Sudeći prema reakciji na internet stranici kninske Udruge invalida Sveti Bartolomej, osobe s invaliditetom nisu zadovoljne izvedbom rampe kod Zidića prema cafe baru Metropola.

– Što je “umjetnik” imao na umu teško je dokučiti. Po mom viđenju napravio je multipraktik koji ničemu ne služi i koji je neupotrebljiv. Ako se vodio Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, grdno je pogriješio u izvedbi. Ako se vodio zakonom o gradnji, ni tu nije zadovoljio kriterije, a o zakonu o prometu da i ne pišem. Ne samo da “umjetnik” izvođač radova nije znao što radi nego su mu pripomogli u njegovu neznanju “umjetnik” projektant i “umjetnik” investitor. Teško mi je bilo što reći o ovom pothvatu, ali molim sve nadležne po ovom pitanju da što prije interveniraju i otklone sve nedostatke na ovom multipraktiku ili ga uklone na zadovoljstvo većine. Iako ne služi baš ničemu, može vam poslužiti kao primjer kako ne smije izgledati rampa za osobe s invaliditetom ili pristup za majke s djecom u kolicima – stoji u reakciji objavljenoj na internet stranici udruge Sveti Baretolomej potpisanoj s “Vaš Vozač Invalidskih Kolica”.

Foto:  http://uisb-knin.hr

U okviru akcije “Torcida za Hajduk”, Udruga navijača Hajduka Torcida Knin organizira danas i sutra prikupljanje donacija na novoj tržnici u vremenu od 10 do 14 sati te u Rio baru od 17 do 22 sata.

Minimalni iznos donacije je 30 kuna, a svi donatori će odmah nakon uplate dobiti zahvalnicu od Torcide, a na kućnu adresu i od HNK Hajduk Split.

Prošetali smo za vas kninskom tržnicom te vam donosimo galeriju fotografija s cijenama voća, povrća i ribe. Da biste uvećali fotografiju kliknite na nju. Svakim narednim klikom otvara se nova fotografija.

Arheolozi iz Splita i Zagreba otkrili su na lokalitetu Kapitul kod Knina ostatke katedrale kninskog biskupa iz 13. stoljeća nakon što se prvi put nakon čak jednog stoljeća pauze arheološki istraživao taj izuzetno vrijedan arheološki lokalitet.

Za katedralu se znalo da je postojala, no zbog višestoljetne devastacije, struka je smatrala da ostataka više nema, tako da se može reći kako se radi o ponovnom otkriću katedrale.

Kninski biskup inače je u srednjem vijeku, od 1040. do 1330. godine bio i hrvatski biskup što daje dodatni značaj otkriću katedrale.

Ovom povijesnom arheološkom istraživanju prethodili su radovi čišćenja lokaliteta od smeća i raslinja te dokumentiranja i uklanjanja talijanskih utvrđenih vojnih objekata iz Drugog svjetskog rata. Pripremni radovi trajali su dvije godine, a jedan od njihovih inicijatora bio je i kninski arheolog zaposlen u Konzervatorskom odjelu u Šibeniku, dr. Marko Sinobad koji kaže da je riječ o povijesnom otkriću.

– Ovaj pronalazak je zaista od povijesnog značaja. U arheološkoj sondi koja je otvorena u sjeverozapadnom dijelu lokaliteta, ispod temelja talijanske vojarne, otkrivena je temeljna stopa zvonika romaničke katedrale s početka 13. stoljeća. Preostali arhitektonski ostaci u narednim godinama će biti u potpunosti otkriveni i prezentirani. Smatramo da je valorizacija tog arheološkog lokaliteta obaveza arheološke i konzervatorske struke prvenstveno zbog njegovog značaja za hrvatsku arheologiju i povijest – govori nam dr. Sinobad

Lokalitet Kapitul, udaljen tek nekoliko kilometara od grada ima izuzetnu važnost.

– Arheološki lokalitet Kapitul kod Knina jedan je od najznačajnijih srednjovjekovnih arheoloških lokaliteta u Hrvatskoj s kontinuitetom naseljenosti od antičkog doba do ranog novog vijeka. Ondje je u 1. stoljeću rimska vojska izgradila postaju koja je kontrolirala prijelaz preko rijeke Krke, a nakon odlaska aktivne vojske mjesto je postalo veteransko naselje. U ranom srednjem vijeku, sredinom 9. stoljeća, na istom mjestu podignuta je crkva i vladarski benediktinski samostan sv. Bartolomeja, a početkom 13. stoljeća ondje je podignuta katedrala kninskog biskupa čiji su ostaci sada pronađeni. Taj sakralni kompleks, zbog osmanske opasnosti, utvrđen je bedemima početkom 16. stoljeća – kaže kninski arheolog.

