Koordinacija braniteljskih udruga Grada Knina i kninski gradonačelnik dr. sc. Marko Jelić održali su danas zajedničku konferenciju za novinare s koje je izvijestio HRT Centar Knin.

Branitelji iz Knina i gradonačelnik pozvali su državne čelnike da na predstojećoj proslavi Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja u prvom planu budu hrvatski branitelji. Marka Perkovića Thompsona pozvali su da 5. kolovoza održi koncert u Kninu.

Mi želimo da hrvatski branitelji budu u prvom planu protokola tog dana, jasno je poručio predsjedavajući Koordinacije Tomislav Čolak.

– Ako je to Dan pobjede, a pobjednici su među nama, normalno je da oni budu u prvom planu. Na taj dan svi odajemo počast poginulim i umrlim hrvatskim braniteljima. Međutim, ovdje su živi branitelji te se i njima domovina treba zahvaliti. Dan hrvatskih branitelja je naš dan – kazao je Čolak.

Kruna proslave 5. kolovoza treba biti koncert domoljubnih pjesama i Marka Perkovića Thompsona, složni su u Koordinaciji.

Istoga je stava i kninski gradonačelnik Marko Jelić

– Njegove pjesme imaju duboku domovinsku simboliku i mi želimo imati takvo obilježavanje u gradu uz napomenu da ljudi koji vode cijelu priču moraju biti obzirni prema zakonskoj regulativi kako ne bi nanijeli štetu, prije svega Thompsonu, ali i svima nama ostalima jer grad Knin je mjesto suživota, tolerancije, pobjede hrvatskih branitelja i pobjede najviših vrijednosti i ideala koje je Hrvatska kao država imala kroz povijest – rekao je Jelić.

Grad Knin će u okviru svojih ovlasti utjecati da se posebna pažnja usmjeri na hrvatske branitelje, zaključio je gradonačelnik.

U ime Koordinacije braniteljskih udruga grada Knina poziv Marku Perkoviću Thompsonu uputio je Marko Đapić.

– Ovim putem mi ga kao svog suborca pozivamo da s nama svečano obilježi Dan hrvatskih branitelja. Nije nas ostavio za vrijeme rata i mislim da neće ni sada – uputio je poruku Đapić.

U očekivanju odgovora, kninski branitelji poručuju kako njih politika ne zanima. Od države očekuju da im omogući da taj veličanstveni dan proslave dostojanstveno.

Vijest i foto: HRT Centar Knin

Jučer je u dvorani Veleučilišta, u organizaciji Lige protiv raka grada Knina, održano predavanje na temu “Pregled koji život znači”, s kojega je iscrpno izvijestio Feral News. Prenosimo taj tekst u cijelosti.

Zbog sve većeg broja slučajeva dijagnoze raka u modernom svijetu Liga protiv raka grada Knina je pozvala tri eminentna stručnjaka s ciljem upoznavanja građana sa načinom prepoznavanja prvih simptoma, kad je rak izlječiv sa velikom vjerojatnošću.

Na početku je predsjednica lige, Jussara Lucia Tomljenović, pozdravila nazočne i posebni zahvalila doktorima koji su besplatno, bez ikakve naknade, odvojili dio svog vremena za ovo predavanje.

Prvo izlaganje imala je ravnateljica kninske bolnice, gđa. Kristina Bitunjac.

“Kolorektalni karcinom je zloćudna bolest debelog crijeva i drugi najčešči karcinom kod muškaraca i žena, nakon karcinoma pluća, odnosno dojke. Najčešće se javlja u osoba iznad 50 godina, ali je sve češći i kod mlađih osoba. U Hrvatskoj je učestaliji nego u Europi, a u našoj županiji još i češći od ostatka Hrvatske. Najčešća je bolest probavnog sustava i drugi najčešći uzrok smrti što se tiče karcinoma. Simptomi su pojava krvi u stolici (posebno kod karcinoma lijeve strane debelog crijeva), novonastala slabokrvnost, posebno u muškaraca, jer žene su ionako često slabokrvne radi obilnih menstruacija, i to u karcinoma koji zahvaćaju desnu stranu debelog crijeva, zatim promjene u kvaliteti stolice i pražnjenju crijeva, te veliki gubitak u težini u kratkom vremenskom periodu.

