Nastavljaju se svirke na otvorenom u Kninu, ali i u selima kninske okolice.
Tako večeras udruga Atribut u suradnji s Općinom Biskupija organizira u Orliću koncert benda Planet Caravan.
Svirka će se održati ispred općinske zgrade, započinje u 21:30 sati, a ulaz je slobodan!
Planet Caravan je bend iz Smedereva, a jedan njihov član rodom je iz Orlića. Počeli su kao cover bend, obrađivajući bendove poput Judas Priest-a, Queen-a, Pink Floyd-a, The Cure-a, Duran Duran-a i AC/DC-a, no u bližoj prošlosti su ušli i u autorske vode.
Autorski izričaj im je rock n’ roll, s primjesama popa i blues-a.
Foto: Nina Đurđević, Sandra Vitaljić, Stipe Surać, Ivana Kragić, Danijel Stručić, Dino Stanin, Andrej Car
Foto: Nina Đurđević
Knin zadnje vrijeme vrvi kulturnim događanjima. Koliko god neki stavljali kulturu na zadnje mjesto, od nje se počinje i ona je preduvjet svega ostaloga. Kultura nam daje uljuđenost, optimizam, osjećaj za lijepo i napredno te kreativnost kojima onda dalje gradimo zajednicu.
Neka kulturna zbivanja se uz dobra opravdanja mogu propustiti, a za neka opravdanja neće vrijediti – jer su neka događanja jednostavno – jedinstvena.
Takvo događanje u Kninu organizira radišna kreativna kninska udruga Carza u suradnji s Marijom Šćekić i Umjetničkom organizacijom Histeria Nova.
Naime, u subotu, 28. srpnja će se ispred Ekološko informativnog centra na Krki od 15 do 16 sati održati predstavljanje međunarodnog projekta o razvoju vertikalnog plesa “Vertical Dance Forum” a od 18 do 19:30 sati trening, odnosno uvod u tečaj „Animalis“ koji se odvija u sklopu Škole prirodnog pokreta i plesa u Zadru.
Suvremeno i iskonsko; lijepo i opasno – sve u isto vrijeme. Tako bih mogao u par riječi opisati o čemu je ovdje riječ.
Kako bih vam to ipak više približio, odlučio sam napraviti intervju s Marijom Ščekić sunositeljicom projekta „Vertical Dance Forum“ i osnivačicom Škole prirodnog plesa i pokreta. Donosimo ovdje i nekoliko njenih fascinantnih videa.
Prije toga, par biografskih crtica, da otkrijemo – tko je Marija Šćekić?
OD KANADE I ISLANDA DO HRVATSKE – IMPRESIVNA BIOGRAFIJA MARIJE ŠĆEKIĆ
Foto: Nina Đurđević
Marija je Đakovčanka s adresom u Zadru. Diplomirala je suvremeni ples i koreografiju na plesnom odsjeku Sveučilišta Concordia u Montrealu u Kanadi, vodila Plesni odsjek Umjetničke Akademije u Reykjaviku na Islandu, radila u školi Ane Maletić, u ansamblu LADO, podučavala ples u Zagrebačkom plesnom centru, na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu i Osijeku, dobitnica je nagrade hrvatskog glumišta za predstavu „Sjena“…
I kada nam netko s ovakvom biografijom dođe nešto raditi u Knin, treba nam doista biti drago i na čast.
U Kninu ćete u subotu, 28. srpnja predstaviti međunarodni projekt pod nazivom “Vertical Dance Forum“ čiji ste sunositelj. Predstavite ga u nekoliko riječi.
Vertical Dance Forum je međunarodni trogodišnji razvojni projekt nastao inicijativom francuskog koreografa Fabrice Guillot-a iz Pariza (Retouramont Co.) da pozove i okupi izabrane koreografe iz Europe i Kanade u cilju stvaranja platforme za razmjenu novih tehnika, metoda i umjetničkih pristupa u području suvremene plesne umjetnosti s naglaskom na vertikalni ples. Projekt je sufinanciran od strane Europske Unije, a zemlje članice (unutar kojih se projekt održava) su Francuska, Italija, Velika Britanija, Irska, Sjeverni Wales i Hrvatska koju predstavlja Umjetnička organizacija Histeria Nova. Svaki član VDF-a predlaže aktivnost za svoju zemlju, a ta se aktivnost promovira unutar lokalne zajednice, publike i šire javnosti zemlje u kojoj se održava. Tako je evo nakon VDF programa u Bangoru (Wales), Veneciji (Italija) i Limericku (Irska) na redu došao i program VDF CROATIA 2018 koji se održava od 15 – 19.rujna u Zadru za što su pripreme u tijeku već nekoliko mjeseci.
