Tekstilna tvornica Kninjanka d.d., u kojoj je nekad radilo 800 krojačica, još je jedan primjer neuspjele pretvorbe i privatizacije. Od 1997. godine kada je privatizirana, tvornica je radila samo u razdoblju od siječnja do prosinca 2000. godine. Radnici još nisu dobili plaće, piše Tris.com.

Revizija pretvorbe i privatizacije napravljena je 2004. godine i ona za pretvorbu kaže da je obavljena u skladu s odredbama Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća. S obzirom da je Društvo u svim godinama nakon pretvorbe poslovalo s gubitkom, da su joj povećane obveze, da ne proizvodi od 2000., da je broj zaposlenika sa 800 od 1990. godine smanjen s na četiri zaposlenika koncem 2003., revizija je još prije deset godina ocijenila da nisu ostvareni ciljevi propisani odredbama članka 1. Zakona o privatizaciji. I nikome ništa. Da situacija bude još strašnija, radnici koji su 2000. godine bili nakratko zaposleni u Kninjanki još uvijek nisu dobili svoje plaće. U ostacima nekada slavne tekstilne tvornice dočekala nas je nekolicina tekstilnih radnica i radnika, koji su počeli gubiti svaku nadu.

– Sve donedavno smo očekivali da će se ponovno pokrenuti proizvodnja, da ćemo šivati odjeću i ovdje zarađivati svoj kruh. Ali, kad su prije nekoliko godina počeli iz tvornice odnositi stvari, prestali smo se nadati poslu. Sad bi nas veselilo i da dobijemo zaostale plaće, koje čekamo već gotovo 14 godina – kažu nekadašnje krojačice Vesna Tojčić (56) i Dušanka Anić Kaliger (58).

Njih dvije u se u ovoj tvornici zaposlile kao jako mlade djevojke, još davne 1974. godine. Radile su sve do rujna 1990. godine, do izbijanja rata. Nakon godina progonstva koje su provele u Primoštenu i Splitu, vratile su se u Knin.

– Nakon Oluje došle smo u tvornicu pogledati što je s našim radnim mjestima. Sve je bilo tu, na svom mjestu, i šivaće mašine i igle i konci. Mogli smo u kolovozu 1995. sjesti i početi šivati. Međutim, za to smo čekali skoro pet godina, a kad smo napokon počeli, vrlo brzo smo prestali. Na koncu ni sve plaće nismo dobili – priča nam Vesna Tojčić.

Posljednji put se rad šivaćih strojeva u Kninjanki čuo 2000. godine. Kotlovničar i domar Zdenko Milanović (55) ostao je u tvornici još nekoliko godina i bio je njen posljednji radnik.

– Iako su plaće davno prestale dolaziti, ja sam godinama nastavio dolaziti na posao, zato jer blizu stanujem i jer sam se uvijek nadao. Velik je to prostor i uvijek je bilo što za raditi na održavanju. Ja i direktor Milan Grahovac ostali smo posljednji. Onda je došao taj 21. veljače 2005. godine. Više me nisu trebali i ključ sam predao direktoru. Tada je sve krenulo nizbrdo. Počeli su dolaziti automobili. Najprije su odnijeli gotove proizvode, 1500 hlača, suknji i drugu odjeću, pa onda sve ostalo. Odnijeli su 300 šivaćih strojeva, pegle, namještaj i sve ostale pokretne stvari. Zatim su na red došli klima uređaji, šahtovi, cijevi i ostale instalacije. Na koncu su odnijeli i limove s krova, tako da su sada od vlage počeli i zidovi propadati – kaže Milanović, pokazujući opustošene pogone.

– Ja sam tvornicu ostavio čitavu, spremnu za početak proizvodnje. Pogledajte je sad – kaže Milanović kojem Kninjanka na ime neisplaćenih plaća duguje više od 200.000 kuna.

Kad su počeli odnositi sastavne dijelove zgrada on i drugi radnici dodatno su se preplašili da nikada neće vidjeti svoje davno zarađene plaće.

– Da smo prodali završenu odjeću, igle i konce, mogli smo se naplatiti. Danas više ništa nije ostalo. Dokad ćemo čekati? Dok odnesu i zemlju na kojoj je tvornica sagrađena? – pita se bivša krojačica Edita Milić.

Radnici upisali hipoteku na zgradu Kninjanke U ime 32 radnika, kojima je Kninjanka d.d. na ime neisplaćenih plaća ostala dužna nešto više od milijun kuna, spor na Općinskom sudu u Kninu pokrenula je trogirska odvjetnica Merica Miše. Još 2003. godine radnicima isposlovala presude i pokrenula ovrhu. Potraživanja je pretvorila u hipoteku.

