Početak nove godine prigodno je vrijeme za intervju s gradonačelnikom Nikolom Blaževićem. U ovom razgovoru dao nam je presjek protekle i očekivanja u novoj 2017. godini.

Iza nas je 2016. godina. Je li za Knin bila dobra ili loša? Kratko je prokomentirajte.

Ovo je za Knin bila još jedna teška godina. Ne bih je karakterizirao dobrom ili lošom. Naprosto, godinu je trebalo uspješno privesti kraju u zadanim okolnostima i mislim da smo ja i svi moji suradnici u tome uspjeli.  Godinu koja je iza nas je umnogome obilježila činjenica da je Vlada RH relativno kasno konstituirana te da je vrlo kratko trajala. Potom su slijedili novi izbori, konstituiranje novog saziva Hrvatskog sabora i Vlade RH, tako da mogu zaključiti da smo funkcionirali u okolnostima u kojima smo ponajmanje ovisili o sebi samima, a ponajviše o smjernicama i uputama najviših državnih tijela koje su uglavnom bile načelnog, a kasnije se pokazalo i privremenog karaktera.

Unatoč poreznim reformama kojima su lokalnim samoupravama znatno umanjena sredstva, brojke kažu da se dug grada smanjiva. Je li riječ o štednji ili?

Porezna reforma nije bila ono što smo kao jedinica lokalne samouprave priželjkivali, barem ne na način koji nas u znatnom dijelu pretvara u distributere sredstava iz središnjeg proračuna. U odnosu na primjenu i posljedice porezne reforme jednako žučno smo prigovarali svim vlastima, bez obzira tko je u tom trenutku bio na čelu Vlade RH i Hrvatskog sabora. Naprosto smo smatrali da se poreznom reformom slabe kapaciteti jedinica lokalne samouprave i da će to za posljedicu imati lošiju razinu usluga prema građanima u dijelu ovlasti iz zakonskog djelokruga jedinica lokalne samouprave. Pokazalo se da smo bili u pravu jer su se davanja za brojne proračunske korisnike, ali i obveze iz komunalnih djelatnosti spustile na nižu razinu u odnosu na prije pet ili čak i više godina. Unatoč tome, povećali smo produktivnost naših službi i racionalizirali potrošnju gdje je god to bilo moguće. To je za posljedicu imalo znatnije smanjenje duga iz ranijih razdoblja. Na to smo posebno ponosni, jer to je zacijelo dobra pretpostavka za razdoblje i obveze koje su pred nama. Dakle, nismo štedjeli nego odgovorno gospodarili raspoloživim kapacitetima. Štedi se kad se ima, a nadam se da ćemo uskoro doći i u tu situaciju.

Spomenuli ste nedavno kako će Grad iz državnog proračuna ove godine dobiti znatno manja sredstva. Koliko manja i kako će to utjecati na rad gradske uprave i gradskih ustanova?

U raspodjeli sredstava za jedinice lokalne samouprave Grad Knin planiran je s proračunskim iznosom od 6.471.390,00 kuna. Taj iznos predstavlja tzv. kompenzacijske mjere kojima Vlada RH namjerava nadomjestiti negativne posljedice porezne reforme na proračune jedinica lokalne samouprave. U usporedbi s tekućom godinom kada je iznos kompenzacije iznosio 9.391.986.00 kuna razvidno je da se radi o gotovo 3 milijuna kuna manje koja se u Proračun Grada Knina trebaju sliti iz Državnog proračuna. Već sam rekao da smo zbog učinaka ranije porezne reforme morali biti restriktivniji prema pojedinim proračunskim korisnicima. Obzirom da smo ipak uspjeli održati sustave učinkovitima nadam se da ćemo preživjeti i ove mjere. Cilj nam je s postojećim resursima izvršavati obveze iz našeg i zakonskog djelokruga naših ustanova i trgovačkih društava. Uprave i naši zaposlenici svjesni su ozbiljnosti situacije pa mislim da naši korisnici to u bitnome ipak neće osjetiti.

Nakon porezne reforme bivše Vlade, ovo je još jedan udar na lokalnu samoupravu. Očekujete li od Vlade nekakve kompenzacijske ili bar vatrogasne mjere da se nadomjesti manjak sredstava? Potpredsjednik ste Udruge gradova, jeste li upozorili premijera na problem?

U prethodnom odgovoru govorio sam o brojčanim pokazateljima. Kompenzacijske mjere postoje, a u planu je i donošenje novog zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Taj zakon bi, u sklopu postojeće porezne reforme, trebao pobliže definirati izvore sredstava i financiranje poslova iz djelokruga županija, gradova i općina. Vjerujem da će model financiranja biti više decentralizacijski nego do sada, kako bi lokalna samouprava mogla, kolokvijalno rečeno, živjeti od svoga rada, a ne od socijalne pomoći od središnjeg proračuna. Valja, također, vidjeti i učinke drugog djela porezne intencije zakonodavca, a to je punjenje lokalnih proračuna od poreza na dohodak koji je opet determiniran nizom olakšica za građane koji ostvaruju dohodak od svog rada. U ovom trenutku puno je otvorenih pitanja, a tek će primjena poreznih zakona dati konkretnije odgovore na niz pitanja pa tako i na ova koja ste mi postavili. Naravno, da je i Udruga gradova odnosno predsjedništvo Udruge imalo intenzivne kontakte s ministrom financija Zdravkom Marićem i sugerirala mu modele financiranja koji su povoljniji za gradove, a osobno sam posebno prigovarao na status i posljedice za one gradove koji se nalaze na područjima posebne državne skrbi.

