ovog studenoga donosi niz besplatnih javnih manifestacija namijenjenih djeci i mladima koji žele otkrivati, istraživati i stvarati kroz svijet znanosti, tehnologije, geologije i prehrambene tehnologije.

Kroz zanimljive pokuse, radionice i prezentacije, djeca i mladi moći će upoznati STEM iz prve ruke – učiti na interaktivan način, postavljati pitanja i pronalaziti odgovore kroz iskustvo i igru. Cilj je potaknuti radoznalost, kritičko mišljenje i stvaralaštvo te pokazati da znanost nije samo školski predmet, već uzbudljiva avantura koja nas okružuje svakog dana.

Tijekom studenoga 2025., manifestacije će se održavati u više gradova diljem Hrvatske – u Zagrebu, Kastvu, Rijeci, Šibeniku, Kninu i Kistanjama.
Posjetitelji će moći besplatno sudjelovati u edukativnim i zabavnim aktivnostima koje donose teme kao što su:

  • Geološka prošlost Zemlje – otkrijte svijet stijena, minerala i fosila,
  • Prehrana i zdravlje – naučite kako se zdravo hraniti i razumjeti sastav hrane,
  • Zaštita okoliša – upoznajte načine kako čuvati naš planet,
  • Funkcionalna hrana i informirani potrošač – istražite kako znanost o prehrani utječe na svakodnevni život.

Datume i lokacije izvedbe manifestacija u studenom pogledajte u kalendaru:

Manifestacije za odgojno-obrazovne ustanove kontinuirano se provode u ustanovama partnerima projekta:

  • Srednja škola Lovre Montija Knin
  • Srednja strukovna škola Kralj Zvonimir Knin
  • Osnovna škola dr. Franje Tuđmana Knin
  • Dječji vrtić Smilje Šibenik

Projekt STEM čarobni svijet provodi se uz sufinaciranje Europske unije kroz Europski Socijalni Fond (Za više o EU fondovima: https://www.esf.hr/ ). Projekt se provodi u partnerstvu sa Prirodoslovno – matematičkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Veleučilištem Marko Marulić u Kninu, Osnovnom školom dr. Franjo Tuđman, Srednjom školom Lovre Montija, Srednjom strukovnom školom Kralj Zvonimir i Dječjim vrtićem Smilje, a Udruga za djecu i mlada Čarobni svijet je nositelj projekta. Projekt traje 24 mjeseca – od ožujka 2025. do ožujka 2027. Ukupna vrijednost projekta: 206.304,30 eura, od čega 85% iz Europskog socijalnog fonda plus, a 15% iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Sve manifestacije su besplatne i otvorene za sve zainteresirane, posebno za djecu, učenike i mlade željne istraživanja i zabave kroz znanost.
Dođite, učite, isprobajte pokuse i otkrijte koliko STEM može biti čaroban!

Sufinancirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Projekt sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Stajališta izražena u objavi isključiva su odgovornost Udruge za djecu i mlade Čarobni svijet i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. 

Erasmus+ iskustvo koje se pamti: Kninski učenici u Litvi učili kroz sport i prijateljstvo


Učenici Osnovne škole dr. Franje Tuđmana iz Knina sudjelovali su u Erasmus+ projektu „The Universal Language of Sports: Our Common Values (SPORTVALS)”, čiji je domaćin bila Kretingos r. Vydmantų gimnazija u Litvi. Mobilnost se održala od 22. do 26. rujna 2025., a osim učenika i učitelja iz Hrvatske, sudjelovali su i partneri iz Turske.

Projekt je imao za cilj poticanje tolerancije, timskog duha i razumijevanja kroz sport – univerzalni jezik koji povezuje mlade bez obzira na nacionalnost ili kulturu. Sudionici su tijekom tjedna imali priliku sudjelovati u različitim radionicama, sportskim aktivnostima i kulturnim susretima.

Litva, poznata kao zemlja košarke, posebno je inspirirala učenike. Tijekom boravka učenici su imali priliku naučiti više o povijesti litavske košarke, koja je nacionalni ponos i simbol zajedništva. Posjetili su sportske dvorane, upoznali se s načinom treniranja litavskih sportaša te sudjelovali u radionicama koje su promicale sportske vrijednosti poput fair-playa, discipline i timskog rada. Učenici su s velikim zanimanjem slušali o slavnim litavskim košarkašima i uspjesima njihove reprezentacije.

Učenici su svoje dojmove opisali s velikim entuzijazmom:

Ivan Džaja, učenik 7.a
“Volim sudjelovati u Erasmus projektima jer imam mogućnost upoznati se s kulturama i običajima drugih naroda. Nije mi teško sudjelovati u aktivnostima jer znam da će se na kraju sve isplatiti i da ću naučiti puno novih korisnih stvari.”

Goran Rnjak, 7.a
“ Putovanje u Litvu preko Erasmus projekta bilo mi je nezaboravno iskustvo. Upoznali smo puno novih prijatelja iz Turske i Litve. Naučili smo nešto o njihovim kulturama i sudjelovali u zanimljivim sportskim aktivnostima. Obišli smo nekoliko lijepih gradova, probavali razna jela i stekli uspomene koje ćemo dugo pamtiti.”

Uz pregršt novih znanja, iskustava i prijateljstava, Erasmus+ mobilnost potvrdila je koliko su međunarodni projekti važni za osobni i obrazovni razvoj mladih. Kninski učenici vratili su se puni dojmova, inspiracije i želje za novim putovanjima i izazovima.

Dokumentarac o Haustoru i razgovor s redateljem 9. 11. Preuzmite karte na vrijeme


U svim velikim gradovima u Hrvatskoj i naravno u Kninu kreće premijerno prikazivanje hit dokumentarca o Haustoru, po mišljenju autora ovog članka – najboljem hrvatskom bendu ikada.

Film „Treći svijet“ uz prisustvo redatelja Arsena Oremovića s kojim ćete na kraju filma moći i popričati bit će prikazan u Staroj knjižnici u Kninu u nedjelju 9. studenoga u 19:30 sati.

Organizator je Narodna knjižnica – Knin gdje se mogu i preuzeti besplatne karte. Požurite i preuzmite ih na vrijeme.

TREĆI SVIJET je više od dokumentarnog filma o Haustoru – legendarnom zagrebačkom bendu koji je oblikovao glazbenu scenu bivše Jugoslavije. To je priča o dvije kreativne suprotnosti: Darku Rundeku i Srđanu Sacheru.

Kroz prodorne opservacije, novo okupljanje u studiju i živopisnu arhivu, film otkriva kako je u jednom trenutku zajednička sklonost magiji svakodnevice spojila ta dva kreativna svijeta da stvore treći.

Film nije tek biografski portret ni nostalgično prisjećanje, već mozaik o suprotnostima koje su se spojile zahvaljujući magiji svakodnevice i Zagrebu koji ih je oblikovao, čiji se duh, kontrasti i slike prelamaju kroz estetiku Haustora.

Kroz otvorene razgovore, prodorne opservacije, raskošnu arhivu i, možda najvažnije, novo okupljanje benda u studiju nakon četrdeset godina na snimanju remakea pjesme Treći svijet, film oživljava vrijeme kada je istoimeni album (1984.) bio dočekan s nerazumijevanjem, a danas se smatra jednim od najznačajnijih pop-rock albuma bivše Jugoslavije

Treći svijet nije samo dokument o bendu — nego i slika ljudi, grada i ideje da je kreativnost često najbolji način da stvarnost postane podnošljivija i čudesnija.

Ivica Šimić

Izbornik