PO ŽIVOT OPASNA PLESNA UMJETNOST
Foto: Stipe Surać
Što je vertikalni ples, probajte to opisati. Tko ga je uopće izmislio?
Vertikalni ples se spontano stvarao iz raznih umjetničkih praksi koje uključuju ples, alpinizam, speleologiju, parcour i cirkus, a predstavlja inovativnu, marginaliziranu, tehnički vrlo zahtjevnu i po život opasnu plesnu umjetnost. Od svog nastanka (prije 30-ak godina), vertikalni ples razvijao se spontano i postupno nizom samostalnih inicijativa plesnih kompanija da ljudsko tijelo uzdignu sa tla, koristeći se zakonima visećeg (suspendiranog) objekta u prostoru. Tijelo plesača je izloženo velikom psihofizičkom stresu, a u smislu prostorne perspektive, nalazi se okomito u odnosu na neku okomitu površinu po kojoj plesač pleše. Kretnje plesača, doslovno, prkose gravitaciji, a zakoni ljudske kinetike i biomehanike se posve drugačije primjenjuju nego kad je tijelo na tlu (u kazalištu). Osjećaj straha je uvijek prisutan, ali osjećaj slobode kretanja prevlada one sekunde kad se noga odrazi, a tijelo poleti. Astronauti su, na svojevrstan način, najbliže tom osjećaju u trenutku kad se njihovo tijelo usprotivi zakonima gravitacije pa kao rezultat „lebdi i pluta“ u bestežinskom prostranstvu svemira.
UMJESTO SPEKTAKULARNE ESTETIKE, ZANIMAJU ME SUPTILNIJE SITUACIJE
Foto: Nina Đurđević
Što ste vi pronašli u vertikalnom plesu? Ima li osim umjetničkih, još nekih motiva i momenata? Negdje ste spomenuli psihofizičku snagu?
Pa istina. Upravo ta vojnička disciplina, motivacija, granica izdržljivosti, straha, snage i kontrole koju svaki vertikalni plesač nužno osjeća kad se popne na zid, stijenu ili neku drugu površinu (scenu) je ono što je meni najdragocjenije. Mene najmanje zanima spektakularna estetika koju vertikalni ples sadržava, a šira masa obožava (salta, preokreti, okomito trčanje, pregibi i sl.). Ja sam oduvijek bila puno fasciniranija onim oku teže vidljivim, suptilnim, dubljim, intimnijim, skromnim, a nerijetko puno težim, zahtjevnijim, ranjivijim i apsolutno iskrenijim situacijama u plesu, ali i u životu. Nikad me nije privlačila buka i gužva već mir i intima vlastitog doma ili klasičnog kazališta. Iskren ljudski pokret na sceni je nešto čemu težim i kao koreograf i kao čovjek. Zato je za mene osobno ova uloga pionirke vertikalnog plesa u Hrvatskoj itekako iscrpljujuća i trudit ću se da ne posustanem u nastojanjima da svoj umjetnički integritet i ideologiju Histeria Nove nikako ne mijenjam već da ju prilagodim širim i novim prostorima i publici. Upravo zato sam i nazvala program u Zadru „Novi prostori – vertikalni ples u RH“.
ADRENALIN I UMJETNOST KAO DVA STRASTVENA PARTNERA
Foto: Danijel Stručić
Vertikalni ples je, pošto se pleše na kupolama, krovovima i liticama – opasan pa ga nerijetko radite u suradnji s GSS-om. Gdje ste sve do sada plesali vertikalni ples?
