Sortiraj po:
Pogledaj:

Obavijest iz Dječjeg vrtića Cvrčak: Pedagoška godina 2017./2018. započinje 4. rujna


Dječji vrtić „Cvrčak“ obavještava svoje korisnike da će početak pedagoške 2017./2018. godine biti u ponedjeljak 4. rujna, kako je već prethodno početkom ljeta objavljeno kroz obavijest na ulaznim vratima vrtića.

Zbog pripreme prostora 1. rujna  i dalje će prema ljetnoj organizaciji rada dežurstva biti organizirana u centralnom objektu „Cvrčak“ te područnom odjelu „Maslačak“ za skupine Pčelice, Vjeverice, Maslačak i Tratinčicu.

U narednoj pedagoškoj godini obavezni kraći program predškole započinje 2. listopada. Svi koji se u prvom krugu upisa nisu prijavili za predškolu, moći će to učiniti kroz idući tjedan nakon što uprava vrtića ponovi poziv za upise.

Za sve upite i kontakte možete nazvati broj telefona 022/663-053

I. Š.

Požari na Promini i Svilaji još nisu lokalizirani


Požar na koji već peti dan gori na Promini još nije lokaliziran, kao ni onaj na Svilaji pa su na oba požarišta vatrogasci dežurali cijelu noć.

Zapovjednik županijskih vatrogasaca Darko Dukić jučer je kazao kako su požari pod kontrolom i u fazi dogašavanja pa jake vatrogasne snage još ostaju na terenu.

Na Promini je preko noći dežuralo 42 vatrogasaca sa devet vozila, a na Svilaji su noć provela četiri vatrogasca sa dva vatrogasna vozila.

Sinoć nešto iza 23 sata izbio je novi požar kod vodotornja u Kistanjama. Na intervenciju su izašli vatrogasci iz DVD-a Kistanje i DVD-a Ervenik sa pet vatrogasaca i dva vozila. Požar je lokaliziran u 01:26, ali se požar ponovno aktivirao oko u 5:20 sati.

Izvor: Šibenik IN

 

Požari na Promini i Svilaji pod kontrolom su, onaj kod Polače lokaliziran


Nešto malo kiše koja je preko noći pala na širem području Šibenika nije donijela konačan spas i odmor za vatrogasce, ali je situacija puno bolja u odnosu na paklenih nekoliko prošlih dana, doznaje Šibenik IN od županijskog vatrogasnog zapovjednika Darka Dukića.

NOVO 12,30

– Požari na Svilaji i Promini su pod kontrolom i u fazi su dogašavanja, pa su jake vatrogasne snage još uvijek na terenu. Požar u blizini Polače kraj Knina je lokaliziran i tamo također vatrogasci dogašavaju vatru – kaže Darko Dukić.

RANIJE 9,30

– Koliko je točno vatrogasaca na tim požarima teško je reći jer se snage često mijenjaju, a stalno pristižu i pojačanja u ljudstvu i tehnici s kontinenta. Niti jedan od tih požara nije proglašen lokaliziranim ili ugašenim. Dva kanadera bacili su jutros četiri bombe na Promini, a potom su se povukli u bazu – kažu u Županijskom centru 112.

Kiša, ma koliko je malo palo, ipak je donekle pomogla i olakšala stvar, čemu svjedoče i fotografije zasluženog odmora vatrogasaca iz DVD Promina i njihovih kolega iz Javnih vatrogasnih postrojbi Rijeka i Opatija.

Tekst i foto: Šibenik IN

Obilježena 25. obljetnica Kninske bojne


U Kijevu je obilježena 25. obljetnica osnutka Kninske bojne, koja je djelovala na gotovo cijelom području dalmatinskog zaleđa, a posebnu ulogu njeni su pripadnici odigrali u pripremi “Oluje” i oslobađanju Kijeva i Knina.

