NP Krka – Kako je sve počelo: Zaravan
Piše: Katia Župan, NP Krka
Geološko formiranje područja rijeke Krke započelo je sedimentacijom vapnenca a nastavilo se stvaranjem zaravni.
Zaravan rijeke Krke nastala je krajem pliocena i početkom pleistocena, dok se njezin kanjon usijecao u reljef u kasnom ledenom dobu. Ono što čovjek, dijeleći u eone i epohe, broji u milijunima godina za Zemlju je tek trenutak. U geomorfološkom smislu, u porječju rijeke Krke izdvajaju se tri dijela: planinsko područje na sjeveroistoku, u kojemu su duboko usječene doline pritoka rijeke Krke, polja u središnjem dijelu, s izraženom hidrografskom mrežom s brojnim izvorima, i Sjevernodalmatinska zaravan.
Kao i cijeli reljef rijeke Krke, i njezina zaravan poseban je oblik u kršu. Na njoj i pod njom nalazi se tvrdi vapnenac. Jednako je uravnjena, bez obzira na promjene u sastavu stijena, uzdižući se postupno prema planinskom dijelu. Ako pokušamo zamisliti područje rijeke Krke na prijelazu iz pliocena u pleistocen, kada se formirala zaravan, i kasnije u kasnom pleistocenu, kada se formirao njezin kanjon, trebamo imati na umu velike promjene u klimi i odnosu kopna i mora. Iz tadašnjih geoklimatskih prilika pojedini znanstvenici iščitavaju budućnost Zemlje i njezinih stanovnika.
Iz toga razdoblja potječu kosti južnoga slona iskopane 70-ih godina prošloga stoljeća u glinokopu Strmica, u malom mjestu sjeverno od Knina kroz koje protječe Krkin pritok Butišnica. Južni slon nije imao krzno a živio je u donjem-srednjem pleistocenu, prije 700 000 – 2 600 000 godina, kada je klima bila puno toplija nego danas. Nađene su i kosti gornjepliocenskog-donjepleistocenskog praslona i donjepleistocenskog toplodobnog nosoroga. Pronađeni su očnjak koji je pripadao Pantheri toscani, zvijeri sličnoj današnjem leopardu, i očnjak donjepleistocenskog medvjeda (Ursus etruscus). Nalaze je opisao prof. Mirko Malez, hrvatski geolog, speleolog i paleontolog, poznat kao pionir hrvatske speleoarheologije, a nama ih je protumačio Dražen Japundžić, voditelj Geološko-paleontološkog odjela Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja. Dio prikupljene građe čuva se u Zavodu za geologiju i paleontologiju kvartara pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu.
Postoji nekoliko teorija o postanku zaravni. Fluvijalna teorija pretpostavlja postojanje velike, široke i spore rijeke u geološkoj prošlosti, kada je klima bila vlažnija a voda obilnija, koja je erodirala vapnenačke stijene inicijalnog reljefa. Nagnutost terena od zaleđa prema moru ide u prilog toj teoriji. Prema drugoj teoriji, koja se naziva abrazijskom, zaravan je nastala djelovanjem mora, koje se postepeno povlačilo. Postoji i fluvijalno-abrazijska teorija, koja povezuje prethodne dvije tumačeći postanak zaravni istodobnim djelovanjem mora i kopnenih tekućica. Korozivna teorija objašnjava zaravnjenje kraja oko Krke kompleksnom interakcijom erozije, ispiranja i korozije vapnenaca u toplim i vlažnim paleoklimatskim uvjetima koji su vladali prije tri milijuna godina. Znanstvenici i istraživači navode još i tektonsku teoriju, prema kojoj je zaravan nastala mjestimično različitim uzdizanjem i izvijanjem Zemljine kore a duž lomnih polja oblikovala su se polja i riječna dolina (kanjon).
Kao posljedica intenzivne kasnopleistocenske glacijacije, tektonski i litološki predisponiranim smjerovima u tu se zaravan usjekao kanjon rijeke Krke.
Srdačan pozdrav i ugodan vikend,
Već šestu godinu portal najdoktor.com objavio je popis najboljih doktorica i doktora po izboru pacijenata u Republici Hrvatskoj, a na popisu se opet. četvrti put zaredom, našao kninski stomatolog Luka Lubina.
Piše: TZ grada Knina
Zajednica Hrvata Bosne i Hercegovine Šibensko-kninske županije organizira 13-15. prosinca ove godine 12. Dane kulturne baštine Hrvata Bosne i Hercegovine
I ove godine očekuju vas najveselija druženja uz bogati blagdanski program Dalmare centra, jer zimska bajka se nastavlja. Na glavnom trgu centra svake subote, vi i vaši mališani moći ćete uživati u kreativnim radionicama, interaktivnim igrama i zabavama i tako kreirati najljepše blagdanske uspomene.
Kako napisati pismo Djedu Božićnjaku, koje su to vesele igre Vilenjaka i kreativne radionice koje uključuju ukrašavanje bora samo su neke od veselih aktivnosti koje očekuju vaše mališane u božićnom parku 14. prosinca od 17 sati. Naime, Djed Božićnjak ovlastio je svoje vjerne pomoćnike – vilenjake da svim posjetiteljima priprema zabavu za pamćenje. Oni, kakvi jesu, radišni i vrijedni, spremili su bogati program za sve posjetitelje.
Priuštite svojim mališanima doček nove godine za pamćenje uz rasplesani kviz, nagradne igre, Balonijadu i kreativnu radionicu izrađivanja novogodišnjih tuljaca. Mame i tate, napravite plan i zaokružite 28. dan kada vas i vaše mališane očekuje party.
Dragi odrasli, ne zaboravite kako je u tijeku velika nagradna igra Dalmare centra ‘Račune izbroji i auto osvoji’ koja traje od 21. do 27. prosinca. Prikupite 3 računa iz tri različite trgovine Dalmarea i možda ćete baš vi osvojiti automobil KIA RIO. Iznos računa mora biti minimalno 100 kuna, a sve što je potrebno je ispuniti kupon koji se nalazi na svim blagajnama, skupiti sve račune, spojiti s kuponom i zajedno ubaciti u nagradnu kutiju koja će biti izložena na glavnom trgu centra tik do auta. Pravila nagradne igre možete pročitati na www.dalmare.hr
Danas oko 10 sati cijeli grad je ostao bez električne energije jer je, kako su nam potvrdili u HEP-u, iz sustava “ispala” trafo stanica 110. Riječ je o glavnoj trafo stanici za Knin koja se nalazi na Ljupču.
Tekst: FB Narodna knjižnica Knin