Plesala, odnosno prakticirala i vježbala vertikalni ples sam doslovno gdje god je to bilo moguće. Od tavana vlastitog stana, tunela na Sljemenu, stijena unutar kanjona Velike Paklenice, ruševnih zidova bivše vojarne u Šepurinama kraj Zadra, fasadi derutne zgrade na Gaženici u Zadru, na stijeni Stogaj na otoku Pagu pa evo do Kapetanove kule i krova dvorane Krešimira Ćosića u Zadru što će ujedno postati i lokacije za program u rujnu. Vjerujte mi, mogla bi napisati knjigu o stravi i užasu derutnih napuštenih prostora unutar kojih sam provodila vrijeme vježbajući nešto što nisam ni znala da u svijetu postoji već 30-ak godina. Ali vjerujem da to vrijeme samootkrivanja vlastitih snaga, puteva, umjetničkih interesa i ideja nisu bile uzalud. I da…bez pomoći mojih prijatelja iz GSS-a koji su uskakali iz Osijeka, Đakova, Gospića, Zadra, Karlovca i Zagreba, ne bi uspjela postići sve što je postignuto pa samim tim svoju zaslugu za razvoj vertikalnog plesa u Hrvatskoj svakako pripisujem i njima. Bez njihove podrške, povjerenja, motivacije i stručnog znanja sve bi ovo bila dječja igra koja bi, vjerojatno, završila tragično.
Kako zajedno funkcioniraju adrenalin i umjetnost?
Pa kao dva strastvena partnera. Nadopunjuju se, pomiću vlastite granice, mijenjaju svijest, provociraju jedno drugo, ali dok god postoje jasne granice igre, poštovanje prema okolini i prirodi, oprez i međusobni sklad ideja, djela koja se stvaraju su jednako fascinantna, lijepa, opasna i kao umjetnička djela i kao neki sportski uspjeh.
Za nas laike objasnite nam suvremeni ples u kratkim crtama. što ga to razlikuje od klasičnih plesova, koje su njegove glavne značajke?
Suvremeni ples karakterizira slobodno i kreativno izražavanje, no za razliku od baleta, suvremeni ples se ne drži strogo određene plesne tehnike koliko plesne filozofije o načinu ljudskog kretanja. On istražuje prirodnu energiju tijela, psihofizička iskustva plesača, neuromuskularnu vezu u cilju postizanja sklada uma i tijela. Suvremenim plesom se kroz pokret tijela mogu istraživati i propitivati suvremene ideologije, osuđivati vlastiti kao i društveni stavovi pojedinca, ali i društva općenito.
Jesu li klasični plesovi umjetnički plošniji, površniji, inferiorniji od suvremenog plesa.
Niti jedno od toga. Klasični balet je bio punih 15 godina moja jedina plesna edukacija i nikada mi niti na trenutak nije bilo žao zbog toga. Dok su stroga disciplina i zahtjevna tehnika dragocjeni dio sazrijevanja djeteta u budućeg plesača, suvremena plesna umjetnost je osjetljiva znanost o čovjeku i njemu specifičnom načinu neverbalne komunikacije koja osim pokreta tijela razvija, oblikuje i njeguje samog Čovjeka. I baš iz ovog razloga su razumijevanje, pružanje i primanje kvalitetne edukacije i konstruktivne kritike na visokoj cijeni u vrednovanju rada i razvoja svakog polaznika u Školi prirodnog pokreta koju sam otvorila u Zadru. Program stavlja naglasak na učenje raznih metoda kreativnog procesa i tehnika koreografiranja, ali svaki čovjek nosi tijelo koje je samo njemu samom njegov jedinstveni instrument. Isto tako, svaki čovjek uči, spoznaje i usvaja znanja na sebi specifičan način. Simetrije i asimetrije ovih sličnosti i različitosti među plesnim stilovima, najveće su vrijednosti koje bi naši koreografi, a samim tim i edukativni plesni programi trebali sadržavati.
LJUDI SU ZABORAVILI PRIRODNO SE KRETATI
Foto: Ivana Kragić
Vaša škola u Zadru zove se Škola prirodnog plesa i pokreta. Što su to prirodni ples i pokret? Ima li razlike između plesa i pokretanja, Postoji li ovdje sinergija umjetničkog i meditativnog? Pa čak i borilačkog?