Koliku je važnost imala ova postrojba potvrdio je general Rahim Ademi, koji je jedno vrijeme bio i njen zapovjednik, kada je bila u sastavu 126 brigade.

U Kninskoj bojni bilo je 306 branitelja, uglavnom Kijevljana i Kninjana. Najviše vremena proveli su u nemogućim uvjetima na Dinari, kaže umirovljeni poručnik Ante Ercegovac, koji se posebno ponosan na sudjelovanje u Oluji.

Zamjenik zapovjednika bojne umirovljeni pukovnik Milan Maloča, rekao je kako se nedovoljno ističe važnost domobranskih postrojba, a koje su u ratu bile od neprocjenjive važnosti, zato je poručio svojim ratnim kolegama kako trebaju biti ponosni što su se borili u Kninskoj bojni.

Okupljenima se na obilježavanju obratio i izaslanik predsjednice Kolinde Grabar Kitarović Ivan Vukić, kijevska načelnica Lidija Slavić i kninski gradonačelnik Marko Jelić. Poslije svečanog postrojavanja položeni su vijenci kod središnjeg križa ispred crkve sv. Mihovila.

Tekst i foto: HRT Centar Knin

Gori na Promini, na Dinari, na Svilaji, kod Kistanja i na Otonu


Nakon požara na Promini i Svilaji danas su izbili požari na Dinari, kod Kistanja i na Otonu, izvijestio je za Dnevnik televizije N1 zapovjednik Vatrogasne zajednice šibensko-kninske županije, Darko Dukić.

– Vatrogasne snage uključujući zračne tako su rastegnute na velikom prostoru. Situacija nije normalna i izražavamo sumnju da su požari podmetnuti – kazao je Dukić

Najgore je u Promini gdje požar za sad nije moguće ugasiti pa ga vatrogasci nastoje kontrolirati, obavijestio je vatrogasni zapovjednik.

U našoj županiji gori još kod Zatona i Rasline.

Dobra vijest je da se za sutra na našem području prognozira kiša. Loša vijest je da nakon kiše slijedi jaka višednevna bura koja bi na neugašenim požarištima opet mogla rasplamsati vatru.

I. Š.

Foto: Šibenik In   

 

Noćas izgorjela kuća prvog kninskog gradonačelnika Lovre Montija


Noćas je izgorjela kuća prvog kninskog gradonačelnika Lovre Montija (za gradonačelnika izabran 1866. godine).

Riječ je o napuštenoj kući na Montijevoj glavici u Krambergerovoj ulici u Kninu.

Požar je izbio oko 3 sata noćas, a ugašen je oko 6 ujutro.

– Riječ je o napuštenoj i zapuštenoj kući. Požar je izbio oko 3 sata, a ugasili smo ga nešto prije šest sati ujutro budući da je u kući bilo dosta gorivih tvari poput dasaka. Upravo radi tih gorivih tvari kuću još uvijek nadziremo – kazao je za Huknet zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Knin, Mladen Jelić.

Iz Policijske uprave Šibensko-kninske su nam rekli da će napraviti očevid te potom izvijestiti javnost o uzrocima požara.

Evo kako je ova kuća izgledala prije točno sto godina.

I. Š. 

U petak i subotu, 25. i 26. kolovoza FRK 12


Idućega vikenda, u petak i subotu, 25. i 26. kolovoza vrijedni aktivisti Ekološke udruge Krka pripremaju nam dvanaesti po redu Festival ruralne kulture FRK.

Evo što nas čeka na 12. FRK-u.

U petak su u dnevnom programu predviđene ekološke radionice za djecu i jahanje konja, a navečer će se moći uživati uz kvalitetne koncerte uz Krku. Nastupit će Jurica i Mina Jelić, Etno skupina Tena (Knin), Trio Akustik (Knin) i Teški osjećaji (Tisno).