Postoji nacionalni program ranog otkrivanja karcinoma debelog crijeva kod kojeg sve osobe starije od 50 g. dobiju poziv da se na isti odazovu. Svakako se osoba koja primijeti simptome treba javiti svome liječniku, koji obavezno mora izvršiti pregled trbuha i digitorektalni pregled, te uputiti na daljnje pretrage. U Općoj i veteranskoj bolnici “Hrvatski ponos” Knin, doduše, kolonoskopiju vrše kirurzi, uz dodatak sredstva protiv bolova za što ugodniji pregled, a postoji mogućnost izvođenja istog i u općoj anesteziji. Svaki bolesnik dobije i uputstva za pripremu za kolonoskopiju.

Ako se prilikom kolonoskopije nađe sumnjiva tvorba, ponekad se u istom aktu može kolonoskopski odstraniti u cijelosti i poslati na analizu na patologiju. Ako je tvorba prevelika za odstranjenje u cijelosti, svejedno se uzme uzorak i šalje na analizu. Nakon rezultata analize, osoba se ponovno javlja kirurgu, radi dogovora o daljnjem liječenju. Najčešće su zahvaćeni desni dio-cekoascendentni, te završni dio debelog crijeva-rektosigmoidni prijelaz. Operativni zahvat radi se na način da se odstrani dio crijeva s karcinomom, propisani dio zdravog crijeva, te limfni čvorovi i napravi se novi spoj na crijevu. Danas se takve operacije često rade laparoskopski.

U kninskoj bolnici operiraju se, izmedju ostaloga, i svi karcinomi trbušne šupljine, pa i karcinomi debelog crijeva. Ukoliko crijevo iz raznih razloga nije moguće spojiti, radi se privremena ili doživotna tzv. stoma.

Više od trećine bolesnika se javlja kasno, kad je već karcinom posve blokirao crijevo i uzrokovao tzv. ileus, često i sa lokalno uznapredovalim i metastaziranim karcinomom. Jako je važno stoga svaki od gore navedenih simptoma prijaviti svome liječniku, jer operira li se na vrijeme, a oporavak inače traje 6-8 dana, bolesniku je šansa za petogodišnje preživljenje veća od 90%, te možda neće biti potrebna ni kemoterapija ni zračenje.”

Nakon ravnateljice, izlaganje je imao i “najstomatolog”, dr. Luka Lubina.

“Oralnim karcinomima nazivamo sve one karcinome koji se nalaze u usnoj šupljini i na jeziku neovisno o vrsti i njihovom podrijetlu. Jednostavnim samopregledom, ako primjetite bilo što neobično, osobito ispod jezika, obavezno se javite svome stomatologu. Simptomi mogu biti i otežano gutanje i peckanje jezika te gubitak okusa.

Kontrola bi bila dovoljna na redovnim stomatološkim pregledima svakih 6 mjeseci, zbog čega je redovita kontrola iznimno važna.

HPV je humani papiloma virus koji se najčešće u usnu šupljinu prenosi oralno genitalnim kontaktom sa zaraženom osobom, no bilo koji kontakt sa HPV-om može uzrokovati prijenos virusa. HPV virusa ima jako puno no problem su visokorizični virusi koji najčešće uzrokuju rak grlića maternice, ali mogu uzrokovati i oralne kondilome pa cak i karcinom.

Prepozna ga se kao tvrda bradavica u ustima ili na jeziku. Sve što je potrebno je raditi redovite preglede, jer ukoliko se bilo koji karcinom otkrije na vrijeme onda je izlječenje u preko 90% slučajeva. Nemojte se bojati pregleda jer je potpuno bezbolan, a može spasiti život.”

I, na kraju je dr. Marija Jaramaz, doktorica, majka, supruga (tako nam se predstavila). Rođena Kninjanka, živi u Splitu, a radi u Htinoj medicinskoj pomoći u Kninu.

