Povodom
Međunarodnog dana planina, u Poduzetničkom centru KninUP otvorit će se izložba
fotografija posvećena prirodnim bogatstvima Velebita, jedne od najvrjednijih
planinskih cjelina u Hrvatskoj. Izložba nastaje u suorganizaciji Lokalne
razvojne agencije Matica, Turističke zajednice grada Knina i Rewilding Velebit
zaklade iz Gospića.
Svečano otvorenje
zakazano je za četvrtak, 11. prosinca, u 17:00 sati, u Konferencijskoj dvorani
KninUP centra. Izložba će biti otvorena za javnost sve do 9. siječnja 2026.
Izložba ‘Rewilding
Velebit – fotografije divljine’ donosi fotografije divljih životinja, šuma i
pejzaža – onog najvrjednijeg, ali i najosjetljivijeg na Velebitu, što Rewilding
Velebit zaklada pokušava sačuvati i obnoviti kroz svoj rad. Autori fotografija
Velebita i njegovih bogatstava nagrađivani su domaći i strani fotografi i
biolozi Sophie Monsarrat, Daniel Allen, Nino Salkić, Vedran Slijepčević i Goran
Šafarek.
Izložba pokazuje
bogatstvo koje Velebit i Lika čuvaju u svojim šumama i vrtačama, na grebenima i
travnjacima, u krošnjama i ravnicama… Izložene fotografije prikazuju divlje
životinje u njihovom prirodnom okruženju, velebitske pejzaže i prirodu općenito,
a čime se želi ukazati na važnost očuvanja ovog bisera Mediterana, gdje
divljina već stoljećima opstaje u neposrednoj blizini čovjeka, a čiji je
zadatak da je obnavlja i njeguje.
Zaklada je izložbe
fotografija dosad postavila u Zagrebu, Rijeci, Zadru, Gospiću, Otočcu, Senju,
Petrinju i Krasnu tisućama zaljubljenika u prirodu. Izložbu se postavlja u
Kninu povodom Međunarodnog dana planina jer su planine – Dinara i Velebit – ono
što spaja Knin i Gospić, gdje je smještena Rewilding Velebit zaklada.
Rewilding Velebit
zaklada neprofitna je organizacija osnovana u svrhu promicanja povratka divljoj
prirodi i podizanja svijesti o potrebi očuvanja divljeg svijeta na Velebitu i u
drugim regijama Hrvatske. Aktivnosti Zaklade usmjerene su na obnavljanje i očuvanje
prirodnih procesa, čistog zraka, svježe vode, plodnog tla, ali i na smanjenje
ranjivosti na negativne posljedice klimatskih promjena, poput suša, požara i
poplava. Zaklada svoj rad provodi prema principima inovativnog pristupa –
rewildinga, čija je ideja pomoći prirodi i prirodnim procesima da se obnove i
potom prepustiti prirodi da upravlja sama sobom.
Rad Zaklade
usmjeren je na aktivnosti stvaranja slobodnog koridora za divlje životinje na
Velebitu, koji je preduvjet za stabilnu i otpornu populaciju najugroženijih
vrsta. Važan dio rada Zaklade je i razvoj održivog turizma baziranog na
prirodnoj baštini te uživanju u doživljaju prirode i tradicijskog načina
života. Zaklada promovira i pomaže suživot ljudi s divljim životinjama na
Velebitu kako bi čovjek na ovom području mogao sigurno i mirno živjeti i raditi
te kako bi životinje sačuvale svoje prirodno stanište.
Misija je Rewilding
Velebit zaklade da planinski masiv Velebita bude široko prepoznat kao jedno od
najljepših, najdivljijih, najvećih, najbolje zaštićenih i najpoznatijih
područja divljine u mediteranskoj Europi. Ovom izložbom posjetitelji mogu
pogledati djelić rezultata višegodišnjeg rada Zaklade na podivljavanju
Velebita.
“Pozivamo sve građane,
planinare, ljubitelje prirode, učenike, udruge i institucije da posjete izložbu
i kroz fotografiju dožive bogatstvo jedne od najvrijednijih hrvatskih planina”,
rekli su iz Turističke zajednice Grada Knina.
