U srijedu 23. travnja ove godine – na Svjetski dan knjige – Narodna knjižnica Knin donosi jedno posebno predstavljanje jedne posebne knjige.

Naša sugrađanka Katica Madžar predstavit će svoju knjigu „Sve je onako kako mora biti“ u nakladi Narodne knjižnice – Knin i Otvorenog likovnog pogona Zagreb.

Knjigu je grafički obradio Mićo Samardžija, a tiskao ju je kninski Job & Fun. Rukopise je pretipkala Vedrana Madžar, a urednici knjige su Jelena Lojić Pokrovac i Ivica Šimić.

Svoj književni prvijenac Katica Madžar će predstaviti u prostoru knjižnice kroz razgovor s Draganom Gligorom, doktorom književnosti i stalnim vanjskim suradnikom ove ustanove.

Nećemo puno pretjerati u opisu ove knjige ako kažemo da je riječ o književnom  i ljudskom dragulju koji će, vjerujemo, nadići kninske lokalne okvire.

Je li doista tako možete provjeriti ako dođete na promociju i kupite knjigu po promotivnoj cijeni od 15 eura.

Evo što u predgovoru kažu urednici

Iz predgovora urednika knjige Ivice Šimića:

Autobiografska knjiga Katice Madžar jedinstvena je kombinacija dnevničkih zapisa i sjećanja – ne samo na vlastiti život, već i na događaje u gradu, zemlji i svijetu kojima je bila svjedok, ponekad s gotovo proročanskim razmišljanjima.

Sve počinje kada, kao 24-godišnja studentica, izlazi iz mora nakon kupanja – i ostaje nepokretna.

Njezin izniman talent za pripovijedanje, sposobnost da od živih sjećanja isplete priču te lakoća izraza neće vam dopustiti da ovu knjigu ispustite iz ruku. Katičin mir i snaga duha u prihvaćanju sudbine potaknut će vas na razmišljanje i preispitivanje vlastitih životnih postulata i ideja što bi život i sreća uistinu trebali biti.

Povremeni pesimistični tonovi u njezinim zapisima podsjetnik su da je i Katica, prije svega, čovjek. No i ti pesimistični trenuci zapravo odaju njezinu unutarnju čvrstinu.

Ova knjiga ima i terapeutsku moć – može biti oslonac i melem svima koji se nađu u teškim životnim situacijama.

Da ih pobijede.

Ili da ih iznesu s mirnoćom duha.

Jer – sve je onako kako mora biti.

Iz predgovora urednice knjige Jelene Lojić Pokrovac:

Postoje knjige koje ostavljaju trag u nama, ne zbog svoje duljine ili velikih riječi, već zbog tihe, gotovo neprimjetne snage kojom nas obuhvate. Sve je onako kako mora biti Katice Madžar upravo je takva knjiga – nenametljiva, a monumentalna u svojoj poruci.

Ovo nije samo autobiografsko svjedočanstvo ili zbirka dnevničkih zapisa. Ovo je knjiga života – knjiga o prihvaćanju, poniznosti, strpljenju i ljubavi. Unatoč sudbini obilježenoj patnjom i ograničenjima, autorica ne progovara kroz prizmu ogorčenosti, već iz unutarnjeg mira. Nema ljutnje, zavisti, gorčine – samo smireno prihvaćanje onoga što jest, ali i duboka ljubav prema životu, ljudima, obitelji, majci, ocu, Vedrani, braći, poznanicima i neznancima.

Autoričin stil pisanja istovremeno je jednostavan i bogat. U njezinim zapisima nema viška riječi, ali između redaka otkriva se bogatstvo emocija i misli. Svaka rečenica nosi težinu iskustva, ali i lakoću duha koji, unatoč svemu, ne prestaje promatrati svijet s divljenjem i zahvalnošću. Opisi krajolika, gradskih veduta i interijera, Knina nekad i sad, poput finih literarnih minijatura prizivaju prošlost i sadašnjost, podsjećajući nas na ljepotu svakodnevice koju često zaboravljamo primijetiti. Ova knjiga svojim stilom i sadržajem predstavlja vrijedan doprinos hrvatskoj književnosti.

Snaga ove knjige ne leži samo u riječima na papiru, već i u emocijama koje pobuđuju u čitatelju. Rijetko se susreće takva postojanost pred sudbinom, takva hrabrost u podnošenju patnje bez jadikovanja. Ovo je knjiga koja nas uči zahvalnosti, podsjeća da unatoč svim ograničenjima možemo voljeti, promatrati, učiti, dijeliti i osjećati se dijelom svijeta.

I premda knjiga možda nije obimna, njezina snaga izbija iz svakog retka. Ovo je djelo koje ostavlja trag, koje nas mijenja. Svojim značenjem nadilazi osobnu priču autorice i postaje trajno svjedočanstvo ljudske izdržljivosti te vrijedan doprinos ne samo hrvatskoj književnosti, već i univerzalnom iskustvu ljudskog postojanja. Uči nas ne samo kako prihvatiti život sa smirenošću i dostojanstvom, već i kako ga, unatoč svemu, voljeti.

Jer prava snaga nije u izbjegavanju patnje, već u sposobnosti da u njoj pronađemo smisao. I da, unatoč svemu, izaberemo ljubav.

Tekst i foto: Ana Šimić Sunko, Narodna knjižnica – Knin

U toploj i inspirativnoj atmosferi održan je književni susret s glumicom, a odnedavna i spisateljicom Jelenom Miholjević, koji je publici donio večer za pamćenje. Omiljena filmska i televizijska glumica, poznata po svojim snažnim i emotivnim interpretacijama, predstavila je svoju prvu zbirku poezije “Taj glas”. U razgovoru s uvijek sjajnim moderatorom Draganom Gligorom, otkrila je svoje nadahnuće, poetske uzore i proces nastanka zbirke.