Svi smo svjesni velikog kninskog problema, a to je odlazak ljudi. Grad je sve prazniji, a u takvom okruženju teško je i očekivati napredak. Kako riješiti ovaj problem?

Problem iseljavanja je problem hrvatskog društva u cjelini. Knin tu ne odskače u negativnom smislu značajnije od drugih hrvatskih gradova ili drugih dijelova Hrvatske. Mišljenja sam da vlast na svim razinama mora stvoriti pretpostavke za očuvanje življenja pa tako i stanovništva na pojedinom području. Referirajući se na neke od prethodnih odgovora, držim da u Republici Hrvatskoj moraju snažnije zaživjeti propisi koji će stimulirati demografsku obnovu društva i povoljniju poduzetničku klimu. Tek tada će građani biti u stanju vidjeti perspektivu koja bi ih odgovorila od odluke da odu u druge europske države potražiti svoju životnu egzistenciju. Tu bi svakako jedna od pretpostavki trebala biti i odgovornije ponašanje onih koji obnašaju javne dužnosti. Građani, naime, moraju vjerovati onima koji donose i primjenjuju propise, što danas još uvijek nije čest slučaj. Kada govorim o Kninu onda bih svakako volio da propisi budu takvog tipa da područja posebne državne skrbi postanu područjima posebnog državnog interesa.  Ovo su prelijepa i prevažna područja da bi ih se gledalo isključivo kroz ekonomsku prizmu odnosno kroz ekvivalent isplativosti održanja pojedinih službi i funkcija koje služe građanima za njihove svakodnevne potrebe.

Kreće realizacija 24 milijuna eura vrijednog EU projekta. Manje-više znamo u kojim će smjerovima projekt ići i o tome smo u više navrata izvještavali javnost. Riječ je o prilično velikom novcu koji neki drugi gradovi samo mogu poželjeti. Koliko  ovaj projekt realno može oživjeti Knin i multiplicirati aktivnosti i poslove u gradu?

Projekt Integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije polako, ali sigurno, zalazi u svoju provedbenu fazu. Uskoro očekujemo objavu poziva za dostavu projektnih prijedloga za portfolio projekata Intervencijskog plana, uz sufinanciranje koje će značajno olakšati sudjelovanje svih sudionika koji će se prijaviti na objavljeni poziv. Radi se o značajnim sredstvima i pomno prepoznatim potrebama Grada Knina i svih onih koji su sudjelovali u kreiranju Intervencijskog plana pa vjerujem da će očekivana sredstva snažno pridonijeti oživljavanju Knina i multipliciranju aktivnosti i poslova u gradu i okolici. Naravno, da bi projekt uspio u svoj njegovoj punini morat će se poklopiti još puno čimbenika. Ovdje prije svega mislim na mjere koje će, vjerujem uspješno, Vlada RH na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem, provoditi na područjima posebne državne skrbi. Neke od njih sam već spomenuo, a svakako očekujem da će pozitivan odnos Vlade RH koji smo osjetili na nizu primjera biti dodatan zamašnjak razvoju ovih krajeva pa tako i hrvatskog kraljevskog grada Knina.

Ove godine studenti se useljavaju u novi, moderni studentski dom. Može li to, bar psihološki, biti temelj nekoga novoga zaleta?

Uskoro, nakon što je izvršena primopredaja studentskog doma Grada Knina Veleučilištu ”Marko Marulić”, očekujemo natječaj za upis studenata u studentski dom. Prilika je to za Veleučilište, posebno kako bi dobili još jedan jaki adut u privlačenju studenata za studiranje u Kninu, ali i za Grad Knin koji dobija jedan uistinu respektabilan smještajni kapacitet u mjesecima kada neće biti u tijeku akademska godina. Kako uvijek volim reći da Veleučilište i Grad Knin sinkronizirano djeluju od trenutka kada je Veleučilište osnovano onda sa sigurnošću mogu reći da će postojanje studentskog doma pozitivno djelovati na konkurentnost našeg grada u svakom pogledu pa, ako hoćete, to i psihološki može pozitivno utjecati na sve one koji imaju planove u vezi s Kninom.

Koje su vaše želje za Knin za 2017. godinu?

Moje želje za Knin su uvijek iskrene. Volim ovaj grad i tužan sam kad ljudi iz njega odlaze, no što možete reći onima koji u Kninu nisu riješili osnovna egzistencijalna pitanja i zbog toga su otišli iz ovog grada kako bi sreću potražili negdje drugdje. Nasuprot tome, žao mi je što iz Knina odlazi i određen broj ljudi koji to nije morao učiniti, bilo zbog toga što su tu stambeno zbrinuti ili su imali nekakav posao ili drugo stalno primanje. Volio bih kada ovaj lijepi grad svima koji su tu došli iz drugih gradova i država ne bi bio tranzitno mjesto. Želio bih da stanove i kuće dobiju oni koji će u njima stvarno živjeti i s kojima ćemo zajedno graditi Knin budućnosti, grad koji će vrlo skoro zasjati punim sjajem i biti mjesto ugodnog življenja za sve one koji ga vole i poštuju njegovu veličanstvenu povijest, ali i prirodne ljepote kojima obiluje. Želio bih da stanje u Republici Hrvatskoj općenito bude bolje i perspektivnije, a onda vjerujem da će se to reflektirati i na Knin.

Autorska prava su vlasništvo portala Huknet