– Kako Kninjanka više ne postoji, na ime dugovanja prema radnicima upisali smo hipoteku na zgradu. Temeljem fiducijarnog ugovora, koji je bio potpisan kao osiguranje kredita od nekih dva milijuna eura, vlasnik je postala Jadranska banka. Ona je već jednom pokušala prodati zgradu, po procijenjenoj vrijednosti od 30 milijuna kuna, ali nije bilo zainteresiranih. Tko u međuvremenu što donosi i odnosi iz zgrade sada je stvar banke, ali mi zbog hipoteke možemo biti relativno sigurni u naplatu. Upravo očekujemo da Općinski sud u Kninu sazove ročište s kojeg će biti ponovno oglašena prodaja zgrade – rekla nam je odvjetnica Miše.

Prema njenim riječima, radnici će kad tad doći do svojih plaća. Radnicima ostaje samo čekati. I prestati se nadati poslu.

Izvor: Tris.com (Hrvoslav Pavić)

Foto: Hrvoslav Pavić

Vijeće za komunalnu prevenciju grada Knina podržalo je prijedlog Odluke o zabrani konzumiranja alkoholnih pića maloljetnim osobama na javnim površinama, koja će biti donesena na jednoj od idućih sjednica kninskog Gradskog vijeća.

Za prvo kršenje Odluke obavijestit će se roditelji ili skrbnici maloljetnika. Za ponovljeni prekršaj uključit će se i Centar za socijalnu skrb, a za treći počinjeni prekršaj primijenit će se odgovarajuća odgojna mjera.

Sankcioniranje daje nekakve rezultate, ali je iskustvo pokazalo da maloljetnici koji su činili prekršaje uglavnom to nastave činiti i nakon 18. godine, rekao je predsjednik kninskog Suda za prekršaje, Ivica Krvavica

Vijeće planira organizirati edukacije, a govorilo se i o video nadzoru koji bi se postavio kada to dozvole financijske prilike.

Vijeće za komunalnu prevenciju raspravilo je i stanje sigurnosti na području grada Knina. Načelnik Policijske postaje Knin Miljenko Lelas ocijenio ga je stabilnim i dobrim.
U prva tri mjeseca je zabilježeno 71 kazneno djelo, 37 prekršaja javnog reda i mira te 19 prometnih nezgoda. Već dvije godine nema poginulih u prometu, a primjetna je puno bolja naplata kazni.

Vlak od Knina za Zadar od 15. travnja neće više voziti pa će se putnici prevoziti autobusima, a vikendom neće biti ni linije za Šibenik, odlučio je HŽ unatoč ugovoru s Vladom da će održavati postojeći vozni red. Tim povodom priopćenjem za javnost reagirao je regionalni koordinator Sindikata prometnika vlakova Hrvatske – Regija Jug, Ante Kunčić koji tvrdi da u takvoj odluci HŽ-a nema logike.

– Vlada RH i HŽ Putnički prijevoz dana 15. siječnja su potpisali Ugovor kojim su regulirali međusobna prava i obveze sa svrhom osiguranja redovitosti i urednosti pružanja usluga od općeg gospodarskog interesa u javnom putničkom željezničkom prijevozu na prugama Republike Hrvatske. Ovim ugovorom HŽ Putnički prijevoz se obvezao da će u skladu s važećim voznim redom prevoziti na prugama RH putnike sigurno, ugodno i pravovremeno s određenom vrstom vlaka. To je ugovor kakav predviđa i Uredba Europskog parlamenta. Grubo rečeno, Vlada RH je sa Putničkim prijevozom sklopila ugovor da održava postojeći vozni red. Međutim, Uprava HŽ Putničkog prijevoza, odlučila je da zbog smanjenja prihoda napravi izmjene voznog reda i od 15. travnja 2014. godine ukine vlakove na pojedinim linijama. Tako se predviđa da se između Knina i Zadra ukine kompletan prijevoza putnika vlakom i uvede supstitucija vlakova autobusima. Da bi priča bila tragičnija upravo je u tijeku remont cijele dionice pruge između Knina i Zadra, a vlakovi se ukidaju. Kakva je tu logika? – pita se sindikalist Kunčić

– Isto tako, ukidaju se vlakovi subotom, nedjeljom i blagdanom na dionici Knin-Šibenik koji prevoze radnike na posao i sa posla, na poslovima koji se obavljaju kontinuirano u sve dane u godini  kao što su zdravstvo, MUP, HV, vatrogasci, željezničari, socijalna skrb, hitna pomoć i civilna zaštita. Uloga HŽ Putničkog prijevoza kao javnog prijevoznika je povezivanje regija i prijevoz ljudi na posao i sa posla, a poglavito na ovom našem području koje je raseljeno i siromašno, te im je prijevoz željeznicom koja je najjeftiniji prijevoznik jedini način putovanja – upozorio je u priopćenju čelnik regionalnog sindikata prometnika vlakova.