Nakon toga uslijedio je niz devastacija koje su u velikoj mjeri poništile arheološki potencijal lokaliteta.

– Prva devastacija uzrokovana je konačnim osmanskim zauzimanjem Knina 1522. godine. Iako je tijekom osmanske uprave gradom, Kapitul bio potpuno zapušten i zanemaren, zidovi gotovo svih objekata bili su sačuvani kad je mletačka vojska osvojila grad 1688. godine. Tada je uslijedila nova velika devastacija lokaliteta. Mletačke vlasti iskoristili su kamenu građu s Kapitula za obnovu zidina gradske tvrđave i izgradnju novih zgrada u podgrađu. Tim aktivnostima poništen je i posljednji neposredni trag velebnih građevina Kapitula i spomen na njegov značaj u srednjovjekovnoj hrvatskoj povijesti. Loša sreća pratila je Kapitul i nakon toga. Izgradnjom pruge Siverić – Knin, 1885. godine, lokalitet je presječen na dva dijela, a dio građevina na trasi pruge potpuno uništen – veli dr. Sinobad.

Ipak, izgradnjom te pruge započela su i prva arheološka sitraživanja.

– Izgradnjom pruge krajem 19. stoljeća pokrenuta su prva istraživanja na Kapitulu koja je, kroz više desetljeća nakon toga, provodio fra Lujo Marun, a inicirala su i osnivanje Kninskog, a kasnije i hrvatskog starinarskog društva. Početkom Drugog svjetskog rata, talijanska vojska podigla je na ostacima kninske katedrale utvrđenu vojnu postaju i time zadala dodatnu štetu ovom arheološkom lokalitetu. Pojedini zidovi katedrale do tada su bili sačuvani i preko dva metra u vis. Nakon tih radova vidljivih tragova katedrale više nije bilo. Lokalitet je štetu pretrpio i izgradnjom dodatnog željezničkog kolosijeka nakon Drugog svjetskog rata. Pored svega toga zanemaren je i od arheološke struke jer se pretpostavljalo da je arheološki potencijal lokaliteta potpuno uništen. Ovogodišnja istraživanja dokazala su suprotno – referirao nam je dr. Marko Sinobad.

Arheološko iskopavanje na Kapitulu provode Ante Jurčević i dr.sc. Maja Petrinec iz Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika iz Splita, a u istraživanjima također sudjeluju dr. sc. Mirja Jarak, profesorica na Odjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu te više studenta arheologije. Sredstva za istraživanje osiguralo je Ministarstvo kulture.

Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku podnijelo je Vijeću za mladež Općinskog suda u Šibeniku prijedlog za izricanje sankcija sedmorici maloljetnika iz Kistanja koji su 17. ožujka ove godine u Kistanjama napali osam polaznika Bogoslovne škole iz Manastira Krka.

DORH je sudu predložio pojačanu brigu i nadzor, uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi za trojicu od sedam maloljetnika. Za preostalu četvoricu predlaže samo pojačanu brigu i nadzor.

Kako je predložio DORH, maloljetnici iz Kistanja trebaju se ispričati bogoslovima, a zabranjen im je i pristup Manastiru Krka, kao i širem području manastira na udaljenosti od najmanje jednog kilometra. Dobili su i zabranu približavanja i uspostavljanja izravne i neizravne veze sa oštećenima na udaljenosti od najmanje sto metara.

Nije jasno kako su u DORH-u naumili da se maloljetnici ispričaju s udaljenosti od sto metara.

Hrvatska Vlada postavila je dr. Antonelu Karačić za sanacijsku upraviteljicu kninske bolnice.

Vlada je donijela odluku o postavljanju sanacijskih upravitelja u nekoliko zdravstvenih ustanova, a prema toj odluci, u zdravstvenim ustanovama u kojima se provodi sanacija sukladno odlukama o sanacijama zdravstvenih ustanova, razriješeni su dosadašnji te imenovani novi predsjednici i članovi sanacijskih vijeća te sanacijski upravitelji, s tim da je predsjednik sanacijskog vijeća predstavnik Ministarstva zdravlja, a članovi predstavnici Ministarstva financija i pojedine zdravstvene ustanove.

Tako su u kninskoj Općoj bolnici Hrvatskog ponosa razriješeni dosadašnja predsjednica Upravnog vijeća Josipa Rimac te članovi Tomislav Vrdoljak i Nikola Kalat.

Martina Bogut nova je predsjednica Upravnoga vijeća, a Damir Cimer i Mili Komljenović  su novi članovi vijeća.