• Naslovna
  • Društvo
  • Proslava Dana domovinske zahvalnosti u Kninu: Ovacije Gotovini i zvižduci Milanoviću

Proslava Dana domovinske zahvalnosti u Kninu: Ovacije Gotovini i zvižduci Milanoviću


Skandiranje generalu Gotovini te zviždanje i vrijeđanje premijera Milanovića obilježili su 18. obljetnicu Oluje te Dan pobjede i domovinske zahvalnosti.

Ogromno oduševljenje građana Knina i posjetitelja izazvao je dolazak generala Ante Gotovine na glavni kninski trg na središnju proslavu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti što je u više navrata bilo popraćeno velikim ovacijama i klicanjem imena oslobođenog hrvatskog generala, a nakon završetka službenog dijela proslave, generala su suborci doslovno morali braniti od stampeda ushićenih građana koji su se htjeli pozdraviti s njim. General Gotovina dobio je u ponedjeljak i prizanje počasnog građanina Šibensko-kninske županije.

Uvrede i zvižduci Milanoviću

Osim oslobođenih hrvatskih generala Ante Gotovine, Mladena Markača i Ivana Čermaka, koji su bili glavne zvijezde proslave Oluje, Knin su u ponedjeljak posjetili i najviši hrvatski dužnosnici predvođeni hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem, predsjednikom Sabora Josipom Lekom i premijerom Zoranom Milanovićem, čiji je govor cijelo vrijeme pratilo negodovanje i zviždanje prisutnih od kojega se govor jedva i čuo.

“Ne dajte mu govoriti!”, “Ne voliš ti Hrvatsku!”, „đubre“, „majmune“ bio je repertoar uvreda koje je pretrpio hrvatski premijer, doduše prilično stoički, iako je nervoza u njegovom glasu i nastupu bila vidljiva.

– Hrvatska nije utemeljena na zločinačkom pothvatu, Hrvatska je zemlja koja je branjena po pravilima rata, s puno srca, malo oružja, malo streljiva, ali i s puno znanja”, kazao je, kroz zvižduke, Milanović te podsjetio da je Hrvatska branjena i ovdje ali, na težak način i na međunarodnom sudu u Nizozemskoj.

– Trajalo je predugo i svaki dan koji su oni koji su tamo morali biti nakon rata, dug je kao godina. Ni jedna članica od zemalja koje su danas Europa nije prošla ono što je prošla Hrvatska. Po tome smo drukčiji, bolji i stavljeni na veću kušnju i kao ljudi, i kao građani i kao kršćani, kao susjedi i kao prijatelji. Zato me ovakve situacije dodatno inspiriraju da stvari nazivamo pravim imenom i da ono ono što je istina nazovemo tako, a ono što nije istina priznamo da nije istina, da onome tko nas kritizira kažemo da nije u pravu, da priznamo svoje greške ali i da kažemo da je naš put bio pravi put i nije imao alternative, da je bio put koji je bio nasilno uvjetovan i da smo mogli birati tako nešto ne bismo birali.

Odavde je nakon rata otišlo puno hrvatskih građana, međutim danas kada gledamo regiju uništena ratom i nepovjerenjem, jedino u Hrvatsku, Knin, Vukovar, ljudi se vraćaju, nigdje drugdje, niti u Bosni niti u Srbiji niti na Kosovu – rekao je Milanović i poručio: „s mržnjom i zloćom prema nikome, a s dobrom vjerom prema svakome“.

– Vjerom da je naš put ispravan i da drugog nije bilo. Na nama je da izgradimo ovu zajednicu u kojoj ćemo izgraditi temelje mira za barem nekoliko generacija, s vjerom u bolje sutra i vjerom da je već danas dobro, živjeli i živjela Hrvatska – završio je svoj govor premijer Milanović.

Josipoviću pljesak

Za razliku od premijera, predsjednik Josipović dočekan je pljeskom.

– Operacija Oluja bila je u vojničkom smislu vrhunski provedena akcija – ocijenio je predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Ivo Josipović posebno čestitajući generalu Anti Gotovini.

– Ta je operacija omogućila slobodu, demokraciju i mirnu reintegraciju. Hrvatska, uvjeren sam, pobjeđuje i u miru. Ispunili smo ozbiljne kriterije za pristup EU, ušli u NATO no, još moramo pobijediti i na ekonomskom planu.

Kada govorim da treba pobijediti u miru znači da treba pružiti ruku i onima koji su bili na drugoj strani, treba prepoznati da su Hrvatsku voljeli i vole i pripadnici nacionalnih manjina u RH te treba prepoznati da je Hrvatska zemlja koja je otvorena svim svojim građanima i takva mora i ostati, a ona će takva i ostati jer je demokratska i europska.

