Sinoć održana Noć muzeja
Sinoć je u Kninskom muzeju održana 18. po redu Noć muzeja na temu “Muzeji su važni”.
Program je započeo otvorenjem izložbe radova polaznika tečaja u organizaciji udruga Fort Design i Porta naziva Mali i kreativni II.
Izložba je nastala kao rezultat provedbe projekata „Muzej za djecu“ te dječjih kreativnih radionica koje je ispred udruge Fort Design vodio autor izložbe Milan Zoričić, istaknuti kninski arhitekt, slikar i dizajner.
„Muzej za djecu“ je projekt koji je udruga Porta od 2019. do 2021. godine provodila u Kninskom muzeju, a u 2022. godini u prostorijama udruge Fort Design, ispred koje je angažiran Zoričić kao stručni suradnik. Program se temelji na interdisciplinarnom edukativnom pristupu u svrhu razvoja svijesti djece o umjetnosti, muzejskim aktivnostima i kulturnoj baštini. Obuhvaća djecu osnovnoškolske dobi u skladu s principima muzejske pedagogije. Projekt je uz pomoć Milana Zoričića vodila Aleksandra Sinobad, dipl. povjesničarka umjetnosti.
Paralelno s radom na projektu „Muzej za djecu“, Milan Zoričić je vodio kreativne radionice kojima je prvenstveno bio cilj odmak od stereotipa konvencionalnog školskog programa te uvođenja u područje slobodne, individualne kreacije. Svatko od polaznika radio je na svoj način nešto novo – drugačije. Svaki pa i najmanji rad dio je zajedničke instalacije većih dimenzija. Više od 20-oro djece neizostavno je pohađalo radionice, a njihovi foto portreti autora Milana Zoričića dio su izložbe. Projekte su financirali Grad Knin, Šibensko– kninska županija i Ministarstvo kulture i medija RH.
O izložbi su govorili Ivana Mikulić Sarić kustosica Galerijskog odjela, Milan Zoričić voditelj radionica (udruga Fort Design), Aleksandra Sinobad (udruga Porta) i Ante Šimić ravnatelj Kninskog muzeja.
Zoja Radić, voditeljica Etnografskog odjela Kninskog muzeja održala je predavanje/prezentaciju pod nazivom Tragom etnografske baštine, u kojem je govorila o važnosti muzeja u istraživanju, dokumentiranju i proučavanju našeg bogatog kulturnog nasljeđa. Predstavljene su sljedeće etnografske teme: narodne nošnje, simbolično značenje crvene boje, jabuka i vuk u narodnim vjerovanjima te ophodi vučara.
Dijana Čorić mag. archeol održala je u vijećnici muzeja predavanje/prezentaciju pod nazivom Kamene urne s nekropola antičke Salone.
Kao posljedica širenja incineracije pojavljuju se na salonitanskim nekropolama ali i drugdje tipovi kamenih urni s epigrafskim natpisom. Uvodi se tip urna nastao kombiniranjem uzoraka arhitekture kuća i jednostavne kutije. To su jednostavni četvrtasti sanduci s pokrovom na dvije vode i bočnim akroterijima. Poznata nam je skupina gladijatorskih urni sa strukovnog groblja na sjevernoj salonitanskoj nekropoli iako su se u urne tog tipa ukapali i drugi slojevi društva.
Drugi tip kamenih epigrafskih urni cilindričnog je oblika s reljefnom dekoracijom pletenog pruća koja vjerno prikazuje površinsku strukturu ”prave” košare koje također nose tabulu (tabula ansata) na središnjem dijelu i neukrašeni poklopac blago zaobljenog oblika. Prvi tip pripada standardnom tipu urna koji se na nekropolama pojavljuje nešto ranije od istog tipa sarkofaga. Velika važnost pripada natpisima koji otkrivaju važne podatke o socjalnom i društvenom statusu pokojnika. Blisku i jedinu analogiju za urne košarastog tipa nalazimo na užem akvilejskom području koje potječu iz julijevsko-klaudijevskog razdoblja. Kamene epigrafske urne u Saloni pojavljuju se u razdoblju od 1. st. po Kristu do u 1. pol. 3. st. po Kristu kada su na nekropolama već učestali spomenici inhumiranih pokojnika.
Važnost muzeja u očuvanju kulturnog blaga Ukrajine naziv je predavanja/prezentacije koju je ispred Kulturno-povijesnog odjela u vijećnici muzeja održao kustos Goran Mrnjavac.
Kroz ovo predavanje/prezentaciju nastojalo se odati priznanje kolegama muzealcima u Ukrajini, koji ulažu ogromne napore i trud kako bi očuvali kulturno blago svoje zemlje.