Učenje ljudske kinetike, biomehanike kretanja (ljudske i životinjske), principe skladnog prirodnog, sirovog, čistog, iskrenog pokreta osnovni su ciljevi programa Škole prirodnog pokreta. Ljudi su zaboravili neke najosnovnije radnje kao što su korak, čučanj, skok, okret, pad, uspon i slično zato što večinu vremena sjede u uredima i puni su raznih psihofizičkih blodaka, a kod nekih su ti urođeni tjelesni „patterni“, doslovno, zakržljali. To je ono što se programom Škole prirodnog pokreta i plesa pokušava „ispraviti“ to jest vratiti čovjeku njegov vlastiti pokret kako bi se naučio njime ispravno dalje koristiti. Nevjerojatno je koliko kultura lijepog ponašanja i kretanja danas u društvu nedostaje. Puno više nego novca. Budući da iskreno vjerujem da su hrabrost, plemenitost, poštenje, snaga uma, samopouzdanje i spremnost čovjeka (plesača) na ispravljanje vlastitih pogrešaka skoro pa zajamćeni put ka osobnoj evoluciji – u sklopu Škole veliku važnost pridajem tehnikama borilačkih vještina kao što su jiu-jitsu, aikido, tai chi, capoeira, karate i judo. U zadnje vrijeme malo više proučavam i tehnike nanbudo i taolu vještina u kojima su snaga, samokontrola i ravnoteža tijela ključne jednako kao i u vertikalnom plesu. Borilačke vještine, za razliku od suvremenog plesa, propagiraju sustav tradicija, vještina i vježbi čija je izvorna namjena bila priprema tijela i uma za borbu, a život je što drugo nego borba.
LJUBAV PREMA POKRETU TIJELA, ZVUKA I NEBA
Foto: Sandra Vitaljić
U jednom intervjuu ste kazali kako ste fascinirani anatomijom, astronomijom i glazbom. Je li to formula vas kao koreografkinje i plesačice?
Jest. Ljubav prema pokretu tijela, zvuka i neba su moja najveća ljubav otkako znam za sebe. Na balet sam krenula kad mi je bilo tri godine i nikad nisam stala, a kao mala često sam sa tatom koji je volio slušati jazz i promatrati zvijezde padalice do kasno u noć pratila kretanje zvijezda i čudila se kako nebo zapravo uopće nije mirno. Bila sam jako nemirno dijete koje bi u današnje vrijeme vjerojatno zaradilo etiketu „super hiperaktivnih“, ali moji roditelji su na to gledali kao nešto pozitivno i normalno, a ne zabrinjavajuće. Štoviše, poticali su moju potrebu za kretanjem, propitikivanjem i proučavanjem svega živog i neživog i podržavali su, koliko im god bilo teško, moju samostalnost i odabir životnog puta. Jednako tako su postupili i sa mojim bratom koji je kompozitor mikrotonalne glazbe i uz kojega sam također cijeli život direktno povezana glazbom.
Koliko vam je u svemu bitna glazba, na kakvu glazbu volite plesati?
Glazba mi je jednako bitna kao i ples. Pokret tijela je zvuk, a ton bez pokreta nije zvuk. Jedno bez drugog ne može. Djetinjstvo u Đakovu bilo je neodvojivo od glazbe jer je takvo bilo vrijeme. Dobra glazba se slušala gdje god se to moglo – kod kuće, kod prijatelja, u gradu, u autima, na gitarijadama, na radnim akcijama, koncertima. Drugim riječima, bilo je nemoguće živjeti bez glazbe. Kasnije sam, za vrijeme studija plesa, odlazila i na nastavu elektroakustike baš kako bi svoju ljubav prema glazbi i plesu potkrijepila znanjem o fizičkim svojstvima zvuka i njegovom primjenom na ljudsko tijelo. Od tada do danas, ova me tematika nije prestala zanimati pa sam u sklopu Škole otvorila i predmet „Zvuk i ton plesa“.
Osim Škole prirodnog plesa i pokreta, aktivni ste i Umjetničkoj organizaciji Histeria Nova. Recite nam par riječi o njoj.
Škola prirodnog pokreta je jedan od programa Umjetničke organizacije Histeria Nova čija sam osnivateljica i voditeljica. Pored edukacije i vertikalnog plesa, u sklopu Histeria Nove nastaje i projekt osnivanja Hysterium multimedijalnog centra u Sv.Filip i Jakovu unutar kojega bi nastavila stvarati i producirati autorske predstave koji spajaju film, ples, glazbu, 3D animaciju i nove medije s naglaskom na real-time motion capture uređaje.