“Incidencija raka dojke u Hrvatskoj je među najvišim u Europi, što je ogroman javnozdravstveni problem. Svake godine se kod 2500 žena dijagnosticira ovaj karcinom, a najmanje 800 žena godišnje umire od istog. Posebno su ugrožene žene koje imaju pozitivnu obiteljsku dijagnozu.

„Zlatni standard“ za prevenciju je mamografija, posebice za žene od 40 godina i starije, jer ona smajuje smrtnost za 30%. Ukoliko se karcinom otkrije u najranijoj „in situ“ fazi, izliječenje je 100%, što govori o značaju pravovremenog pregleda i samopregleda.

Otkriti se može relativno „lagano“, samopregledom dva puta godišnje, potom ultrazvuk jednom godišnje, te mamografija. Preporučam svim ženama redovite samopreglede, kao i radiološke preglede. Trebali bi se educirati, a ne ignorirati potencijalne bolesti. Naravno, treba se okrenuti i što zdravijem načinu života.”

Još jednom, čestitke predavačima na izvrsnim izlaganjima, prilagođenima širokom pučanstvu, te se nadamo da će ovaj oblik komunikacije sa građanima biti malo češći, ali i da će ljudi razbiti strah i shvatiti važnost rane prevencije.

Tekst i foto: Feral News

Izlijetanje automobila s Atlagića mosta u Krku o čemu je Huknet izvijestio u prethodnom članku na kraju ima sretan kraj i to zahvaljujući savjesnim i hrabrim građanima.

Udarac u zaštitnu ogradu najprije je čula zaposlenica Ekološko informativnog centra kninske Ekološke udruge Krka, Dajana Kulier Komšić koja je alarmirala svog kolegu s posla, Živka Ognjenovića, a on je zajedno s još nekoliko građana, može se reći, spasio čovjeka od sigurne smrti.

Dajana Kuler Komšić vidjela automobil u Krki i alarmirala kolegu s posla, Živka Ognjenovića

– Kada je auto udarilo u zaštitnu ogradu, čula sam udarac. Izašla sam vani i vidjela auto kako pluta Krkom. Odmah sam to javila svom kolegi s posla Živku Ognjenoviću i susjedu koji me je malo prije toga autom dovezao na posao, Nedjeljku Peniću. Oni su odmah otišli spašavati vozača, a ja sam nazvala policiju, vatrogasce i hitnu pomoć. Preplašila sam se i nisam dalje mogla ni gledati. Da se tako nije odmah reagiralo, vjerujem da ne bi bilo spasa za vozača – kazala nam je Dajana Kulier Komšić.

Činjenicu da su vozača iz automobila izvukli građani potvrdili su nam u Policijskoj upravi Šibensko-kninskoj, ali i u Javnoj vatrogasnoj postrojbi Knin.

Šezdesettrogodišnji Kninjanin Ante V. svojim je osobnim automobilom probio zaštitnu ogradu i izletio s Atlagića mosta u Krku danas oko 14:30 sati.

Junak cijele ove priče Živko Ognjenović ispričao nam je kako je izgledalo spašavanje.

Živko Ognjenović: Da smo naišli kasnije, vozaču ne bi bilo spasa

– Kada sam vidio auto kako pluta niz Krku odmah sam otišao na splav. Zatim sam dugačkim štapom sa četiri metalna šiljka koji se nalazio na splavu uspio zakačiti blatobran automobila i vući ga prema obali. Pomogao mi je i Nedjeljko Penić. Nekih metar i pol do obale otvorio se prozor od auta kroz koji je počela ulaziti voda. Uspio sam vozača uhvatiti za rame i kroz prozor ga izvući iz auta. Tada su se na obali pojavila dva momka i pomogla mi da ga izvučem na obalu – kazao je za Huknet Živko Ognjenović i potvrdio nam da čovjeku ne bi bilo spasa da su samo malo zakasnili u pružanju pomoći.

Vozač stabilno, ali se ne sjeća događaja

Ravnateljica kninske Opće i veteranske bolnice Hrvatskoga ponosa, kirurginja Kristina Bitunjac izvijestila nas je kako je ozlijeđeni vozač stabilno no da se ne sjeća samoga događaja.