Sjednica Gradskoga vijeća na kojoj se trebalo raspravljati o pripajanju Komunalnog poduzeća Knin trgovačkom društvu Vodovod i odvodnja Šibenik nije održana zbog nedostatka kvoruma budući da je oporba napustila sjednicu, a nije bilo ni dvoje vijećnika iz pozicije.
Sad kad smo uspjeli postići suglasnost da očuvamo autonomiju kninskog Komunalnog poduzeća u procesu pripajanja, opozicija je pokazala neozbiljnost, kazao je za HRT Radio Knin gradonačelnik Marijo Ćaćić
Iz opozicije su kazali da je ovo reakcija na pristup pozicije tematskim sjednicama.
U ovom članku po prvi put se na jednom mjestu predstavlja devet planina koje okružuju grad Knin.
Podsjetimo, Knin je iz pravca sjevera prema jugu okružen Orlovicom, Ilicom, Plješevicom, Bukovcem, Badnjom, Dinarom, Kozjakom, Svilajom i Prominom.
Krećemo iz pravca sjevera u pravcu juga i za svaku planinu osim osnovnih podataka donosimo i fotografije.
Orlovica
Orlovica uslikana iz Ujevićeve ulice, Foto: Ivica ŠimićOrlovica uslikana iz Ujevićeve ulice; Foto: Ivica ŠimićOrlovica uslikana iz Ujevićeve ulice; Foto: Ivica ŠimićOrlovica uslikana iz Ujevićeve ulice; Foto: Ivica ŠimićOrlovica uslikana s Cesarićeve obale; U prvom planu Dinarino igralište; Foto: Ivica Šimić Orlovica uslikana s tvrđave; Foto: Ivica Šimić
Orlovica je 1.201 metar visoka planina smještena sjeveroistočno od Knina.
Uzdiže se iznad kninskog sela Plavna odakle na planinu vode i planinarski putovi.
Lijepa i nedovoljno istražena planina blizu je tromeđe tri
različita povijesno-geografska prostora Dalmacije, Like i Bosne.
Ilica
Ilica uslikana iz Ujevićeve ulice; Foto: Ivica ŠimićIlica uslikana iz Ujevićeve ulice; Foto: Ivica ŠimićIlica uslikana s Cesarićeve obale; U prvom planu Dinarino igralište; Foto: Ivica Šimić Ilica uslikana s tvrđave; Foto: Ivica Šimić
Ilica, pravim imenom Vilica, planina je u Hrvatskoj visoka 1.654 metra. Iz pravca Knina nalazi se u smjeru sjeveroistoka. Nalazi se istočno od Poštaka. Dijeli Liku od Bosne.
Na mletačkim zemljovidima kartografi su je pisali kao Monte Wilica. Na latinskom se w pisalo kao „uu“ i tu je bilo izvorište problema oko naziva ove planine.
Naime, u Habsburškoj monarhiji mađarski kartograf Čokorac preveo je mletački naziv Wilica u Uilica, a austrijski kartograf Schilt u Ilica. A planina se zapravo zove Vilica.
Potrebno je da suvremeni kartografi to isprave i daju pravi naziv – Vilica.
Ilica se u dužini od oko 15 km pruža smjerom sjever-jug uz tromedju Like, Dalmacije i Bosne. Na jugozapadu je omeđena dubokim kanjonom rijeke Butižnice, a na sjeveru dolinom Krčke rijeke, najjužnijeg izvorišnog pritoka Une, dok je na jugoistoku odvojena od glavne Dinare sedlom Derala (965 m) kojim prolazi cesta Knin-Bosansko Grahovo.
Važnija su naselja oko njenoga gorskog podnožja: na jugozapadu Golubić, na zapadu Tiškovac, na sjeveru lička Kaldrma i na istoku Bosansko Grahovo.
Greben Ilice je pretežno izgrađen od mezozojskih dolomita, ovdje je klima vlažnija i jače kontinentalna i ovo je planina najbogatija šumom od svih planina koje okružuju Knin.
Njezin gornji greben pretežno je obrastao gustim šumama bukve i jele, a na nižim i blaže položenim istočnim padinama su bukove šume i pri podnožju prema Grahovu većinom hrastove šume cera. Najstrmije zapadne padine uz kanjon Butižnice većinom su pod borovim šumama.