DOĐITE NA RADIONICU I OTKRIJTE SVEMIR MIŠIĆA U SVOME TIJELU
Foto: Andrej Car
Što mogu očekivati oni koji se odluče doći u Knin u subotu, 28. srpnja?
Mogu očekivati zanimljive video isječke sa fascinantnim vertikalnim plesnim sekvencama a oni koji dođu na trening „Animalis“ mogu očekivati da će na trenutak saznati da u svome tijelu kriju puno veći svemir satkan od mišića za koje nisu ni znali da postoje.
Podsjetimo, za sudjelovanje na predavanju i radionici možete se prijaviti na broj telefona 099-7432195 (Josipa Bare – Udruga Carza).
Za one vizualne tipove, pogledajte nekoliko fantastičnih kratkih videa kako bi se bolje upoznali s materijom vertikalnog plesa, prirodnog pokreta i suvremenog plesa uopće.
Video: Verikal Dance Forum
Video: Škola prirodnog pokreta Marije Šćekić
Video: Vertikalni ples Marije Šćekić – Paklenica
Video: Marija Šćekić – Histeria Nova – Human Error
Narodna knjižnica Knin objavila je danas novi broj serijske publikacije Godišnjak grada Knina. Novi broj nosi naziv Godišnjak grada Knina za 2017. godinu, a možete ga preuzeti u PDF i EPUB formatu na linku ispod.
Godišnjak grada Knina u nakladi Narodne knjižnice Knin je serijska publikacija koja izlazi jednom godišnje kao mrežno izdanje na internet stranici Narodne knjižnice Knin i uvrštena je u međunarodni upisnik serijskih publikacija.
Podsjetimo, knjižnica je do sada objavila godišnjake za 2014., 2015. i 2016. godinu, a osim na stranici knjižnice mogu se preuzeti i na Hrvatskom arhivu weba Nacionalne i sveučilišne knjižnice.
Autor je Ivica Šimić, a likovno ga je i grafički obradio Mićo Samardžija.
Godišnjak grada Knina za 2017. godinu sastavljen je od odabranih autorskih vijesti novinara i knjižničara Ivice Šimića objavljenih 2017. godine koje pričaju priču o životu u gradu u prošloj godini.
Osim što pruža informacije, godišnjak je i svjedok vremena; odraz duha vremena te svojevrsnog kolektivnog mentalnog stanja društva pa samim tim predstavlja bitan dokument za blisku povijest lokalne zajednice, ali i vrijedan sociološki dokument.
Raspored godišnjaka je istovremeno i tematski i kronološki. Naime, publikacija je podijeljena u tematska poglavlja, a u svakom poglavlju odabrane vijesti poredane su kronološki.
Godišnjak daje mnoštvo korisnih informacija koje mogu pomoći učenicima, studentima i znanstvenicima u proučavanju grada te može pružati i izvore podataka za gospodarstvenike, investitore ili autore gospodarskih, kulturnih i infrastrukturnih projekata.
Daje i živu sliku grada i dinamiku društvenog i urbanističkog kretanja Knina.
Posebno će ova publikacija biti značajna nakon proteka vremena kada će se građani moći prisjetiti što je bilo prije 10, 20 ili više godina te imati pouzdane informacije o trenutku u vremenu.
U arheološkom muzeju u talijanskom mjestu Suasa jučer je otvorena izložba posvećena arheološkom lokalitetu Burnum, nekadašnjem rimskom vojnom logoru, koji se u cijelosti nalazi na prostoru Nacionalnog parka „Krka“.
Poveznica između Suase i Burnuma je arheološki odsjek Sveučilišta u Bologni koji provodi istraživanja na oba lokaliteta, a izložba je rezultat izvrsne suradnje arheoloških timova. Također, Lucio Coiedio Candido, prvi vlasnik vile u Suasi, poznate po prekrasnim podnim mozaicima, služio je kao časnik rimske vojske u Dalmaciji, duž granice na kojoj stoji Burnum.
Prva arheološka istraživanja na Burnumu provodi Austrijski arheološki institut 1912. i 1913. godine te s Arheološkim muzejom u Zadru 1973. i 1974. godine. Austrijski arheolozi iskopali su veći dio zgrade zapovjednog stožera u legijskom logoru, a daljnji rad zaustavljen je zbog I. svjetskog rata. Arhitektonski ostaci stoga nisu bili konzervirani i prezentirani javnosti, a rezultati su objavljeni u nekoliko knjiga i mnogim znanstvenim raspravama. Od 2003., pod pokroviteljstvom Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ te uz financijsku pomoć Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Burnum istražuju Gradski muzej u Drnišu, Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru i Dipartimento di Archaeologia – Università di Bologna. Brojni studenti diplomskih i doktorskih studija iz Italije, Hrvatske i drugih zemalja stekli su vještine radeći na području Burnuma.