– Stabilno je, ali se ne sjeća samoga događaja, odnosno detalja koji su prethodili nesreći. Pokazuje simptome potresa mozga i slomio je dva rebra. Njegove se ozlijede mogu okarakterizirati kao teške, no stabilno je i nema potrebe za operativnim zahvatom – izvijestila je za Huknet ravnateljica kninske bolnice.

Ivica Šimić

Potpuno netipično za kninsku mikroklimu, noćas je u 3 sata temperatura zraka bila veća nego danas u 11 sati. Naime, po podacima DHMZ-a (Državnog hidrometeorološkog zavoda), u 3 sata izmjereno je 26.2 stupnja celzija, a u 11 sati 25.8.

I jučer i danas noćne i jutarnje temperature zraka su netipično visoke za Knin koji je ljeti poznat po svježim noćima i jutrima. Tako je jučer u 6 ujutro izmjereno 23.2 stupnja, a jutros u 6 sati 23.7 stupnjeva. Za usporedbu, prvih sedam dana ovoga ljeta prosječna jutarnja temperatura u Kninu bila je 17 stupnjeva.

Zadnja dva dana zabilježena je i dvostruko veća vlažnost zraka od uobičajene (jučer u 15 sati 48 posto, a danas u 11 sati čak 65 posto). Knin je inače poznat po tome što ljeti ima redovito najmanju vlažnost zraka u državi, koja se sredinom dana kreće izmežu 25 i 30 posto.

I. Š.

Gradonačelnik Grada Knina dr. sc. Marko Jelić uputio je Javni poziv za prijavu manifestacija u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 22. godišnjice VRO Oluja.

Popunjenu prijavu zainteresirane fizičke i pravne osobe trebaju dostaviti do 15. srpnja ove godine.

Cjeloviti tekst poziva možete pogledati i preuzeti OVDJE

I. Š.

Komunalno poduzeće obavješta potrošače vode na području grada Knina koji se opskrbljuju vodom iz niske zone da će dana u petak, 30. lipnja ostati bez vode u vremenu od 8 do 12 sati.

Do prestanka u isporuci vode doći će zbog radova na vodovodnoj mreži.

Bez vode će ostati potrošači u ulicama: 7. gardijske brigade, Trg Oluje, dio Tuđmanove, Nelipićeva, dio Meštrovićeve, dio Zoranićeve, Šimunovićeva, Kosorova, Odakove skale, Zlatovićeva, Resičina, Zagrebačka, Zadarska, Vukovarska, Blajburška, Domobranska, dio Matijaševe, dio Tomislavove, Maslenička, Velebitska, Tvrtkova, Trpimirova, Gundulićeva, Gajeva, Preradovićeva, Kninske bojne, Krvavičina, Kranjčevićeva, Jovićeva, Kupreška, Poljička, Solinska, Ninska, Biogradska, IV gardijske brigade, Getaldićeva, Vrančićeva, Mohorovičićeva, Ružičkina, Boškovićeva, Vitezovićeva, Lornjina, Krambergerova, Montijeva, Teslina, Bulićeva, Novakova, Bušićeva, Milanovićeva, Vugdelijin put, Gosponetićev put, Jerkovićev put, Carevjev put, Poljakov put, dio Sinjske ceste, dio Bornine.

U slučaju kiše, radovi i zatvaranje vode, odgađaju se za idući dan.

I. Š.

U četvrtak, 29. lipnja u 18 sati na Veleučilištu će se, u organizaciji Lige za borbu protiv raka grada Knina organizirati predavanje pod nazivom “Pregled koji život znači”.

Na predavanju će sudjelovati troje vrhunskih zdravstvenih stručnjaka, koji će informirati zainteresirane o pregledima kojima se može prepoznati karcinom u ranoj fazi, što je najčešće uvjet da se isti kvalitetno izliječi.

Gosti predavanja su liječnice Kristina Bitunjac i Marija Jaramaz koje će govoriti o kolorektalnom karcinomu, odnosno karcinomom dojke te stomatolog Luka Lubina koji će govoriti o oralnom karcinomu i HPV-u,

Ovo je prvo takvo predavanje u našem gradu uopće, pa pozivamo građane da dođu i informiraju se, jer će pravodobni pregled možda i nekome od nas spasiti život.

