Kad se izraz „klimatske promjene“ počeo koristiti u medijima? Kad smo dobili “toplinsku kupolu”, “superćelijsku oluju” i “polarni vorteks”?
Pišem ovo kao novinar po zvanju i zanimanju da bih vam dočarao kolika je snaga medija u kreiranju javnog mnijenja te individualne i kolektivne svijesti kao i u stvaranju osobnog stava svakoga od nas. U ovom članku pokušat ću vam približiti odnos medija i “klimatskih promjena”.
U kolovozu 2017. godine u Kninu je deset dana (od toga osam dana za redom) maksimalna temperatura zraka bila 40 stupnjeva i viša. Dakle, bilo je znatno vruće nego ovoga kolovoza.
Najčitaniji hrvatski medij Index.hr izvještavao je tada o vrućinama u Kninu. Znate li koliko je puta upotrijebio sintagmu „klimatske promjene“?
Odgovor je – niti jednom.
Ajmo i konkretizirati odgovor. Ovo su izvještavanja Index.hr-a o vrućinama u Kninu u kolovozu 2017. godine.
- 1. kolovoza: „Ako mislite da je danas bilo vruće…” — Knin 39,6 °C; 0 spominjanja klimatskih promjena.
- 2. kolovoza: „Knin se prži na 40…” — 0 spominjanja klimatskih promjena .
- 3. kolovoza: „Toplinski val dosegnuo je svoj vrhunac…” — 0 spominjanja klimatskih promjena.
- 4. kolovoza: „Pakleni vikend…” — najavljuje do 42 °C u Kninu; 0 spominjanja klimatskih promjena.
- 5. kolovoza: „Srušeni apsolutni rekordi…” — govori o rekordnom nizu dana iznad 40 °C u Kninu; 0 spominjanja klimatskih promjena.
- 10. kolovoza: „Danas vrhunac toplinskog vala…” — 0 spominjanja klimatskih promjena.
- 11. kolovoza: „Knin se pržio na 42,3 °C…” — detaljno o apsolutnom rekordu; 0 spominjanja klimatskih promjena.
To je sedam konkretnih Indexovih članaka o tom toplinskom valu i rekordnim temperaturama — i u njima 0 pojavljivanja sintagme „klimatske promjene”.
Kada se u hrvatskim medijima počinje koristiti izraz „klimatske promjene“?
Umjetnoj inteligenciji zadao sam zadatak da istraži sve hrvatske medije tokom 21. stoljeća. I evo rezultata.
Do 2018. godine o klimi i promjenama u klimi piše se uglavnom u znanstvenim izvještajima i izvještajima s konferencija.
Oko 2018. godine vidljiv je prijelaz: aktualni vremenski događaji u Hrvatskoj sve se češće opisuju u klimatskom okviru.
Od 2019. do 2020. godine klimatski okvir postaje normalan dio mainstream izvještavanja.
Od 2021. do 2023. godine u hrvatskim medijima događa se veliki skok u izravnom povezivanju pojedinačnog vremenskog događaja ili prirodne katastrofe (kiša, nevrijeme, vrućina, hladnoća, poplava, požar) s “klimatskim promjenama” – uz dramatičniji vokabular.
Od 2023. do 2025. godine veza je praktički institucionalizirana: političari, DHMZ i mediji o događajima često odmah govore u klimatskom okviru.
A kada neki narativ postane institucionaliziran (sjetimo se korone), svaki protivnik istog (ili onaj koji se samo usudi propitati valjanost narativa) – biva grubo etiketiran, diskvalificiran i gotovo ekskomuniciran. Naučili smo tu lekciju.
Ajmo vidjeti kada se ostali „klimatski“ meta jezik počeo pojavljivati u hrvatskim medijima?
“Polarni vorteks/vrtlog” su prvi spomenuli Slobodna Dalmacija i Jutarnji list 17. veljače 2018. u tekstu pod naslovom „Hoće li se Hrvatska naći na udaru polarnog vrtloga?”, a tportal 22. veljače ima naslov „Svi bruje o strašnom polarnom vorteksu”. Dakle, taj izraz je kod nas u senzacionalnom medijskom registru prisutan već od veljače 2018.
„Toplinska kupola” pojavljuje se nešto kasnije. Prvi taj izraz rabe 24sata od 2. kolovoza 2021. godine, a naslov je „Toplinska kupola nad Europom: Grčku će grijati 47 stupnjeva!”. Nakon toga termin postaje sve češći, a 2023. N1 već objavljuje poseban tekst koji publici objašnjava „Što je toplinska kupola?”.
Kod „superćelijske oluje” čini se da je pravi proboj u hrvatski svakodnevni medijski jezik došao u ljeto 2023., osobito nakon nevremena 19. srpnja 2023. koje je pogodilo Zagreb i Slavoniju. Termin je tada praktički preko noći postao dio svakodnevnog vokabulara.
A kakvo je za to vrijeme – po pitanju klimatskog meta jezika u medijima – bilo stanje u drugim zemljama, na primjer u Velikoj Britaniji?
Ma vidi slučajnosti, i tamo sve kreće nakon 2018. godine.
Za britanske velike novine imamo posebno zanimljive brojke. Analiza za 2006.–2021. godinu pokazuje da se “climate emergency” prije 2018. pojavljivao prosječno samo oko dva puta mjesečno, a početkom 2020-ih čak 126 puta mjesečno — otprilike 63 puta češće.
Još dramatičniji je sam prijelaz od 2018. na 2019. godinu. Oxfordov korpus pokazuje da je uporaba izraza “climate emergency” tijekom 2019. porasla 10.796% (da, preko deset tisuća posto). Tako se u rujnu 2019. sintagma „climate emergency“ koristila više od 100 puta češće nego godinu ranije.
Eto ga dragi ljudi, tako funkcioniraju mediji i to vam je snaga medija. Klimatske promjene do 2018. godine nisu ni postojale, jer ih nije bilo u medijima.
Za kraj, prisjetimo se pandemije. Kad je nestala i prestala korona? Prestala je istog dana i istog časa kad su mediji prestali pisati o njoj. Točnije, napadom Putina na Ukrajinu.
Nastavite s redovnim aktivnostima i – oprezno s medijima.
P. S. Ako vas zanima koliko je porasla prosječna srednja godišnja temperatura zraka u Kninu u odnosu na 70-godišnji prosjek pročitajte u ovom članku
Tekst i foto: Ivica Šimić