Izložba sadrži presjek istraživanja arheološkog lokaliteta Burnum od početka 20. stoljeća do danas: izvorne rukotvorine, poput oružja, oruđa, nakita i predmeta za svakodnevnu uporabu, i bogatu zbirku znanstvenih radova, monografija i tematskih članaka.
Biser antičke povijesti, rimski vojni logor Burnum, bio je smješten na desnoj obali rijeke Krke, na mjestu gdje su se u rimsko doba križale najvažnije prometnice, što odgovara području današnjeg naselja Ivoševci. Sagrađen je u I. st. poslije Krista, a danas su vidljivi ostaci lukova koji su pripadali zgradi vojnog zapovjedništva (pretorija) te dobro sačuvan amfiteatar.
Večeras će se na tvrđavi održati treći po redu Festival elektroničke glazbe – STOP Fest.
U organizaciji grupe entuzijasta i zaljubljenika u elektroničku glazbu svoj je debi doživio 2011. godine na Marunuši, a godinu dana kasnije održan je na tvrđavi.
Šest godina poslije STOP Fest se vraća na kninsku kartu događanja. Ovaj put na glavnoj pozornici tvrđave nastupit će šibenski DJ Edy C. i domaće kninske snage Juki, Tola, Crnac i Kova.
Ulaz je slobodan!
“Dovoljno je ponijeti samo dobro raspoloženje i obuću za ples do jutra”, poručuju organizatori.
Sponzori festivala su Grad Knin, kafić Oš Još, igraonica Tri Lovca te Jako Sport.
Povijesna postrojba kralja Dmitra Zvonimira organizira u ponedjeljak u 18 sati na tvrđavi Streličarski turnir „Oluja 95“.
Svi koji žele sudjelovati mogu se javiti u viteški tabor na tvrđavi svakim danom od 10 do 18 sati ili u inbox FB stranice “Povijesna postrojba kralja Dmitra Zvonimira” – OVDJE – zaključno do ponedjeljka.
Turnir se održava srednjovjekovnim lukom strijelom.
Koncert vrhunskog etno-jazz dua Hosjak & Novosel u parku u gradu. Koncert kojega sa zanimanjem i odličnim povratnim informacijama prati 200 ljudi. A uz sve – radni je dan.
Ne, nije Zagreb, nego Knin.
Mada se na trenutke činilo da smo na nekom drugom mjestu.
I kao što naslov kaže, Knin se ne da i dokazuje da je još uvijek grad, da nije prčija ni palanka. I da nikad neće biti dok je ljudi kojima je ovaj grad u duši i srcu.
Svi smo večeras uživali. Hvala Jugu i udruzi Atribut i Gradu Kninu!
Udruga Atribut u suradnji s Gradom Kninom organizira večeras u parku preko puta zgrade gradskog poglavarstva koncert jazz virtuoza na kontrabasu i tamburi, Tihomira Hosjaka i Filipa Novosela.
Koncert započinje u 21 sat, a ulaz je slobodan.
Hojsak & Novosel spajaju dva žičana instrumenta različitih tradicija sviranja. Isto tako spajaju razne žanrove poput klasične, etno i moderne jazz glazbe u svoj jedinstveni, prepoznatljivi stil sviranja.
Duo je surađivao s također internacionalno priznatim glazbenicima poput Vlatka Stefanovskog, Theodosii Spassova, Matije Dedića te mnogih drugih. Kako bijahu prepoznati kao specifičan hrvatski brend tako su počeli nastupati za hrvatsku diplomaciju.
Tako je dvojac u prosincu 2017. nastupao na svečanoj večeri u Washington D.C. na 25. proslavi obljetnice diplomatskih odnosa SAD-a i RH. U svibnju 2018. godine su nastupili i u europskom parlamentu u Strasbourgu,Francuskoj.