Nakon Zagreba, Splita, Zadra i još nekih gradova u Hrvatskoj i Knin će dobiti svoju verziju spota “Happy”, a prva snimanja održat će se u četvrtak i petak.

Naime, Turistička zajednica grada Knina započinje snimanje spota za pjesmu “Happy”, američkog izvođača Pharrella Williamsa i tim povodom poziva sve građane koji to žele, da sudjeluju u snimanju.

Tijekom snimanja koja će se obavljati u travnju i svibnju, bit će obuhvaćeno više lokacija u gradu, kao i svi bitni segmenti turističke ponude.

Kninska Turistička zajednica poziva građane na prva snimanja koja će se održati u četvrtak 10. travnja u 15. 30 sati na Trgu Ante Starčevića, te u petak, 11. travnja u 15. 30 sati na kninskoj tvrđavi.

Inače, završno snimanje održat će se sredinom svibnja, tijekom manifestacije “Proljeće u Kninu” gdje će se plesom, glazbom i šaljivim sportskim igrama obilježiti proljeće u našem gradu.

Ekološka udruga Krka uputila je Šibensko-kninskoj županiji zahtjev za izmjene Prostornog plana županije odnosno za brisanjem namjene gradnje HE Krčić.

– Zahtijevamo da se sporni prostorni plan stavi van snage te da predstavničko tijelo donese novi prostorni plan, koji isključuje bilo kakvu mogućnost gradnje HE na Krčiću.

Tražimo da se navedeni plan korigira brisanjem namjene izgradnje HE Krčić na području grada Knina. Napominjemo da je spomenuti HE Krčić ucrtan u prostorne planove bez znanja većine stanovnika i vlasnika nekretnina naših naselja. Osim ovog zahtjeva za izmjenu prostornih planova poslužit ćemo se i svim drugim raspoloživim zakonskim sredstvima za sprečavanje realizacije ovog, za nas potpuno neprihvatljivog projekta.

Krčić je važan krajobraz i dio projekta “Natura 2000″, najveće koordinirane mreže područja očuvanja prirode u svijetu u koju je, ulaskom u EU, uključena i Hrvatska sa svojom biološkom i krajobraznom raznolikošću. Smatramo da je projekt ima izuzetno opasan utjecaj na krhki krški krajolik, podzemne vodotokove i zalihe pitke vode, rijeku Krčić, ali i Krku, moguću ugrozu nacionalnog parka i čitavog ekosustava, ali i da je ekonomski neisplativ – stoji između ostaloga u zahtjevu Ekološke udruge Krka kojega možete preuzeti ovdje

Svjetska juniorska prvakinja Matea Jelić dobit će od Grada Knina stipendiju kroz cijelo srednjoškolsko obrazovanje, izvijestila je danas kninska gradonačelnica Josipa Rimac u povodu svečanog primanja kninske prvakinje u Gradskoj vijećnici. Matea Jelić dobila je od Grada za svoj uspjeh i 10 tisuća kuna, a njezin trener Dragan Pinjuh 2,5 tisuće kuna.

– S obzirom na ovaj vrhunski uspjeh i to ne samo za Knin nego i za Hrvatsku, imali smo obavezu primiti našu svjetsku prvakinju i nagraditi je. Vi sportaši ste naši najbolji ambasadori i promotori. Ovih dana se Knin toliko spominjao u pozitivnom kontekstu, a zadnjih dana su me u Zagrebu svi pitali i svi se zanimali za Mateu. Koliko cijene Mateu, pokazali su i naši građani. Uvijek smo znali nagrađivati naše sportaše, pa smo odlučili nagraditi Mateu i njenog trenera s novčanim nagradama, ali smo i promijenili pravilnik te će Matea dobivati sportsku stipendiju do kraja svog srednjoškolskog školovanja. Moram reći i da od Matee očekujemo i medalju s Olimpijskih igara mladih – kazala je kninska gradonačelnica Josipa Rimac.