Izvor: Feral News

Izložba fotografija “Via Dinarica – put koji prirodno povezuje” otvorena je u Europskom parlamentu, a predstavljanje projekta povezivanja planina i ljudi u Dinarskom gorju u jedinstvenu planinarsku stazu nastavljeno je konferencijom na kojoj su Via Dinaricu predstavili hrvatski europarlamentarac Davor Škrlec te voditelji i dionici projekta.

Via Dinarica je međunarodni projekt koji, kroz promicanje planinarskog turizma, održivog razvoja i lokalne proizvodnje, za cilj ima pridonijeti društvenom i gospodarskom razvoju područja Dinarida, od Slovenije do Albanije, na potezu dužem od 1300 kilometara.

Planinarski put obuhvaćen projektom Via Dinarica namijenjen je planinarima, biciklistima i drugim izletnicima koji posjećuju Dinaride kao turisti, a jedan od ciljeva projekta je i jačanje potrebne infrastrukture i podrška malim proizvođačima i pružateljima usluga u ruralnim i manje razvijenim područjima.

Inicijator predstavljanja potencijala hrvatskog planinskog turizma i planinarstva u Europskom parlamentu je zastupnik Davor Škrlec, u suradnji s Udrugom Via Dinarica Croatia, a projekt su u Europskom parlamentu predstavili voditelj projekta u Hrvatskoj Alan Čaplar i BiH Kenan Muftić.

U sjedištu Europskog parlamenta u Bruxellesu svečano je otvorena izložba posvećena projektu, koju su otvorili hrvatski zastupnik Zelenih u Europskom parlamentu Davor Škrlec te autor izložbe i fotografija Alan Čaplar. O projektu i putu Via Dinarica govorili su i pročelnik Vodičke službe HPS-a Dorijan Klasnić i voditeljica projekta Parcs Programa za razvoj Ujedinjenih naroda (UNDP) u Hrvatskoj Valentina Futač.

Otvorenju izložbe nazočilo je oko stotinu ljudi, među kojima i brojni planinari, predstavnici Hrvatskog planinarskog saveza i Hrvatske gorske službe spašavanja, predstavnici razvojnih agencija, ravnatelji nacionalnih parkova i parkova prirode te predstavnici institucija koje su pružile potporu ovom događanju – Ministarstvo turizma, Hrvatska turistička zajednica i Hrvatska gospodarska komora.

Na izložbi je prikazano 80 fotografija, a nakon Bruxellesa planirano je postavljanje izložbe i na raznim lokacijama u Hrvatskoj.

Projekt kao funkcionalna cjelina odražava koncept održivog turizma

Nakon izložbe svoje proizvode predstavili su domaći OPG-ovci – proizvođači pršuta, sira, meda, slastica, ljekovitog bilja i likera s trase Via Dinarice.

Zastupajući našu županiju, Pero Antičević je predstavio i proizvode vlastitog OPG-a.

HINA

Foto: Arhiva/Živana Juras/EPH

Kninjanin Ivano Petković završio je promotivni film o biciklističkoj utrci “Trans Dinara” koja se odvijala prošle godine od Trilja do Knina, a preko Kamešnice i Dinare.

Utrka dužine 208 kilometara vozila se u tri etape te je trajala tri dana, a Ivano je sa svojim objektivima snimio cijelu utrku te izmonitrao službeni promotivni video utrke koji traje oko četiri minute.

Evo dojmova o snimanju autora Ivana Petkovića koji u svojoj biografiji navodi da je filmograf, fotograf i specijalist digitalnog marketinga te jedan od glavnih osnivača i prvi predsjednik kninskog biciklističkog kluba Adrion Oros.

