Predstavljamo devet planina koje okružuju Knin

Autor: admin u Crtice iz povijesti i zemljopisa

---

U ovom članku po prvi put se na jednom mjestu predstavlja devet planina koje okružuju grad Knin.

Podsjetimo, Knin je iz pravca sjevera prema jugu okružen Orlovicom, Ilicom, Plješevicom, Bukovcem, Badnjom, Dinarom, Kozjakom, Svilajom i Prominom.

Krećemo iz pravca sjevera u pravcu juga i za svaku planinu osim osnovnih podataka donosimo i fotografije.

Orlovica

Orlovica je 1.201 metar visoka planina smještena sjeveroistočno od Knina.

Uzdiže se iznad kninskog sela Plavna odakle na planinu vode i planinarski putovi.

Lijepa i nedovoljno istražena planina blizu je tromeđe tri različita povijesno-geografska prostora Dalmacije, Like i Bosne.

Ilica

Ilica, pravim imenom Vilica, hrvatska je planina visoka 1.654 metra. Iz pravca Knina nalazi se u smjeru sjeveroistoka. Nalazi se istočno od Poštaka. Dijeli Liku od Bosne.

Na mletačkim zemljovidima kartografi su ju pisali kao Monte Wilica. Na latinskom se w pisalo kao „uu“ i tu je bilo izvorište problema oko naziva ove planine.

Naime, u Habsburškoj monarhiji mađarski kartograf Čokorac preveo je mletački naziv Wilica u Uilica, a austrijski kartograf Schilt u Ilica. A planina se zapravo zove Vilica.

Potrebno je da suvremeni hrvatski kartografi to isprave i daju pravi hrvatski naziv – Vilica.

Kninska Plješevica

Kninska Plješevica je planina koja se uzdiže iznad Knina u pravcu kninskih sela Vrpolja i Golubića i treba je razlikovati od Ličke Plješivice. Visoka je 1.133 metra.

Zemljopisna širina planine je 44° 6′ 20″ N, a zemljopisna dužina 16° 16′ 10″ E.

Ova iskonski lijepa planina dominantno se izdiže iznad Knina u pravcu istoka/sjeveroistoka.

U podnožje planine stiže se preko zaseoka Marići u kninskom Golubiću.

Bukovac

Bukovac je mala planina visoka 810 metara. Može se smatrati i dijelom Dinare, pa bi u tom slučaju bio jedan od Dinarinih vrhova.

Nalazi se sjeveroistočno od Badnja, odnosno sjeverno od Dinare.

Badanj

Badanj je prostorno mala planina visoka 1.281 metar. Može se smatrati i dijelom Dinare, pa bi u tom slučaju bio jedan od Dinarinih vrhova.

Vrlo je prepoznatljiv i vidljiv i nalazi se između Suhopolja i Brezovca.

Sa svih je strana strm i gol. Označen je gomilom kamenja, a na jednom većem kamenu iz gomile, natpis je imena vrha i nadmorske visine. Vrh je gol, izgledom poput plasta sijena.

S vrha se dobro vidi prostrani dolac Brezovac u kojem je danas maleno planinsko naselje s desetak vikendaških kuća i planinarskom kućom Brezovac o kojoj brine HPD Dinara iz Knina. Lijep je vidik također na cijeli masiv Dinare.

Dinara

Dinara je najviša planina u Hrvatskoj i planina po kojoj je naziv dobilo gorje od Slovenije do Albanije.

Planina je to izrazite, iskonske ljepote i tajnovite snage. Narodna predaja kaže, a zasigurno je to i činjenica, da Dinara rađa Krku.

Petar Zoranić u Planinama, 1536. godine piše: „Da znaš, ja Karka zvana jesam, Dinarina hći, vila i gospodarica rike ove“.

Postoji i lijepa uzrečica da su vode Krke vilinske vlasi Dinare koje se pružaju sve do mora. 

Kada se kaže Dinara, misli se istodobno na tri zemljopisna pojma: na Dinarsko gorje, na planinu Dinaru i na Dinaru – najviši planinski vrh Hrvatske. 