Subota je rezervirana za (prebogata) dnevna događanja, a posjetitelje očekuju sajam seoskih i dječjih proizvoda, ekološke i tradicijske radionice, safari spust niz Krku, alpinističko penjanje, vožnja splavom i snimanje milenijske fotografije.

Ulaz na sva događanja je besplatan.

I. Š.

 

Šansona uz Krku: Rade Šerbedžija i Zapadni kolodvor oduševili kninsku publiku


Svestrani umjetnik Rade Šerbedžija, ovaj put u ulozi glazbenika i u pratnji zagrebačkog benda Zapadni kolodvor održao je jučer koncert pred mnoštvom Kninjana okupljenih na obali Krke ispred Ekološko-informativnog centra.

Izvrsno odsvirane i otpjevane šansone isprekidane anegdotama frontmena oduševile su publiku uz Krku koje je, po procjeni autora ovoga teksta, bilo između 700 i tisuću.

Koncert je organizirala Ekološka udruga Krka nastavljajući svoj dobri višegodišnji aktivizam, ne samo na ekološkom nego i na kulturnom planu.

I kojega će, nadamo se biti još, ako ne ni zbog čega, onda zbog činjenice da prekrasni pitoreskni prostor na Krki “umire” za ovakvim tipom kulturnih događanja.

Fotografije koje prikazujemo u galeriji uslikao je Slaven S. Bačić kome se zahvaljujemo na slikama.

Foto galeriju su napravile i kolege iz Feral Newsa na ovom linku

I. Š.

Foto: Slaven S. Bačić

Naslovna fotografija članka u linku na facebooku: Feral News

Pogledajte dokle se stiglo s istraživanjem katedrale kninskog biskupa iz srednjeg vijeka


Već smo proteklih godina u više navrata pisali o otkriću katedrale kninskoga biskupa iz 13. stoljeća na Kapitulu, kod ušća Kosovčice u Krku.

Arheološki radovi kontinuirano se provode od 2012. godine do danas, a kampanja za ovu godinu upravo je završila. Dokle se stiglo, možete pogledati na fotografijama u gornjoj galeriji.

Katedrala posvećena sv. Bartolomeju, Blaženoj Djevici Mariji i sv. Petru

– Od 2013. godine kada je pronađen zvonik do danas ustanovljeno je da su se sačuvali i sjeverni i pročelni zid katedrale te prostorija uz njih. Također, nakon ovogodišnje kampanje utvrđeno je da su se i bedemi oko katedrale dosta visoko sačuvali. U sljedećim kampanjama cijlj nam je istražiti cijeli lokalitet te ga konzervirati i prezentirati kako to dolikuje jednoj katedrali – izvijestio nas je voditelj istraživanja dr. sc. Ante Jurčević, viši kustos u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, zahvalivši se kolegama, ali i radnicima koji su sudjelovali u istraživanju. Otkrio nam je i komu je katedrala bila posvećena.

– Katedrala kninskog biskupa bila je posvećena sv. Bartolomeju, Blaženoj Djevici Mariji i sv. Petru – otkrio nam nam voditelj isttraživanja.

Do 2012. godine katedrala bila deponij

Nakon Drugog svjetskog rata pa sve do 2012. godine prevladavalo je mišljenje da je lokalitet u potpunosti uništen te se prostor unutar i oko vojarne koristio kao deponij za smeće.

– Obilaskom lokaliteta, kolegica dr. sc. Maja Petrinec i ja smo ustanovili da su se ispod vojarne ipak sačuvali zidovi katedrale. Iste godine, neovisno o nama, do istih zaključaka došao je i dr. sc. Marko Sinobad, djelatnik Ministarstva kulture. Od 2012. godine do 2017. godine vrše se revizijska arheološka istraživanja te je u tome razdoblju dokumentirana i uklonjena vojarna kao i velike količine građevinskog, industrijskog i ostalog otpada koji se tijekom godina nakupio na lokalitetu – referirao je Jurčević.