– Utrka je bilo vrlo teška, kako natjecateljima tako i meni, s obzirom na teške uvjete snimanja na planinskom području. Jutra su bila jako hladna i vjetrovita, a dani vrući i sparni. Dio utrke sam obišao terencom organizatora, a dio vlastitim automobilom te sam spavao u šatoru. Dio videa je sniman tokom cijele godine zbog par kadrova koje nisam želio nipošto propustiti poput Krčića koji je bio presušen za vrijeme trajanja utrke. S obzirom na mali budžet samog projekta, najviše sam vremena pri izradi proveo tražeći besplatnu glazbenu pozadinu, jer sam i kroz nju želio prikazati samu surovost i pustolovnost utrke te njenih predijela. Ovom prilikom se želim zahvaliti organizatoru Vedranu Medvešeku te svim sponzorima projekta, a ponajviše gradu Kninu te Nikoli Blaževiću koji su mi dali podršku pri izradi ovoga filmskom projekta – zahvalio se Petković.

Najavio je i osnivanje nove udruge.

– Ovom prilikom najavljujem i osnivanje nove mlade kninske foto video udruge Transcender u čijoj se osnivačkoj skupštini nalaze Luiđi Duljaj kao predsjednik,
ja kao dopredsjednik te Ivana Gugo kao tajnica. Glavni cilj udruge je uglavnom digitalna promocija našeg pordučja kroz nove audio vizualne tehnologije. Nadamo se podršci pri izradi sličnih projekata, kako novoizabrane vladajuće strukture, tako i svih ljudi dobre volje i želje da prikažemo ciljanoj skupini ljudi ono lijepo što imamo i to kroz digitalne marketinške kampanje – referirao je Petković.

Na fotografiji: osnivači udruge Transcender

I. Š.

Kninski gradonačelnik dr. sc. Marko Jelić sastao se s predstavnicima Koordinacije braniteljskih udruga grada Knina, a razgovaralo se o koncertu Thompsona 5. kolovoza, o mimohodu branitelja kao dijelu proslave Oluje te o otpisu zastarjelih dugova za vodu, izvijestio je HRT Centar Knin.

– Mi smo se složili da Thompsona pozovemo, pa ako bude želio, neka dođe. Također, razgovarali smo o proslavi Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja. Kao građanin, kao gradonačelnik i kao sin hrvatskog branitelja se slažem da su branitelji stavljeni u drugi plan po pitanju proslave što za taj dan nije primjereno. Stoga mislim da bi državni protokol trebao uspostaviti bolju suradnju s braniteljima i organizirati sve da to bude svečani dan za hrvatske branitelje – kazao je gradonačelnik.

Razgovaralo se i o stambenom zbrinjavanju, odnosno dugovima za vodu koji su zastarjeli, ali čije je plaćanje uvjet za dobivanje darovnica.

– Naš stav kao gradske uprave je da se radi o dugovima koji su zastarjeli i koji bi trebali ići u zastaru. Imenovao sam skupštinu Komunalnog poduzeća i nju čini moj zamjenik Marijo Ćaćić, skupštinu Čistoće i zelenila koju čini moja zamjenica Kristina Perić i skupštinu Upravitelja koju činim ja. Mi smo se složili, s obzirom da su neki dugovi stari i više od deset godina, a zakonski to ide u zastaru nakon godinu dana, da se iznađe rješenje kako bi se onima koji nisu priznali dug pozvavši se na zastaru, zakonski omogućilo pozivanje na zastaru. Ovo što se do sada radilo nije bilo ispravno, jer ljudi su bili pod stanovitim pritiscima, a možda i ucjenama. Ako je nešto otišlo u zastaru, nemate pravo to naplaćivati niti stambeno zbrinjavanje uvjetovati tim plaćanjem. Istina je da su građani skrivili dugove, ali je netko skrivio to da nije ovršio one koji su dužni. Po novim pravilima, sve ide u ovrhu. Ako nećete platiti, mi ćemo vas opomenuti, a ako i dalje ne plaćate, slijedi ovrha. Moramo biti socijalno osjetljivi, ali moramo biti i odgovorni prema gradu i sustavu. Zato ljudi budite odgovorni. Idemo prekinuti ovo vrzino kolo, ali od sada se pravila moraju poštivati do kraja – kazao je gradonačelnik Jelić za HRT Centar Knin.

Izvor: HRT Centar Knin

Foto: Arhiv Hukneta