Kninska
Plješevica
Kninska Plješevica uslikana iz Tomislavove ulice u zalazak sunca; Foto: Ivica ŠimićKninska Plješevica uslikana iz Ujevićeve ulice; Foto: Ivica ŠimićKninska Plješevica uslikana s Bulne strane; Foto; Ivica ŠimićKninska Plješevica uslikana iz Pejtona; U prvom planu kninska srednja škola; Foto: Ivica ŠimićKninska Plješevica; U prvom planu Butižnica; Foto: Ivica Šimić Kninska Plješevica uslikana s tvrđave; Foto: Ivica Šimić
Kninska Plješevica je planina koja se uzdiže iznad Knina u pravcu kninskih sela Vrpolja i Golubića i treba je razlikovati od Ličke Plješivice. Visoka je 1.133 metra.
Zemljopisna širina planine je 44° 6′ 20″ N, a zemljopisna dužina 16° 16′ 10″ E.
Ova iskonski lijepa planina dominantno se uzdiže iznad Knina u pravcu istoka/sjeveroistoka.
U podnožje planine stiže se preko zaseoka Marići u kninskom Golubiću.
Bukovac
Bukovac uslikan iz Knina; Foto: Ivica ŠimićBukovac (lijevo) i Badanj (desno), uslikani iz Ujevićeve ulice; Foto: Ivica ŠimićBukovac (lijevo) i Badanj (desno), uslikani iz Oćestova; Foto: Ivica ŠimićBukovac i Badanj uslikani s parkirališta na Cesarićevoj obali; Foto: Ivica Šimić
Bukovac je mala planina visoka 810 metara. Može se smatrati i dijelom Dinare, pa bi u tom slučaju bio jedan od Dinarinih vrhova.
Nalazi se sjeveroistočno od Badnja, odnosno sjeverno od Dinare.
Badanj
Badanj uslikan iz Knina; Foto: Ivica ŠimićVrh Bukovca (lijevo) i Badanj (desno) uslikani zoom-om iz Pejtona; U prvom planu kninska bolnica; Foto: Ivica ŠimićBukovac i Badanj uslikani s Bulne strane u izlazak sunca na ljetni solsticij: Foto: Ivica ŠimićBukovac i Badanj uslikani s tvrđave; Foto: Ivica Šimić
Badanj je prostorno mala planina visoka 1.281 metar. Može se smatrati i dijelom Dinare, pa bi u tom slučaju bio jedan od Dinarinih vrhova.
Vrlo je prepoznatljiv i vidljiv i nalazi se između Suhopolja i Brezovca.
Sa svih je strana strm i gol. Označen je gomilom kamenja, a
na jednom većem kamenu iz gomile, natpis je imena vrha i nadmorske visine. Vrh
je gol, izgledom poput plasta sijena.
S vrha se dobro vidi prostrani dolac Brezovac u kojem je
danas maleno planinsko naselje s desetak vikendaških kuća i planinarskom kućom
Brezovac o kojoj brine HPD Dinara iz Knina. Lijep je vidik također na cijeli
masiv Dinare.
Dinara
Dinara uslikana s tvrđave; Foto: Ivica ŠimićDinara uslikana s obale Krke u Kninu; Foto: Ivica ŠimićDinara uslikana s Cesarićeve obale; Foto: Ivica Šimić
Dinara je najviša planina u Hrvatskoj i planina po kojoj je
naziv dobilo gorje od Slovenije do Albanije.
Planina je to izrazite, iskonske ljepote i tajnovite snage. Narodna
predaja kaže, a zasigurno je to i činjenica, da Dinara rađa Krku.
Petar Zoranić u Planinama, 1536. godine piše: „Da znaš, ja
Karka zvana jesam, Dinarina hći, vila i gospodarica rike ove“.
Postoji i lijepa uzrečica da su vode Krke vilinske vlasi
Dinare koje se pružaju sve do mora.
Kada se kaže Dinara, misli se istodobno na tri zemljopisna
pojma: na Dinarsko gorje, na planinu Dinaru i na Dinaru – najviši planinski vrh
Hrvatske.
Kad čuju riječ Dinara žitelji Knina i kninskog kraja pomisle
na ovo treće, odnosno na dio Dinare koji se propinje u 1.831 metar visoki vrh.
Planina Dinara je prirodna granica između Hrvatske i Bosne.
Ona dijeli i dva klimatski različita područja – mediteransko i kontinentalno.
Najviši vrh Dinare Troglav (1.913) se nalazi u BiH.