Pobjeda u miru znači i uspostaviti pravnu državu te učiniti Hrvatsku prosperitetnom europskom zemljom. Vjerujem u Hrvatsku jer gledam vas branitelje, ali i one koji nose slike svojih najmilijih – poručio je predsjednik Republike obećavši kako neće ostati neotkrivena i neistražena sudbina ni jednog nestalog.

Leko: Krajnji je čas da ispravimo nepravde

Prije 18. godina Hrvatska se, kako je rekao predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko, uzdigla u punini snage i domoljublja svoje mladosti “koja nije znala i htjela politički kadrovirati, mladosti koja je voljela i danas voli ovu zemlju i želi joj dobar i prosperitetan razvoj u EU”.

– EU nije samo ekonomska zajednica već zajednica naroda okupljenih oko temeljnih zajedničkih vrijednosti. Bez vladavine prava ne može biti riječi o bilo kakvim slobodama. Vladavina prava znači vladavinu zakona, reda i rada demokratskih institucija.

Hrvatska na sreću napreduje i na tom području i to značajnim koracima – kazao je predsjednik Sabora zapitavši se možemo li slaviti, ako je Hrvatska nesređena, a ljudi razočarani i osjećaju se besprespektivno. Pozivajući da se ustraje na reformama, predsjednik Sabora kazao je kako trebamo, hoćemo i možemo slaviti jer sve vrijednosti za koje su se srčano borili hrvatski branitelji i dalje su temelj naše budućnosti.

– Krajnji je čas da ispravimo nepravde nastale uporedno sa legitimnom borbom za neovisnost i slobodu. Nitko osim nas samih nije odgovoran za stanje u povoj zemlji. Priznajmo, krivi smo sami jer je to dobro polazište za promjene napredak i za europsku Hrvatsku – pozvao je predsjednik Sabora.

Oluja je, naglasio je Leko, bila legitimna obrambena i oslobodilačka akcija i ono u čemu bismo svi danas trebali tražiti snagu i nadahnuće za prevladavanja teškoća s kojima se Hrvatska danas suočava.

U svom je govoru također posebno pozdravio i sve hrvatske vojskovođe, a posebno Antu Gotovinu i Mladena Markača.

Krstičević: Naši su generali vodili dva rata

General-bojnik u miru Damir Krstičević prisjetio se svih onih koji su se od Vukovara do Cavtata i od Plitvica do Knina žrtvovali za domovinu.

– Ne smijemo zaboraviti da su kao svoju domovinu Republiku Hrvatsku branili i brojni odani sinovi našeg naroda u BiH, mnogi odani Srbi, Muslimani, Albanci i nekoliko stotina stranaca – podsjetio je Krstičević.

Prisjetio se generala koji su do 16. studenog 2012. vodili, kako je rekao, dva rata. – Vodili su Domovinski rat i rat za istinu na sudu u Haagu i u oba su pobijedili te dokazali da je hrvatski narod vodio pravednu borbu za slobodu i neovisnost. Na njihovim primjerima trebamo nastojati graditi nacionalni konsenzus oko temeljnih stvari kao što je Domovinski rat. Vjerujem da nakon oslobađajuće presuda našim generalima možemo zatvoriti to povijesno razdoblje i okrenuti se novim pobjedama i izazovima u danima koji sljede – kazao je legendarni zapovjednik Pauka.

Podsjetio je i na riječi prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana kako je naša obveza čuvati vrijednosti Domovinskog rata kao temelja hrvatske države te dostojanstvo hrvatskih branitelja i boriti se za istinsku demokraciju, društvo znanja, sposobnosti i jednakih mogućnosti za sve, što su nazočni popratili burnim pljeskom.

Karamarko:  Nisam zadovoljan što se zviždalo Milanoviću

Nakon proslave najviši državni dužnosnici otišli su na „hlađenje“ i ručan na terasu kninskog Doma HV, a novinari su „poljubili vrata“ te ljubazno obaviješteni od vojnika da se bez pozivnice ne može ući.

Nismo uspjeli nakon proslave pronaći Milanovića da nam komentira zvižduke koje je zaradio, ali smo u jednom kafiću, dok je čitao novine, pronašli njegovog najvećeg političkog oponenta, predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka, koji nije likovao nad Milanovićevom sudbinom na govornici.

– Moram priznati da nisam zadovoljan što se premijeru zviždalo, ali ne zato što se ja s njim slažem. Danas je ipak presvečani trenutak i ne smije se dopustiti da niti jedna sjena padne na ovaj veliki događaj, a ove godine imamo posebne razloge veseliti se, zbog naših generala.

Neslaganje s gospodinom Milanovićem treba izraziti na političkoj razini kroz polemike, a u konačnici, mi ćemo pozvati građane da to neslaganje pretoče u izražavanje demokratske volje da se ne glasa za njega.

