Kategorija: Društvo

Piše: Katia Župan, NP Krka

Nakon dokumentarnih filmova o kukcima i ribama, u novom audio-vizualnom nastavku “Divlji svijet Nacionalnog parka „Krka“ upoznajemo životinje na granici vode i kopna. Različiti tipovi staništa unutar NP „Krka“ kriju cijelo bogatstvo vodozemaca i gmazova. U Parku nalazimo devet zabilježenih svojti vodozemaca (Amphibia) i dvadeset i dvije svojte gmazova (Reptilia).

Proteus anguinus, jedini kralješnjak prilagođen životu u podzemlju, endemski je vodozemac i najveća podzemna vodena životinja dinarskog krša. U tami podzemlja, bez prirodnog neprijatelja, doživi i sedamdeset godina. U vodi hladnijoj od šesnaest stupnjeva rađa žive mlade, dok u toplijoj vodi leže jaja. U Nacionalnom parku „Krka“, čovječja ribica prvi put je otkrivena 1989. godine u špilji Miljacka II. Danas se zna da stalna populacija obitava u četirima speleološkim objektima na području Parka. Oči su joj potpuno zakržljale, skrivene pod kožom. Izduženo, sitno tijelo bijele je boje s blagim nijansama žute i ružičaste pa je, zbog sličnosti s ljudskom kožom, i dobila ime čovječja ribica.

Tršćaci, ujezereni dijelovi toka, bare i zamočvarene livade obiluju vodozemcima, kralješnjacima čiji je život vezan za vodu kao i za kopno, što govori i sam naziv ove skupine. Tanka, sluzava, dobro prokrvljena koža omogućuje izmjenu plinova pa često za njih kažemo da „dišu“ i kožom. Daleko najpoznatiji među njima svakako su žabe (Anura), bezrepi vodozemci, koji rep gube tijekom razvojnog ciklusa (metamorfoza) koji se odvija isključivo u vodi. Zahvaljujući pojačivačima zvuka glasanja (rezonatorima) možemo ih čuti i na većim udaljenostima, a osim što su dobri skakači, još su bolji bioindikatori, ali i najugroženija i na promjene i onečišćenja najosjetljivija skupina kralješnjaka.

Izlazeći iz vodenog prema kopnenom načinu života pronaći ćemo gmazove djelomično vezane uz vodu poput barske kornjače, ribarice i bjelouške, a isključivo na kopnu razne vrste guštera, zmija i kopnenu kornjaču. Za razliku od vodozemaca koji vodu primaju kroz kožu, gmazovi vodu unose u tijelo pijenjem i hranjenjem. Njihova koža nije propusna kao kod vodozemaca, već suha, prekrivena keratinskim ljuskama ili pločama koje ih štite od gubitka vode iz tijela, s obzirom da dobar dio dana provode sunčajući se. Upijaju sunčevu toplinu izravno ili sa neke površine jer njihova tjelesna temperatura ovisi o temperaturi okoliša (ektotermni organizmi). Upravo to je često uzrok njihovog stradavanja na prometnicama. Osim toga, ugroženi su i ilegalnim lovom i preprodajom, onečišćenjem te od strane čovjeka. Neke svojte gmazova imaju razvijene otrovne žlijezde koje služe za lov i sudjeluju u probavi. U Nacionalnom parku „Krka“ poskok je jedina zmija otrovnica koja obitava u kamenjaru s niskim grmljem na obroncima kanjona i lako je prepoznatljiv po karakterističnom roščiću na vrhu glave.

Još je jedan novi slučaj zaraze koronavirusom u Kninu. Ukupno je to peti aktivni slučaj, a svi zaraženi imaju blage simptome i nisu hospitalizirani, izvijestio je županijski Stožer civilne zaštite.

I. Š.

Foto: Adiva

Centar za socijalnu skrb obavještava korisnike prava na Zajamčenu minimalnu naknadu s područja mjesne nadležnosti tog Centra o javnom pozivu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji omogućava stopostotno financiranje energetske obnove obiteljskih kuća koje su u vlasništvu ili suvlasništvu člana kućanstva korisnika zajamčene minimalne naknade.