Drugi po veličini Dinarin vrh – Dinara (1.831 metar) je
masiv dugačak 20 i širok 10 kilometara. On je razvođe rijeka Krke i Cetine, a u
njegovom južnom podnožju izvire rijeka Krčić. Na jugozapadu je Kninsko polje, a
masiv završava mjestom na kojem se u izvor Krke ulijeva Krčić.
Na suprotnoj strani masiv završava jednako nevjerojatno:
dubokim snažnim izvorima rijeke Cetine u blizini kojih je ulaz u 2.080 metara
duboku Gospodsku pećinu, na kraju koje je podzemno jezero.
Gospodska pećina istražena je 1.040 metara i u prednjim
dijelovima pećine pronađeni su ostaci neolitskih i nekih mlađih kultura kao i
ostaci kostura pleistocenskih životinja.
Dinarino spektakularno obilježje je najduža stijena u
Hrvatskoj. Stijena je duga čak šest kilometara. Počinje ispod vrha na visini od
700 metara, a završava u Vrličkom polju, sjeveroištočno od Kijeva. U podnožju
stijene je krška visoravan koja se spušta do stare ceste Knin – Vrlika uz koju
teče Krčić.
Veliki
Kozjak
Pogled na Veliki Kozjak, uslikano kod križanja u blizini Erste banke; U prvom planu Ulica IV. Gardijske brigade; Foto: Ivica ŠimićVeliki Kozjak uslikan s Bulne strane; Foto: Ivica ŠimićPogled na Veliki Kozak s ceste iz Donjeg Žagrovića; Foto: Ivica ŠimićVeliki Kozjak uslikan s tvrđave; U prvom planu Krka; Foto: Ivica Šimić
Veliki Kozjak je 1.207 metara visoka planina koja se nalazi između Dinare i Svilaje. Najviši vrh planine je Bat. Iako je Veliki Kozjak puno viši od kaštelanskog Kozjaka (koji je visok 779 metara), ovaj drugi je nažalost puno poznatiji u javnosti.
Padine Velikog Kozjaka uglavnom su zarasle hrastovim i grabovim šumama, a u ponikvama i klancima na grebenu ima dosta balkanskog javora-gluhača. Oko glavnog vrha Bat, na najvišem burnom grebenu iznad 1.100 m prevladavaju strme stijene i kamena siparišta gdje raste najbogatija osobita flora cijele Dalmatinske Zagore.
Glavna biljna osobitost na vršnom grebenu Velikog Kozjaka je
desetak naših rijetkih endema nepoznatih iz okolnih planina: mesnata žutika,
narančasta zečina, dolomitsko zvonce, crni ljiljan, dolomitska mlječika, domitska
runjika itd.
Svilaja
Pogled na Svilaju s Bulne strane; Foto: Ivica ŠimićPogled na Svilaju s Bulne strane; Foto: Ivica ŠimićPogled na Svilaju s Bulne strane – bez zoom-a; Foto: Ivica Šimić
Svilaja je planina u Zagori, usporedna s višim sjevernijim
lancem Dinara-Troglav. Pruža se smjerom sjeverozapad-jugoistok između Sinjskoga
i Petrovog polja u dužini oko 30 km.
Najviši je južni vrh Svilaje imena Bat (1.508 m) i treba ga razlikovati od Bata na Kozjaku.
Svilaja je uvrštena u Ekološku mrežu NATURA 2000 u Republici
Hrvatskoj i to prema uredbi o ekološkoj mreži kao područje značajno za vrste i
stanišne tipove. Ciljane vrste su vuk, leptir dalmatinski okaš i modra sasa, a
ciljana su staništa ilirske bukove šume, istočno submediteranski suhi travnjaci
te špilje.
Promina
Promina izviruje iza tvrđave, pogled iz Luga; Foto: Ivica ŠimićPogled na Prominu iz Tomislavove ulice, sjeverni dio grada; Foto: Ivica ŠimićPogled na Prominu s vrha Bulne strane; Foto: Ivica ŠimićPogled na Prominu, u prvom planu kninska srednja škola; Foto: Ivica ŠimićPromina uslikana s tvrđave; Foto: Ivica Šimić
Promina je planina u Dalmaciji, sjeverno od Drniša, te južno
od Knina.