Ponavljam, nisam zadovoljan da se premijeru zviždalo. Nije bio trenutak, trebalo se odslušati što je imao za reći. Bit će dana i vremena, ali i oblika i načina izražavanja nezadovoljstva politikom koju on vodi, ne samo u svjetonazorskom smislu gdje je nejasan i nedefiniran, nego i u gospodarskom smislu, jer Hrvatska ne da je bačena na koljena nego i puno gore od toga – kazao nam je Karamarko.

Ministar Matić: Budala i kvrgavih grana uvijek će biti

Ministar branitelja Predrag Matić izjavio je kako je “jako teško” doživio zviždanje premijeru Milanoviću.

– Demokracija dopušta svašta, međutim ovo je danas bilo mjesto na kojem nešto slavimo. Oružane snage i Ministarstvo branitelja su u zadnjih nekoliko mjeseci mukotrpno radili na organizaciji proslave, kojoj su po prvi put nakon oslobađajuće presude u Haagu nazočili generali Ante Gotovina i Mladen Markač. Po prvi puta u 18 godina nakon vojnoredarstvene operacije ‘Oluja’ danas je na svečanosti govorio hrvatski branitelj, general Damir Krstičević. I, šta još hoćete – poručio je ministar Matić.

Po njegovim riječima, oni koji su zviždali “više govore o sebi, nego što bi mogli drugoga povrijediti”.

– Narodna poslovica kaže da će glupana i kvrgavih grana uvijek biti – zaključio je Matić.

Proslava od ranoga jutra

Središnja proslava Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 18. obljetnice vojno-redarstvene akcije Oluja započela je u Kninu već u 8 sati budnicom ulicama grada nakon čega je održana svečanost podizanja državne zastave na kninskoj tvrđavi gdje su se, uz oduševljeni prijam građana popeli i generali Ante Gotovina i Mladen Markač te pripadnici 7. gardijske brigade koji su skidali srpsku zastavu s kninske tvrđave.

– Njihova zastava je tad bila vezana lancem, ali nije nam bilo teško popeti se na jarbol i skinuti je – kazali su nam slavne Pume među kojima su se na tvrđavi našli Mario Bilač, Edvard Baltić i Jasmin Hadžić

Čast da ove godine podigne hrvatsku zastavu na tvrđavu dobio je pripadnik 9. gardijske brigade Ante Došen.

– Velika je čast za mene podići zastavu koja je simbol državnosti, a samo podizanje hrvatske zastave na kninskoj tvrđavi znači i  odavanje priznanja svima koji su položili živote za našu domovinu – kazao nam je Došen.

Kninska crkvena zvona oglasila su se u 9 sati 43 minute, označivši točno vrijeme kada su na današnji dan prije 18 godina hrvatske snage ušle u Knin, čime je bila završena vojnoredarstvena operacija „Oluja“

Po završetku podizanja zastave kninsku je tvrđavu u brišućem letu preletio vojni zrakoplov MIG 21, a zatim je ispaljeno 18 plotuna u znak 18. obljetnice Oluje.

Ove su godine, prvi put, na kninskoj tvrđavi postrojene i počasne postrojbe, koje su nakon podizanja državne zastave s tvrđave krenule u mimohod u kojem su bili i pripadnici Oružanih snaga, policije i braniteljskih udruga te državnog vrha. Mimohod se zaustavio na trgu Oluje gdje su se predsjednik Ivo Josipović, predsjednik Sabora Josip Leko i premijer Zoran Milanović pozdravili s građanima.

Mimohod je potom krenuo prema glavnom trgu gdje su najviši državni dužnosnici položili vijence i zapalili svijeće ispred Spomenika hrvatske pobjede „Oluja ’95“.

U Kninu je služena i svečana sveta misa za domovinu u crkvi Gospe velikog hrvatskog krsnog zavjeta. Na misi su u prvim redovima predsjednik Sabora Josip Leko, generali Markač i Gotovina, ministar branitelja Fred Matić, šef HDZ-a Tomislav Karamarko, kninska gradonačelnica Josipa Rimac, te zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

Od ranoga jutra svoje su štandove u parku u Tuđmanovoj ulici postavili braniteljske zadruge iz cijele Hrvatske, a štandove su posjetili i čelnici države.

Za sve građane i posjetitelje dijelio se i vojnički grah. Oni koji su probali, kažu, izvrstan.

Program proslave se nastavlja poslijepodne finalnom utakmicom malonogometnog turnira djece hrvatskih branitelja i revijalnom utakmicom branitelja i saborskih zastupnika te završava u večernjim satima koncertom HRT-a te koncertom Olivera Dragojevića i Jelene Rozge.

Foto: Ivica Šimić, Nikša Stipaničev CROPIX, Zvonimir Barišin CROPIX

Izbornik