Osim voditelja istraživanja Ante Jurčevića u kampanji su sudjelovali njegova zamjenica dr. sc. Maja Petrinec, magistar arheologije Miloš Biserko, dr. sc. Goran Bilogrivić te Maja Marković, dokumentaristica u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika. Arheološki nadzor obavio je dr. sc. Marko Sinobad iz Konzervatorskog odjela u Šibeniku.

O hrvatskom i kninskom biskupu

U Kninu je u vrijeme hrvatskog kraljevstva stolovao hrvatski biskup čija se jurisdikcija protezala od Jadrana do Drave, odnosno nad cijelim hrvatskim kraljevstvom. Prvi hrvatski biskup je bio Marko (oko 1050.).

Prestankom postojanja hrvatskog kraljevstva, Knin gubi hrvatskog biskupa, ali dobiva kninskoga.

Kninska biskupija osnovana na crkvenom saboru u Splitu 1185. godine. Teritorij koji je obuhvaćala prostirao se na području tadašnje Kninske, Cetinske i Psetske županije.

Na slici: Granice kninske biskupije

– Posljednji biskup za kojeg znamo da je boravio u kninskoj katedrali zvao se Nikola i negdje oko 1490. godine napustio je Knin. Nakon oslobođenja Knina od Turaka 1688. godine, Biskupija nije obnovljena, a kninska katedrala bila je u cijelosti sačuvana do 1746. godine kada je kao takvu opisuje tadašnji kninski župnik fra Gašpar Vinjalić. Razgradnja zidova na Kapitulu započela je 1775. godine za potrebe izgradnje nove crkve, franjevačkog samostana i kninske tvrđave – kazao nam je voditelj istraživanja na Kapitulu dr. sc. Ante Jurčević.

Devastacija katedrale događa se i izgradnjom pruge u 19 stoljeću, a najveću štetu trpi u Drugom svjetskom ratu kada je cijeli komples sravnjen s zemljom, a iznad njega sagrađena talijanska vojarna.

Arheološki nalazi na Kapitulu: od rimskih legionara do Držislava 

Na Kapitulu su do sada pronađeni brojni arjeološki nalazi. Oni prvi, zahvaljujući Fra Luji Marunu koji je nadzirao građevinske radove na izgradnji pruge Knin-Siverić 1885. godine.

– Tada je utvrđeno da su na Kapitulu najstariji nalazi pripadali manjoj rimskoj vojnoj utvrdi iz sredine I. stoljeća iz koje se kontrolirao prelazak preko Krke. Zatim je iznad nje, u IX. stoljeću sagrađen benediktinski samostan te katedrala kninskog biskupa u XIII. stoljeću. Najznačajniji nalazi iz tih razdoblja su nadgrobni spomenici rimskih legionara na kojima je navedeno da su pripadali XI. legiji koja je bila stacionirana u Burnumu te ulomci predromaničkog crkvenog namještaja od IX. do XI. stoljeća od kojeg se posebno ističu dvije ploče koje su ukrašavale propovjedaonicu s imenima Svetoslava i Držislava iz X. stoljeća – rekao nam je Jurčević.

I. Š.

Foto: Zoran Alajbeg

Kulturna atrakcija 26. 8. na tvrđavi: Nastupaju vrhunski world music sastavi – bend Veja i ansambl Čipkice; Ulaz slobodan


Udruga Atribut i Grad Knin organiziraju u subotu 26. kolovoza na tvrđavi koncert dva vrhunska sastava iz žanra world musica, odnosno suvremene hrvatske etno glazbe: benda Veja i ansambla Čipkice.

Prije čitanja biografije samih sastava, poslušajte kako zvuče i zamislite kako će se to fantastično uklopiti u ambijent naše tvrđave o čijoj ljepoti ne treba trošiti riječi.