Visoka je oko 1.148 metara. Planina dominira cijelim krajolikom okolnog područja te se s nje pruža prekrasan pogled na Miljevački plato te na Krku i Čikolu. S njenog vrha može se vidjeti i Jadransko more od kojeg je udaljena 30 km. Na planini je smješten planinarski dom.
Planina obiluje borovom šumom, izvorima i rudnim bogatstvom.
Do vrha vodi nekoliko pješačkih staza i “off-road” puteva.
Ime Promina veže se za prapovijesnu delmatsku naseobinu Promonu. Po njoj je nazvana planina Promina.
Zanimljivost ove planine je da je geološki samostalna, odnosno da uopće ne pripada Dinaridima.
Učenica Osnovne škole Domovinske zahvalnosti, Katarina Brajković (5.c), pobjednica županijskog natjecanja u čitanju naglas u svojoj dobnoj kategoriji, jučer je na Državnom natjecanju u Sisku svojim nastupom uspješno predstavila i županiju, ali i svoj talent na zavidnoj razini.
I to ne samo u čitanju, nego i hrabrom javnom nastupu pred doista širokom lepezom publike i natjecatelja, izvijestila nas je njena mentorica Anita Škundrić.
“Uz nova iskustva, spoznaje i doživljaje ostaje nam poticaj za razvoj usmenog izražavanja i ‘treniranja hrabrosti/vještine’ u disciplini koju nerijetki olako doživljavaju. Čast mi je i privilegija raditi s djecom od kojih i sama učim”, kazala je mentorica i uputila čestitku pobjednicima natjecanja.
Večeras je izbio požar u Policijskoj postaji Knin. Požar je izbio u jednoj prostoriji zgrade, izvijestio je HRT Radio Knin na svojoj facebook stranici.
Više nema otvorenog plamena i radi se na sanaciji. Nitko nije bio ugrožen. Očevidom će se utvrditi uzrok, rekao je zapovjednik JVP Knin Miran Marelja.
U dijelovima grada privremeno je prekinuta opskrba električnom energijom.
Knin se i ove
godine pretvara u pravi božićni grad! Od 6. prosinca do 31. prosinca 2025., u
čarobno uređenom prostoru igrališta Osnovne škole dr. Franje Tuđmana, građane i
posjetitelje očekuje bogat i raznovrstan program u sklopu tradicionalnog
Kraljevskog Adventa u Kninu.
Ovogodišnji
adventski kalendar donosi spoj zabave, glazbe, dječjeg programa, kreativnih
radionica, sajma, druženja s maskotama te nezaobilaznih adventskih okusa.
Posebno izdvajamo koncerte poznatih izvođača, među kojima su: Peki, VIS David,
The Old School, Moonlight Band, Mile Perkov, The Alibor, Giuliano &
Diktatori, La Strada, te Ivana Orlić & band
Djeca će uživati u
predstavama, radionicama, eko igrama, božićnom facepaintingu, druženju sa
svetim Nikolom, a ove godine ponovno se otvara i omiljeno gradsko klizalište
koje tradicionalno označava početak adventske čarolije. Klizalište, kao i svi
ostali sadržaji su, dakako, besplatni za sve građane i posjetitelje, a samo
klizalište bit će otvoreno sve do 12. siječnja.
Advent donosi i
božićni sajam, nastupe lokalnih udruga i umjetnika, te bogat program na Badnjak
i Staru godinu – uključujući i dječji doček Nove godine.
Kraljevski Advent u
Kninu osmišljen je kao manifestacija koja njeguje zajedništvo, tradiciju i
obiteljske vrijednosti, ali i kao događaj koji svake godine raste u kvaliteti i
sadržaju. Program je pogodan za sve uzraste te poziva cijelu zajednicu da zajedno
proslavi najčarobnije doba godine.
Vidimo se ondje
gdje blagdani počinju – na Kraljevskom Adventu u Kninu!
U Narodnoj knjižnici Knin danas je održana radionica „Kako nastaju ilustracije u slikovnicama“ koju je vodila ilustratorica i autorica slikovnica Katarina Halužan.
Djeca su kroz zanimljivo i interaktivno predavanje doznala kako nastaju ilustracije – od prvotne ideje i skice pa sve do završne slike spremne za tisak.