Zvuci Krke ponovno se šire Nacionalnim parkom „Krka“: 19. srpnja u 20.30 na Roškom slapu pjevaju zajedno Renata Sabljak i Đani Stipaničev.
U intimnoj atmosferi Roškoga slapa, njegovih slapića i potočića i sjenovite kanjonske vegetacije, snage će udružiti iznimni vokalisti: kazališna glumica i pjevačica Renata Sabljak i zvijezda domaćih rock-opera i mjuziklā Đani Stipaničev.
Koncert na Roškome slapu bit će retrospektiva najvećih svjetskih hitova, ali i odabranih uspješnica iz vlastitog plodnog repertoara. Renata i Đani svestrani su umjetnici koji često zajedno nastupaju u mjuziklima i predstavama matičnog kazališta Komedija pa sve upućuje na to da će ujediniti glasove i u songovima iz popularnih mjuziklā.
Pridružite nam se 19. srpnja u 20.30 na prirodnoj pozornici Roškoga slapa, uz glazbenu pratnju rijeke Krke. Koncert je besplatan za sve posjetitelje, kao i organizirani prijevoz autobusima.
Polazak autobusa:
18.30 iz Šibenika: Poljana (autobusna stanica) – tržnica – Baldekin – Vidici (ispod Tommya kod nogometnog igrališta) – Konjevrate – Drinovci (kod crkve Imena Isusova) – Roški slap jedan autobus;
18.30 iz Šibenika: Poljana – Lozovac – Skradin – Dubravice – Laškovica – Roški slap jedan autobus;
18.30 iz Knina: Knin (autobusni kolodvor) – Drniš (autobusni kolodvor) – Roški slap jedan autobus.
Povratak autobusa s Roškoga slapa je nakon završetka koncerta.
U petak će se na tvrđavi održati treći po redu Festival elektroničke glazbe – STOP Fest.
U organizaciji grupe entuzijasta i zaljubljenika u elektroničku glazbu svoj je debi doživio 2011. godine na Marunuši, a godinu dana kasnije održan je na tvrđavi.
Šest godina poslije STOP Fest se vraća na kninsku kartu događanja. Ovaj put na glavnoj pozornici tvrđave nastupit će šibenski DJ Edy C. i domaće kninske snage Juki, Tola, Crnac i Kova.
Ulaz je slobodan!
“Dovoljno je ponijeti samo dobro raspoloženje i obuću za ples do jutra”, poručuju organizatori.
Sponzori festivala su Grad Knin, kafić Oš Još, igraonica Tri Lovca te Jako Sport.
Park preko puta “Općine” koji se u danima Adventa pokazao kao izvanredno mjesto za kulturna događanja i druženje opet se aktivira.
Naime, sutra (u srijedu) udruga Atribut u suradnji s Gradom Kninom organizira u parku koncert virtuoza na kontrabasu i tamburi, jazz majstora Tihomira Hosjaka i Filipa Novosela.
Koncert započinje u 21 sat, a ulaz je slobodan.
Hojsak & Novosel spajaju dva žičana instrumenta različitih tradicija sviranja. Isto tako spajaju razne žanrove poput klasične, etno i moderne jazz glazbe u svoj jedinstveni, prepoznatljivi stil sviranja.
Duo je surađivao s također internacionalno priznatim glazbenicima poput Vlatka Stefanovskog,Theodosii Spassova,Matije Dedića te mnogih drugih.Kako bijahu prepoznati kao specifičan hrvatski brend tako su počeli nastupati za hrvatsku diplomaciju.
Tako je dvojac u prosincu 2017. nastupao na svečanoj večeri u Washington D.C. na 25. proslavi obljetnice diplomatskih odnosa SAD-a i RH. U svibnju 2018. godine su nastupili i u europskom parlamentu u Strasbourgu,Francuskoj.
Četvero hrvatskih volontera započelo je s jednomjesečnim volontiranjem u NP „Krka“ na Dan stabla, 16. srpnja. Ovi zaljubljenici u prirodu stigli su iz Ivanić Grada, Slavonskog broda, Zagreba i Osijeka u Nacionalni park „Krka“ kako bi s nama i s posjetiteljima podijelili svoje znanje o prirodi i veliki entuzijazam, pogotovo što se dvoje volontera u Park vraća po drugi put. U NP „Krka“ volonteri će obavljati dužnost brodskog domaćina na izletu Skradinski buk – Visovac – Roški slap i istraživača mišljenja na najposjećenijem lokalitetu, Skradinskom buku, od 16. srpnja do 14. kolovoza.
