NP Krka: Podzemni svijet krša; Speleogeneza
Speleogeneza je složeni proces nastanka i razvoja speleoloških objekata i dio je sveukupnog procesa okršavanja
Piše: Katia Župan, NP Krka
Sve ima svoju genezu pa tako i speleološki objekti. Ako ste se ikada zapitali kako nastaju arhitektonski zadivljujući podzemni objekti, odgovor je u međudjelovanju dugotrajnih i složenih procesa, koje sažeto donosimo u nastavku, a detaljnije o njima pročitajte na službenim mrežnim stranicama „Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ na kojima u ciklusu tekstova predstavljamo speleologiju Parka.
Speleogenezom nastaju speleološki objekti različitih oblika i unutrašnjih morfoloških značajki, obuhvaćeni pojmom speleomorfologije. Speleogenezom i speleomorfologijom bavi se geospeleologija, grana speleologije koja istražuje oblik i nastanak speleoloških objekata u kršu i sedimenata unutar njih te klimatologiju, hidrologiju i geofiziku podzemlja. Za proces speleogeneze, a time i nastanak i razvoj krša, potrebna su tri temeljna uvjeta: topive stijene, sekundarna poroznost i prisutnost vode. Glavni geomorfološki proces kojim voda destrukcijski djeluje na stijene jest korozija.
Speleogeneza započinje izlaganjem topivih stijena atmosferskom utjecaju. Kad voda probije put od ulaza do izlaza iz krškog sustava (izvora), pukotine poprime funkciju krškog provodnika. Voda se sve brže kreće kroz tu pukotinu i širi je, ali još uvijek ne stvara špilju. Daljnjim širenjem pukotina se pretvara u kanal. Širenjem kanala povećava se protok vode, pa se procesu korozije pridružuje i fluvijalna erozija. Na proces speleogeneze veliki utjecaj imaju i promjena položaja erozijske baze i razina vode. Završna faza u razvoju speleološkog objekta počinje onda kad on izgubi hidrogeološku funkciju. Špiljski prostor sve se više zapunjuje sigovinom. Važno je istaknuti da na taj proces veliki modifikatorski utjecaj imaju tektonika, hidrogeološka i litološka obilježja stijena, geomorfološki procesi, klimatske promjene, promjene razine mora i dr.
Na području NP „Krka“ speleološki objekti formirani su u raznim vrstama geološkog supstrata. Većina objekata formirana je unutar prominskih naslaga, konglomeratično-laporovito-vapnenačkog sastava, i u rudistnim vapnencima. U kvartalnim tvorevinama formiranje speleoloških objekata vezano je za sedrene barijere. Iako su uglavnom malih dimenzija, te su špilje posebno zanimljive zato što su nastale u fosilnoj sedri i zbog sedrenih špiljskih ukrasa u njima.