Halužan je predstavila i svoje radove iz brojnih slikovnica, pojasnivši im pritom kako se ilustracije nekada izrađivale tradicionalno, na papiru, dok se danas velik dio procesa odvija digitalno, crtanjem na tabletu, što otvara nove mogućnosti u kreativnom izražavanju.
Nakon zanimljivog uvoda, djeca su se i sama okušala u izradi vlastitih ilustracija, što je radionici donijelo posebno kreativan ton. Na kraju susreta svi su sudionici dobili na dar slikovnicu.
Tekst i foto: Ana Šimić Sunko/FB Narodna knjižnica Knin
Narodna knjižnica Knin poziva djecu od 7 do 10 godina na kreativnu radionicu „Kako nastaju ilustracije u slikovnicama“, koju će voditi poznata ilustratorica Katarina Halužan.
Sudionici će imati priliku saznati kako nastaju ilustracije u slikovnicama – od prve ideje i skice do završene slike, te se i sami okušati u stvaranju vlastitih ilustracija.
Pozivamo djecu koja vole crtati, slikati i maštati da nam se pridruže i provedu kreativno i inspirativno poslijepodne u četvrtak, 20.11. s početkom u 14 sati na našem dječjem odjelu!Sudjelovanje na radionici je besplatno, ali je broj mjesta ograničen, stoga je potrebna prethodna prijava. Prijaviti se možete telefonom na broj 022 660 010 ili osobno na pultu knjižnice.
Kninska publika dugim je pljeskom ispratila dokumentarni
film o Haustoru u kojem je redatelj Arsen Oremović uspio spojiti Srđana Sachera
i Darka Rundeka i nagovoriti ih da pričaju o stvaranju albuma „Treći svijet“
koji je bio potpuno neshvaćen kada su ga objavili, a sada važi za jedan od
najboljih, ako ne i najbolji na ovim prostorima – ikada.
„Mi živimo u jednom algoritmu i jednoj dimenziji“, kazao je Oremović
publici nakon filma, „no postoje i druge, gotovo jednako legitimne stvarnosti i
algoritmi, postoje i treći svjetovi“.
U kojima je Zagreb dobio luku, a tramvaji postaju brodovi. U
kojima nekom neshvaćenom magijom 1984. godine nastaje album budućnosti, ispred-vremensko
ostvarenje „Treći svijet“ koji će se početi shvaćati i cijeniti tek dva
desetljeća kasnije.
Uspio je Arsen Oremović svojim komunikacijskim vještinama spojiti
ova dva davno razdvojena autora, majstorski im baciti kost, a onda čistim zen
metodama trpiti vrijeme stagnacije u snimanju i njihovog odbijanja da bi ih na
kraju znalački sačekao da se otvore i otkriju nam svoje stvaralačko ludilo.
Da, dobar redateljski posao osim kreativnosti traži dodatna znanja i vještine. I onda se dobije ovakav vrhunski dokumentarac. Koji se nije temeljio na klasičnim dobitnim kombinacijama – poput onih da o bendu i albumu pričaju glazbeni kritičari i fanovi.
Umjesto toga, Oremović je provalio znatno dublje, ponovno je spojio dva nevjerojatna kreativca koja su se davno rastala jer su bili odveć veliki individualci. I koja su sada (a prije nego će se opet rastati) isplela spontanu, iskrenu i magičnu priču o jednom strašnom bendu i jednom čudesnom albumu.
Provesti Martinje u Vinariji Burnum na Vrbniku kod Knina doista je bilo lijepo iskustvo. Ne samo zbog vrhunskih vina koja ova vinarija radi, poput vina koje je na cijenjenom sajmu u Londonu osvojilo srebrnu medalju, nego i zbog finog društva i stvarno ukusno pripremljene hrane.
Našli su se tu i poznati ljudi poput proslavljenog glumca svjetskog glasa Rade Šerbedžije, njegovog prijatelja koji je inicirao sadnju vinograda i otvaranje vinarije Burnum, Nikole Damjanića te bivšeg kninskog gradonačelnika i šibensko-kninskog župana Marka Jelića. Sve ih je ugostila vrijedna i sveprisutna upraviteljica ove vinarije Anđelka Amanović Milinović.
Nakon hrane uslijedilo je, naravno, uživanje u vrhunskim vinima koja ako niste – morate probati.