Kad čuju riječ Dinara žitelji Knina i kninskog kraja pomisle na ovo treće, odnosno na dio Dinare koji se propinje u 1.831 metar visoki vrh.

Planina Dinara je prirodna granica između Hrvatske i Bosne. Ona dijeli i dva klimatski različita područja – mediteransko i kontinentalno. Najviši vrh Dinare Troglav (1.913) se nalazi u BiH.

Drugi po veličini Dinarin vrh – Dinara (1.831 metar) je masiv dugačak 20 i širok 10 kilometara. On je razvođe rijeka Krke i Cetine, a u njegovom južnom podnožju izvire rijeka Krčić. Na jugozapadu je Kninsko polje, a masiv završava mjestom na kojem se u izvor Krke ulijeva Krčić.

Na suprotnoj strani masiv završava jednako nevjerojatno: dubokim snažnim izvorima rijeke Cetine u blizini kojih je ulaz u 2.080 metara duboku Gospodsku pećinu, na kraju koje je podzemno jezero. 

Gospodska pećina istražena je 1.040 metara i u prednjim dijelovima pećine pronađeni su ostaci neolitskih i nekih mlađih kultura kao i ostaci kostura pleistocenskih životinja.

Dinarino spektakularno obilježje je najduža stijena u Hrvatskoj. Stijena je duga čak šest kilometara. Počinje ispod vrha na visini od 700 metara, a završava u Vrličkom polju, sjeveroištočno od Kijeva. U podnožju stijene je krška visoravan koja se spušta do stare ceste Knin – Vrlika uz koju teče Krčić.

Veliki Kozjak

Veliki Kozjak je 1.207 metara visoka planina koja se nalazi između Dinare i Svilaje. Najviši vrh planine je Bat. Iako je Veliki Kozjak puno viši od kaštelanskog Kozjaka (779 metara), ovaj drugi je nažalost puno poznatiji u javnosti.

Padine Velikog Kozjaka uglavnom su zarasle hrastovim i grabovim šumama, a u ponikvama i klancima na grebenu ima dosta balkanskog javora-gluhača. Oko glavnog vrha Bat, na najvišem burnom grebenu iznad 1.100 m prevladavaju strme stijene i kamena siparišta gdje raste najbogatija osobita flora cijele Dalmatinske Zagore.

Glavna biljna osobitost na vršnom grebenu Velikog Kozjaka je desetak naših rijetkih endema nepoznatih iz okolnih planina: mesnata žutika, narančasta zečina, dolomitsko zvonce, crni ljiljan, dolomitska mlječika, domitska runjika itd.

Svilaja

Svilaja je planina u Zagori, usporedna s višim sjevernijim lancem Dinara-Troglav. Pruža se smjerom sjeverozapad-jugoistok između Sinjskoga i Petrovog polja u dužini oko 30 km.

Najviši je južni vrh Svilaje imena Bat (1.508 m) i treba ga razlikovati od Bata na Kozjaku.

Svilaja je uvrštena u Ekološku mrežu NATURA 2000 u Republici Hrvatskoj i to prema uredbi o ekološkoj mreži kao područje značajno za vrste i stanišne tipove. Ciljane vrste su vuk, leptir dalmatinski okaš i modra sasa, a ciljana su staništa ilirske bukove šume, istočno submediteranski suhi travnjaci te špilje.

Promina

Promina je planina u Dalmaciji, sjeverno od Drniša, te južno od Knina.

Visoka je oko 1.148 metara. Planina dominira cijelim krajolikom okolnog područja te se s nje pruža prekrasan pogled na Miljevački plato te na Krku i Čikolu. S njenog vrha može se vidjeti i Jadransko more od kojeg je udaljena 30 km. Na planini je smješten planinarski dom.

Planina obiluje borovom šumom, izvorima i rudnim bogatstvom. Do vrha vodi nekoliko pješačkih staza i “off-road” puteva.

Ime Promina veže se za prapovijesnu delmatsku naseobinu Promonu. Po njoj je nazvana planina Promina.

Tekst i fotografije: Ivica Šimić