Čipkice

Veja

Čipkice

Uzmite ljubav prema glazbi, nepresušnu znatiželju i želju za otkrivanjem novih svjetova, sve to dobro izmiješajte i izmućkajte i što ste dobili? Čipkice – mali etno ansambl sačinjen od desetak svestranih djeva koje vole svoje i poštuju tuđe, i poštuju svoje i vole tuđe.

Čipkice su svoje putovanje započele 2008. godine na radionici sevdaha nakon koje se izrodila ideja o osnivanju ansambla koji bi izvodio tradicijsku glazbu iz cijeloga svijeta. Pod vodstvom maestre Lidije Dokuzović, inače renomirane etno glazbenice i vokalistice Afiona, Čipkice svoj repertoar uče na raznim radionicama tradicijske glazbe, ali i učeći jedne od drugih, a izvode ga a cappella i uz glazbenu pratnju. Razni festivali, kulturne i humanitarne priredbe prigode su u kojima su Čipkice uvijek rado viđene gošće s kojima svijet možete obići, ne u 80 dana, već u svega par pjesama. I to bez putovnice.

Čipkice često i rado surađuju sa srodnim bendovima i glazbenicima kao što su Afion, Le Zbor, Kenkedenke, Naš mali afro bend, Vuge, Allan Skrobe (gitara), Tea Selaković (didgeridoo), Ivan Raić (đembe).

Na brojnim radionicama šire svoje znanje o tradicijskoj glazbi iz raznih dijelova svijeta od vrsnih stručnjaka te glazbenica i glazbenika. O istarskoj tradicijskoj glazbi učile su od Daria Marušića, o makedonskoj od Gabriele Januševske. Allan Skrobe prenio im je znanje o skandinavskoj tradicijskoj glazbi, a Aleksandra Namjesnik o onoj balkanskoj.

Djevojke iz Čipkica svojim radom nastoje prenijeti i upoznati publiku s ljepotom različitosti kultura i melodija, koju i same, stvarajući zajedno, putem otkrivaju. Isto tako, veseli ih pjesmom pomoći humanitarnim zbivanjima, promociji kulturnih dobara i manifestacijama s ciljem promicanja tolerancije i međuljudskog poštivanja.

Veja

Veja dolazi iz Pazina i bavi se istraživanjm istarske narodne tradicijske glazbe te izvođenje iste u modernijim aranžmanima koristeći razne tradicijske instrumente iz cijeloga svijeta. Veja je do sada održala 50-tak nastupa u Hrvatskoj i inozemstvu (Francuska, Italija, Grčka, Albanija, Estonija). Članovi Veje su: Goran Farkaš, Marko Pernić, Ljuban Rajić, Sebastijan Demark, Marijan Jelenić i Saša Farkaš.

Tradicijska glazba istarskog poluotoka njihov je glavni motiv i nadahnuće koje im daje energije kako bi se u mnoštvu studentskih i radnih obveza uspjeli posvetiti i glazbenom stvaralaštvu i publici prenijeti vlastiti doživljaj glazbe koja je pokretala, vedrila i osnaživala njihove roditelje, bake i djedove. Možda bi se preci članova grupe Veja isprva začudili načinu na koji njihovi potomci danas koriste mih, gajde, kaval, violinu, harmoniku i gitaru uz bas gitaru, djembe i cajon, ali bi s vremenom prihvatili činjenicu da se sve mijenja, a time i raste, a sve što raste – živi, nadahnjuje i pruža nove prilike za nova stvaralaštva.

I. Š.

U Kninu zbog krađe uhićena Francuskinja


Uobičajeno je u svijetu da jamac za kredit bude prevaren. Osim u Kninu gdje je jamac nedavno, o čemu smo pisali, prevario osobu koja je podigla kredit.

Također, uobičajeno je u svijetu da turist bude pokraden od strane domaćih ljudi. Osim, dakako, u našem gradu gdje se prekjučer dogodila obrnuta situacija.