Sjedište Parka prirode Dinara bit će u Kijevu. Tu neslužbenu informaciju danas je portalu ŠIBENSKI. potvrdio šibensko-kninski župan Paško Rakić.
“Istina je, mogu potvrditi da je u pripremi odluka koja se dugo čekala i koja će vrlo brzo od strane resornog ministarstva ići na samu Vladu. A ona je takva da će sjedište Parka prirode Dinara biti u Kijevu, a u Vrlici će biti ispostava‘, kazao je Rakić.
Dodao je kako se odmah kreće i s investicijama za otvaranje sjedišta te obnovu tvrđave Glavaš, a zajedno s Hrvatskim šumama i u obnovu šuma i pašnjaka na Dinari.
Znanost može biti zabavna, maštovita i puna iznenađenja! Projekt STEM čarobni svijet i ovog studenoga donosi niz besplatnih javnih manifestacija namijenjenih djeci i mladima koji žele otkrivati, istraživati i stvarati kroz svijet znanosti, tehnologije, geologije i prehrambene tehnologije.
Kroz
zanimljive pokuse, radionice i prezentacije, djeca i mladi moći će upoznati
STEM iz prve ruke – učiti na interaktivan način, postavljati pitanja i
pronalaziti odgovore kroz iskustvo i igru. Cilj je potaknuti radoznalost,
kritičko mišljenje i stvaralaštvo te pokazati da znanost nije samo školski
predmet, već uzbudljiva avantura koja nas okružuje svakog dana.
Tijekom studenoga
2025., manifestacije će se održavati u više gradova diljem Hrvatske – u Zagrebu,
Kastvu, Rijeci, Šibeniku, Kninu i Kistanjama.
Posjetitelji će moći besplatno sudjelovati u edukativnim i zabavnim
aktivnostima koje donose teme kao što su:
Geološka prošlost Zemlje – otkrijte svijet stijena, minerala i fosila,
Prehrana i zdravlje – naučite kako se zdravo hraniti i razumjeti sastav hrane,
Zaštita okoliša – upoznajte načine kako čuvati naš planet,
Funkcionalna hrana i informirani potrošač – istražite kako znanost o prehrani utječe na svakodnevni život.
Datume i lokacije izvedbe manifestacija u studenom pogledajte u kalendaru:
Manifestacije
za odgojno-obrazovne ustanove kontinuirano se provode u ustanovama
partnerima projekta:
Srednja škola Lovre Montija Knin
Srednja strukovna škola Kralj
Zvonimir Knin
Osnovna škola dr. Franje Tuđmana
Knin
Dječji vrtić Smilje Šibenik
Projekt STEM
čarobni svijet provodi se uz sufinaciranje Europske unije kroz Europski
Socijalni Fond (Za više o EU fondovima: https://www.esf.hr/ ). Projekt se provodi u partnerstvu
sa Prirodoslovno – matematičkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Veleučilištem
Marko Marulić u Kninu, Osnovnom školom dr. Franjo Tuđman, Srednjom
školom Lovre Montija, Srednjom strukovnom školom Kralj Zvonimir i Dječjim
vrtićem Smilje, a Udruga za djecu i mlada Čarobni svijet je nositelj
projekta. Projekt traje 24 mjeseca – od ožujka 2025. do ožujka 2027. Ukupna
vrijednost projekta: 206.304,30 eura, od čega 85% iz Europskog socijalnog fonda
plus, a 15% iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.
Sve
manifestacije su besplatne i otvorene za sve zainteresirane, posebno za djecu,
učenike i mlade željne istraživanja i zabave kroz znanost.
Dođite, učite, isprobajte pokuse i otkrijte koliko STEM može biti čaroban!
Sufinancirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i
mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske
unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se
smatrati odgovornima za njih.
Projekt sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Stajališta
izražena u objavi isključiva su odgovornost Udruge za djecu i mlade Čarobni
svijet i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike
Hrvatske.
Učenici Osnovne škole dr. Franje Tuđmana iz Knina sudjelovali su u Erasmus+ projektu „The Universal Language of Sports: Our Common Values (SPORTVALS)”, čiji je domaćin bila Kretingos r. Vydmantų gimnazija u Litvi. Mobilnost se održala od 22. do 26. rujna 2025., a osim učenika i učitelja iz Hrvatske, sudjelovali su i partneri iz Turske.