Kninska gradonačelnica poklonila je Matei i zastave Hrvatske i Grada Knina, a Matea i njen trener kninskoj su gradonačelnici uručili uokvirenu sliku Matee na svjetskom postolju.

Općinski sud u Kninu ostat će bez table, predsjednika i kaznenog dijela. Rezime je to najave ministra pravosuđa Orsata Miljanića koji je, u sklopu hrvatske “turneje” pravosudnim područjima, u Šibeniku predstavio reorganizaciju hrvatske pravosudne mreže.

To konkretno znači, pojasnio je ministar, da će u Kninu ostati stalna služba Općinskog suda u Šibeniku koja će se usredotočiti isključivo na građanske predmete. Kazneni će se predmeti, pak, rješavati u Šibeniku gdje je i veći broj sudaca, jednostavnija organizacija i ekipiranost sudskih vijeća, a time i manja mogućnost nepoštivanja zadanih zakonskih rokova u rješavanju sporova.

-Kninski kapaciteti za građanske predmete bit će oslobođeni, a to znači ubrzanje dinamike rješavanja sudskih sporova na zadovoljstvo građana te mobilnost zaposlenika. Ukoliko se, primjerice, uoči nedostatak sudaca u Kninu, a ukaže se višak u Šibeniku, sudci će putovati u Knin-pojednostavio je ministar buduće promjene.

Zemljišno-knjižni sudski odjeli, pak, neće se ukidati.

Županijski sud u Šibeniku reorganizacijom će dobiti još značajniju ulogu nego što ju je imao. Iako su u njegovim raspravnim dvoranama i do sada rješavani mnogi predmeti iz cijele Hrvatske, taj će se broj još povećati što, naglasio je Miljanić, neće utjecati na ažurnost i kvalitetu rada pravosudne institucije. Promjenama u sustavnoj organizaciji, Županijski sud u Šibeniku će se širiti, po potrebi i kadrovski.

Promjene koje će se dogoditi i koje se rukovode načelom “jedna Županija, jedan Županijski sud, jedan Općinski sud” su pravedne, ocijenio je Sanibor Vuletin, predsjednik Županijskog suda u Šibeniku.

-Podržavam načelo pravednosti za sva sudska područja u RH. Mislim da će takva organizacija polučiti učinkovitiji rad suda, ravnomjernu opterećenost svih sudaca u Hrvatskoj, i poštivanje principa da svak radi jednako za istu plaću-zaključio je Vuletin.

Izvor: Slobodna Dalmacija

Ne sjećamo se kad su Kninjani bili složniji nego zadnjih dana kada su se, masovnim stavljanjem slika slapa Krčić na svoje facebook naslovnice, usprotivili HEP-ovoj namjeri o gradnji hirdoelektrane.

No, iako se Krčić slijeva iz kompjuterskih monitora Kninjana, sve je sada ipak na strani HEP-a. Naime, još 1988. godine dobili su građevinsku dozvolu za gradnju hidroelektrane Sagradili su tada agregat snage 0,375 megavata čime je Krčić prepolovljen, no rat je spriječio HEP da krene u drugu fazu projekta, odnosno u izgradnju dva dodatna agregata ukupne snage 7,86 megavata čime bi slap Krčić bio zbrisan s lica zemlje. U tu drugu fazu, na žalost, namjeravaju krenuti sada.

Osim građevinske dozvole adut HEP-a je i uvrštenje hidroelektrane u prostorni plan Šibensko-kninske županije kojega je županijska skupština usvojila 2002. godine.

Sada postoje dva načina za sprječavanje gradnje hidroelektrane. Prvi je traženje od Ministarstva zaštite okoliša da se izradi studija utjecaja na okoliš (rok za zahtjev ministarstvu istječe 20. travnja) i time će se dobiti na vremenu. Drugi način je traženje da Županijska skupština izmijeni prostorni plan, odnosno izbaci iz njega hidroelektranu na Krčiću

A u Županijskoj skupštini raspravljalo se baš danas o Krčiću. Pitanje gradnje HE na Krčiću koju najavljuje HEP, postavio je HDZ-ov Željko Šimunac, a župan Goran Pauk kazao je da zna za namjere HEP-a zbog kojih se već uznemirila javnost, ne samo Knina nego i šire. Kako je kazao župan Goran Pauk, najvažniji dokument bit će Studija utjecaja na okoliš izgradnje hidroelektrane na Krčiću koju HEP planira već desetljećima.