Taj jedinstveni glas Jelene Miholjević, toliko prepoznatljiv s kazališnih dasaka i filmskog platna, savršeno je dočarao emocije i misli pretočene u stihove. Publika je uživala u svakom trenutku, a sat vremena susreta prošlo je gotovo neprimjetno, ispunjenih iskrenošću i toplinom.

Glumica je otvoreno govorila o motivima koji su je naveli da se okuša u književnosti, naglasivši kako glumci, unatoč stalnoj disciplini svojstvenoj profesiji, trebaju pronaći svoj prostor slobode, pa i svojevrsne “bezobraštine” – kako bi izrazili vlastiti unutarnji svijet. Rekla nam je i kako su njezine pjesme poput kihanja, moraju izletjeti i kad ih napiše nikad ih ne ispravlja.

U razgovoru je otkrila i svoje književne i glazbene uzore – od Danijela Dragojevića, s kojim je razvila i osobno prijateljstvo, do pop-rock inspiracija poput Haustora i Darka Rundeka, koji su ostavili trag u njezinoj poetici.

Zanimljivo je bilo i čuti da je u pripremi druga zbirka poezije, za koju najavljuje ozbiljniji ton, dublje emocije i teme poput gubitka, samoće, pritiska i starenja. Ipak, unatoč težim temama na kojima trenutno radi, Jelena zrači vedrinom i toplinom, što je posebno došlo do izražaja kroz njezin osmijeh i otvorenost prema publici.

Susret je dodatno obogaćen i osobnim pričama iz djetinjstva, posebice onima vezanima uz odrastanje u obitelji poznatih glumaca. Jelena je istaknula kako joj je upravo to iskustvo pomoglo da već u ranoj dobi shvati koliko truda i odricanja zahtijeva glumački poziv.

Publika je večer zaključila s pokojim neformalnim pitanjem i nadom da će Jelena Miholjević nastaviti i dalje oduševljavati – kako na sceni, tako i u književnosti. Veselimo se svemu što će ova svestrana umjetnica još stvoriti!

„Još nisam pročitao ovakav roman“, kazao je večeras medijator i stalni suradnik kninske knjižnice, doktor književnosti Dragan Gligora predstavljajući roman „Gubitak“ Ilije Aščića preporučivši pritom publici čitanje ovog djela.

U formi intervjua Gligora i Aščić su pretresli motive romana pa smo saznali da nema dokaza da život ima smisla, ali da ljudima ne treba uzimati vjeru da – smisao postoji.

Otkrio je Aščić i smisao pisanja knjige – a to su utjeha i katarza. I smisao čitanja je utjeha, dodao je.

Postavili su Aščić i Gligora i pitanja bez odgovora – je li duh jači od biologije, a moral od koristoljublja i je li spolni nagon pokretač svega.

Doznali smo i da je rat prekretnica, točka koja razdvaja život i poslije koje ništa neće biti isto, da je rat najgora ljudska ekspresija.

I nakon predstavljanja romana, u drugom dijelu večerašnjeg susreta opet je tema bila rat, kako onaj u Ukrajini u kojem, preporučio je Aščić, ne smijemo sudjelovati tako i mogući ponovni rat u Bosni kojega elite kao da pomalo guraju.

Pouka – ostavite se rata i knjigu u ruke. Aščićevu po mogućnosti!

Ministarstvo kulture i medija uvrstilo je Zbornik Kralj Zvonimir na Popis knjiga za otkup koje će knjižnice u Hrvatskoj moći nabaviti uz financijsku potporu ministarstva.

Kao nakladnik Zbornika, Narodna knjižnica – Knin prijavila se na Poziv Ministarstva nakladnicima za predlaganje knjiga za otkup. Nakon provedenog postupka ocjenjivanja Zbornik kralj Zvonimir završio je na Popisu B. S tog popisa sve knjižnice u Hrvatskoj moći će odabrati knjige koje će nabaviti – uz financijsku potporu ministarstva.

Na javni poziv Ministarstva nakladnici su prijavili 638 naslova knjiga. Od tog broja je na Popis A Ministarstvo izabralo 51 naslov, a na Popis B ukupno 290 naslova. Sve knjige koje su završile na popisu A knjižnice u Hrvatskoj imat će obavezu nabaviti, a s popisa B moći će birati naslove po slobodnom izboru.

Za nabavu naslova i s Popisa A i s Popisa B svim knjižnicama će novac osigurati Ministarstvo.

Kod ocjenjivanja su se bodovali  estetska ili stručna vrijednost teksta (35 bodova), kvaliteta tehničke izvedbe (25 bodova), umjetnička ili znanstvena vrijednost djela (25 bodova) te primjerenost djela za knjižnice (15 bodova).

Dakle, maksimalan broj bodova bio je 100. Oni naslovi koji su imali između 90 i 100 bodova uvršteni su na Popis A, a naslovi koji su prikupili između 75 i 90 bodova uvršteni su na Popis B. Svi oni naslovi koji su prikupili manje od 75 bodova (a takvih je čak 297), ostali su „kratkih rukava“.

Zbornik Kralj Zvonimir izdali su Narodna knjižnica – Knin i Sveučilište u Zagrebu, urednici su Ivica Šimić i Tomislav Galović, grafički urednik je Mićo Samardžija, a knjigu je tiskala zadarska tiskara Donat.