Projekt je imao za cilj poticanje tolerancije, timskog duha i razumijevanja kroz sport – univerzalni jezik koji povezuje mlade bez obzira na nacionalnost ili kulturu. Sudionici su tijekom tjedna imali priliku sudjelovati u različitim radionicama, sportskim aktivnostima i kulturnim susretima.
Litva, poznata kao zemlja košarke, posebno je inspirirala učenike. Tijekom boravka učenici su imali priliku naučiti više o povijesti litavske košarke, koja je nacionalni ponos i simbol zajedništva. Posjetili su sportske dvorane, upoznali se s načinom treniranja litavskih sportaša te sudjelovali u radionicama koje su promicale sportske vrijednosti poput fair-playa, discipline i timskog rada. Učenici su s velikim zanimanjem slušali o slavnim litavskim košarkašima i uspjesima njihove reprezentacije.
Učenici su svoje dojmove opisali s velikim entuzijazmom:
Ivan Džaja, učenik 7.a “Volim sudjelovati u Erasmus projektima jer imam mogućnost upoznati se s kulturama i običajima drugih naroda. Nije mi teško sudjelovati u aktivnostima jer znam da će se na kraju sve isplatiti i da ću naučiti puno novih korisnih stvari.”
Goran Rnjak, 7.a “ Putovanje u Litvu preko Erasmus projekta bilo mi je nezaboravno iskustvo. Upoznali smo puno novih prijatelja iz Turske i Litve. Naučili smo nešto o njihovim kulturama i sudjelovali u zanimljivim sportskim aktivnostima. Obišli smo nekoliko lijepih gradova, probavali razna jela i stekli uspomene koje ćemo dugo pamtiti.”
Uz pregršt novih znanja, iskustava i prijateljstava, Erasmus+ mobilnost potvrdila je koliko su međunarodni projekti važni za osobni i obrazovni razvoj mladih. Kninski učenici vratili su se puni dojmova, inspiracije i želje za novim putovanjima i izazovima.
U svim velikim gradovima u Hrvatskoj i naravno u Kninu kreće premijerno prikazivanje hit dokumentarca o Haustoru, po mišljenju autora ovog članka – najboljem hrvatskom bendu ikada.
Film „Treći
svijet“ uz prisustvo redatelja Arsena Oremovića s kojim ćete na kraju filma
moći i popričati bit će prikazan u Staroj knjižnici u Kninu u nedjelju 9.
studenoga u 19:30 sati.
Organizator je Narodna knjižnica – Knin gdje se mogu i preuzeti besplatne karte. Požurite i preuzmite ih na vrijeme.
TREĆI SVIJET
je više od dokumentarnog filma o Haustoru – legendarnom zagrebačkom bendu koji
je oblikovao glazbenu scenu bivše Jugoslavije. To je priča o dvije kreativne
suprotnosti: Darku Rundeku i Srđanu Sacheru.
Kroz
prodorne opservacije, novo okupljanje u studiju i živopisnu arhivu, film
otkriva kako je u jednom trenutku zajednička sklonost magiji svakodnevice
spojila ta dva kreativna svijeta da stvore treći.
Film nije
tek biografski portret ni nostalgično prisjećanje, već mozaik o suprotnostima
koje su se spojile zahvaljujući magiji svakodnevice i Zagrebu koji ih je
oblikovao, čiji se duh, kontrasti i slike prelamaju kroz estetiku Haustora.
Kroz
otvorene razgovore, prodorne opservacije, raskošnu arhivu i, možda najvažnije,
novo okupljanje benda u studiju nakon četrdeset godina na snimanju remakea
pjesme Treći svijet, film oživljava vrijeme kada je istoimeni album (1984.) bio
dočekan s nerazumijevanjem, a danas se smatra jednim od najznačajnijih pop-rock
albuma bivše Jugoslavije
Treći svijet nije samo dokument o bendu — nego i slika ljudi, grada i ideje da je kreativnost često najbolji način da stvarnost postane podnošljivija i čudesnija.
Nakon pobjede na gradskom natjecanju prije sedam dana u kninskoj knjižnici, Katarina Brajković danas je pobijedila i na županijskom natjecanja u čitanju naglas održanom u Šibeniku.
Tako će Katarina sa svojom mentoricom Anitom Škundrić u studenome ići na državno natjecanje u Sisak.