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je kroz projekt integracije u EU Natura 2000 (NIP) osmislilo i pokrenulo program volontiranja u 11 parkova prirode i 8 nacionalnih parkova pod nazivom „Razvoj volonterskih programa u hrvatskim nacionalnim parkovima i parkovima prirode“. Osmišljeno je ukupno 28 volonterskih programa u 2018. a aktivnosti u koje se volonteri mogu uključiti obuhvaćaju prikupljanje podataka o biološkoj raznolikosti, anketiranje i informiranje posjetitelja, pomoć u održavanju staza i sl. Volonterskim programima omogućuje se sustavno uključivanje zainteresiranih pojedinaca i grupa u aktivnosti koje ustanove provode u zaštićenim područjima. Svi programi su usklađeni s planovima upravljanja parkova i osmišljeni tako da doprinose zaštiti.
Volonterima želimo dobrodošlicu i ugodan boravak u NP „Krka“!
Današnjem je čovjeku potreban povratak prirodi. Grčka poslovica kaže: “Zemlja će procvjetati kad stari ljudi počnu saditi drveće znajući da se u njegovu hladu nikada neće odmarati“. Na Dan stabla, 16. srpnja, ta nas poslovica još jednom podsjeća da smo ovaj svijet samo posudili od svojih potomaka, a ono što posudiš moraš i vratiti očuvano.
Nije poznato tko je posadio murvu na Skradinskom buku, koja generacijama stoji na desnoj obali rijeke, ispod ostataka mlinice Budim, ali ona je simbol svilene prošlosti i slatke sadašnjosti ovog kraja.
Za murvu ili dud Vergilije je rekao da je najpametnija biljka koja zadnja procvjeta, čekajući toplo vrijeme. Njeni plodovi su ljekoviti i ukusni, a njeno lišće hrana za dudov prelac (Bombyx mory), leptira koji se još naziva i svilenom bubom jer je njegova čahura zaslužna za svilena vlakna. Iz Kine i Japana dudov prelac doputovao je Putem svile i do naših krajeva. Kako nam kazuje don Krsto Stošić, upravo u Skradinu, u prvoj polovini 19. stoljeća, bilo je najveće gojenje svilene bube u Dalmaciji. Kao takva, murva je dio naše tradicije, ali i prepoznatljiva slika našeg krajobraza. Drveće je uvijek bilo snažno povezano s čovjekom i manifestacija samoga života. Tako je i stari dud na Skradinskom buku danas hlad novim generacijama.
U četvrtak će se u 17 sati u Gradskoj vijećnici održati info radionica „Otvoreni natječaji iz Programa ruralnog razvoja“.
Na radionici u organizaciji Razvojne agencije Šibensko-kninske županije i Grada Knina obradit će se sva aktualna pitanja vezana za poslovanje malih OPG-ova i mogućnost dobivanja bespovratnih potpora iz EU fondova.
Dolazak je potrebno potvrditi na e-mail: karmela.crnica@rra-sibenik.hr ili telefonskim putem na broj telefona 022/247 187.
U subotu je u Galeriji Kninskog muzeja otvorena izložba magistrice slikarstva Kristine Krstičević. Ciklus pod nazivom U omnibusu sastoji se od 40 slika malih formata nastalih 2017. i 2018. godine.
O ciklusu u predgovoru kataloga izložbe povjesničar umjetnosti Tomislav Ćavar između ostaloga piše:
“U svom novom slikarskom ciklusu na 40 malih formata Kristina se bavi na vrlo intiman način prostorima suvremenog građanskog društva. Jako suptilno portretira objekte industrijske revolucije izdvajajući ih iz stvarnog konteksta umanjujući njihovu konzumentsku, a naglašavajući estetsku vrijednost.”
Udruga Atribut i Ekološka udruga Krka organiziraju večeras kod Ekološko-informativnog centra na Krki koncert fantastičnog benda Drvored.
Očekuje nas dobitna kombinacija pitoreskno lijepe prirode i vrhunskog devetoročlanog benda koji nam donosi glazbenu fuziju Balkana, francuske šansone i ska ritma.
Koncert započinje u 21:30 sati, a upad je 20 kuna.