– Međutim, taj je krajobraz dio projekta “Natura 2000”, najveće koordinirane mreže područja očuvanja prirode u svijetu u koju je, ulaskom u EU, uključena i Hrvatska sa svojom biološkom i krajobraznom raznolikošću. Zato je za očekivati i očitovanje Europske komisije jer govorimo o vrlo osjetljivom projektu koji, koliko znam, podrazumijeva zahvat vode na samom izvorištu i to će zasigurno zahtijevati punu pažnju cijele struke – kazao je Pauk.

Gradnja hidroelektrane na Krčiću nailazi na sve veći otpor građana, ali i predstavnika lokalne vlasti.

Kninski dogradonačelnik Nikola Blažević kazao nam je da je protiv načina na koji HEP planira aktivnosti na Krčiću te da će se, ako bude trebalo, tražiti i referendum.

– Protiv sam načina na koji je HEP krenuo raditi i protiv sam svake devastacije prirode. Tražit ćemo izradu nepristrane studije o utjecaju na okoliš, koja ne smije biti naručena. Tražit ćemo i široku javnu raspravu, a ako treba i referendum – kazao nam je Blažević i najavio kako će Grad Knin uskoro objaviti i službeni stav u vezi cijelog problema.

Podsjetimo, HEP planira izgraditi hidroelektranu na Krčiću čime će nestati prelijepi slap koji je simbol Knina i neprocjenjiva prirodna ljepota, a kanjon Krčića će se pretvoriti u akumulacijsko jezero.

Na Krčiću inače već postoji agregat snage 0,375 megavata izgrađen prije rata zbog kojega se slap praktički prepolovio. No, problem je što se kreće u drugu fazu izgradnje te hidroelektrane, odnosno što će se krenuti u izgradnju dva dodatna agregata ukupne snage 7,86 megavata. Dakle, riječ je o 20 puta većoj snazi od dosadašnjeg agregata zbog kojega je slap dvostruko manji nego što je bio.

Postavljanje ta dva nova agregata zahtjevat će izgradnju desetak metara visoke brane i stvaranje akumulacijskog jezera u dolini rijeke Krčić čime će slap potpuno nestati.

Moramo svi skupa djelovati, kako gradnja hidroelektrane ne bi započela, kazala nam je ekološka aktivistica Inga Kukolj iz kninske Ekološke udruge Krka.

– Eko udruga Krka je kontaktirala iskusne kolege iz Zelenog foruma i spremamo zajedničku strategiju djelovanja. Bitno je da su sve eko udruge iz Hrvatske uz nas. Zasigurno ćemo napraviti sve što je u našoj moći. Molim Grad Knin da službeno objavi svoje stajalište vezano za Krčić i da se svakako ministarstvu očituju protiv izgradnje hidroelektrane, odnosno da inzistiraju na potrebi izrade studije utjecaja na okoliš, bar da se produži postupak i pokuša dobiti na vremenu kako bi se pobila njihova strategija. Ako Grad bude uz nas, bit će lakše. Oni koji se zalažu za hidroelektranu su krenuli, a sad i mi moramo svi skupa djelovati – apelira Inga Kukolj i dodaje da bi bilo najbolje izmijeniti županijski prostorni plan.

– Najlakše bi ovu, po okoliš štetnu i neisplativu investiciju bilo zaustaviti da se ide na izmjene prostornog plana županije, a eko udruga će to i zatražiti. Ipak, u ovom trenutku je najbitnije da prema Ministarstvu zaštite okoliša ide što više zahtjeva u kojima se traži izrada studije o utjecaju na okoliš i da to ministarstvo prihvati – kaže ekologinja Inga Kukolj.

Sigurni smo da, ne samo ekolozi, nego građani Knina to neće dopustiti. Već je, od strane aktivista kninske Ekološke udruge Krka, pokrenuta akcija da svi za naslovnu sliku svog facebook profila stave sliku Krčića i na taj način upute svoj prosvjed HEP-u i njegovim suludim namjerama. Akciiji se masovno pridružuju brojni Kninjani i Krčić samo što se ne izlije s ekrana kompjutera.

O HEP-ovoj namjeri izjasnilo i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode. Doduše, šturom informacijom napisanom administrativnim, javnosti nerazumljivim rječnikom. Informacija glasi: “Zainteresirana javnost može dostaviti mišljenje o zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš male hidroelektrane Krčić”. Dokument se nalazi ovdje

Na stranici ministarstva objavili su i dokument, također nerazumljivog značenja (kao da su naziv sastavljali montipajtonovci) pod imenom “Podloga zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš” koji možete pogledati ovdje