Naime, policija je u Kninu uhitila 57-godišnju francusku državljanku zbog krađe na štetu ovdašnje 20-godišnjakinje.

Evo i cijeloga policijskog izvještaja kojega smo dobili danas:

“U Policijskoj postaji Knin je dovršeno kriminalističko istraživanje nad 57-godišnjom francuskom državljankom osumnjičenom za krađu na štetu 20-godišnjakinje.

Osumnjičena je 14. kolovoza oko 11:40 sati u Kninu na benzinskoj stanici, kada je oštećena ostavila torbicu bez nadzora, iz torbice otuđila mobitel i 35 kuna, a potom torbicu ostavila na isto mjesto.

Po dovršenom kriminalističkom istraživanju osumnjičena je, uz kaznenu prijavu, privedena pritvorskom nadzorniku ove Policijske uprave.”

I. Š.

U petak u Kninu koncert Rade Šerbedžije


U petak, 18. kolovoza s početkom u 21 sat kod Ekološko informativnog centra na Krki koncert će održati Rade Šerbedžija s bendom Zapadni kolodvor.

Koncert u okviru “Večeri uz Krku” organizira Ekološka udruga Krka iz Knina, a ulaz je slobodan.

Rade Šerbedžija je hrvatski glumac svjetskoga glasa, a aktivan je i kao pjesnik i glazbenik.

I. Š.

Najviši prosjek bodova u županiji imaju učenici Opće gimnazije Srednje škole Lovre Montija u Kninu


Najviši prosječni broj bodova (77,10) prema podacima CARNeta ove godine u Šibensko-kninskoj županiji imaju učenici upisani u Opću gimnaziju Srednje škole Lovre Montija u Kninu.

Portal srednja.hr pozivajući se na CARnet donosi rang listu deset srednjih škola koje su upisivali najbolji učenici Šibensko-kninske županije. Prvo je navedeno ime škole i naziv upisanog programa. Potom slijedi prosječni broj bodova upisanih u program, a u zagradi se nalazi najmanji broj bodova pojednog upisanog učenika u program.

1. Srednja škola Lovre Montija Knin – Opća gimnazija 77,10 (74,04)
2. Gimnazija A. Vrančića Šibenik – Opća gimnazija 76,95 (71,85)
3. Gimnazija A. Vrančića Šibenik – Prirodoslovno-matematička gimnazija 76,30 (70,11)
4. Medicinska škola Šibenik – Farmaceutski tehničar 74,59 (67,49)
5. Turističko ugostiteljska škola Šibenik – Hotelijersko-turistički tehničar 70,85 (65,10)
6. Medicinska škola Šibenik – Medicinska sestra/tehničar 70,78 (66,50)
7. Gimnazija A. Vrančića Šibenik – Jezična gimnazija 70,75 (61,05)
8. Tehnička škola Šibenik – Elektrotehničar 70,15 (63,36)
9. Tehnička škola Šibenik – Arhitektonski tehničar 69,88 (64,54)
10. Srednja škola I. Meštrovića Drniš – Opća gimnazija 66,82 (39,81)

Izvor: http://www.srednja.hr/

Foto: Arhiva Hukneta (kninski srednjoškolci, rujan 2008. godine) 

I Knin ima Gospino svetište: Spilja Gospe Lurdske u Šimićima u Golubiću


U povodu katoličkog blagdana Velike Gospe podsjećamo vas da i Knin ima Gospino svetište.

Naime, 1931. godine podignuta je spilja Gospe Lurdske u Golubiću, u zaseoku Šimići. Prije Drugog svjetskog rata na blagdan Velike Gospe pohodilo ju je na tisuće vjernika iz Dalmacije i Hercegovine.

Stradala je dvaput, najprije u Drugom svjetskom ratu, a potom i u Domovinskom ratu.

I. Š.

Foto: I.  Š. (2006. godina)

Izbornik