Cijelu obavijest Centra pročitajte i preuzmite OVDJE

I. Š.
Foto: energetska-obnova.hr

Još je jedan slučaj zaraze koronavirusom u Kninu. Ukupno je to četvrti aktivni slučaj, a svi zaraženi imaju blage simptome, izvijestio je gradski Stožer civilne zaštite. Evo njihovog priopćenja:

“Na području grada Knina imamo još jedan slučaj oboljenja od COVID-19. Radi se o mlađoj osobi zaposlenici automat kluba u Gradu Kninu. Epidemiolozi Županijskog Zavoda za javno zdravstvo rade epidemiološku obradu i identificiraju sve kontakte zaražene osobe.

Trenutno na području Grada Knina imamo 4 zaražene osobe, relativno mlađe životne dobi, sa uglavnom blagim simptomima.

Budući je do zaraze u sva četiri slučaja došlo kod osoba koje, zbog prirode svog posla, dolaze u kontakt sa većim brojem građana našeg grada, ovim putem apeliramo na građane da se pažljivo pridržavaju svih preporuka HZJZ-a i Nacionalnog stožera civilne zaštite, a posebno da drže preporučenu socijalnu distancu te da prilikom ulaska u zatvorene prostore u kojima boravi veći broj ljudi, koriste zaštitne maskice. Isto tako, apeliramo na sve ugostiteljske, trgovačke i druge uslužne objekte da osiguraju dovoljne količine higijenskih sredstava za svoje zaposlenike, ali i za korisnike, te da, u skladu sa naputcima nadležnih službi, redovno prate stanje svojih zaposlenika!

Ostanimo odgovorni jer očito ova zaraza nije prošla!”, stoji u priopćenju.

I. Š.

Foto: Adiva

Iz Gardijske mehanizirane brigade dobili smo obavijest o zabrani i ograničenju kretanja na Crvenoj zemlji za srpanj 2020. godine. Obavijest prenosimo u cijelosti:

“Poštovani,

obavještavamo Vas da će pripadnici Gardijske mehanizirane brigade na vojnom poligonu „Josip Markić“ – Knin u području koje je omeđeno vrhovima: Orljaj tt 494 – Borova glava tt 1082 – Visibaba tt 1125 – Badanj tt 1281 – Jarebičnjak tt 1190 – Vršina tt 1004 i Lanjevac tt 624, tijekom mjeseca SRPNJA 2020., provoditi određene aktivnosti bojevih gađanja topničkim, protuoklopnim i naoružanjem kalibra do 12.7 mm te uvježbavanja. Molimo Vas da putem medija, a u cilju zaštite i sigurnosti građanstva obavijestite stanovništvo grada Knina i okolnih sela.

1. Zabrana kretanja provoditi će se isključivo kod bojevih gađanja dana:

– u dane 1.,2., 21.,22. i 23. srpnja 2020. u vremenu od 09.00 sati do 15.00 sati

2. Također, zbog provedbe obuke kroz mjesec srpanj 2020. na području moguć je nailazak na vojna vozila u pokretu i/ili skupine vojnika, te Vas molimo da obratite pozornost da ne bi došlo do prometnih ili drugih nesreća.”

I. Š.

U 75-oj godini života danas je umro Ilija Petković (Knin, 22. rujna 1945.- Beograd, 27. lipnja 2020.), slavni kninski nogometaš koji je započeo karijeru u NK Dinari, svojedobno proglašen za najbolje desno krilo na svijetu.

Bio je jugoslavenski nogometni reprezetantivac od 1968. do 1974., te dugogodišnji kapetan i jedan od najboljih igrača OFK Beograda u povijesti toga kluba.

Među rijetkim je nogometašima koji je sudjelovao na svjetskim nogometnim prvenstvima i kao igrač i kao izbornik, oba puta u Njemačkoj: 1974. i 2006. godine. Poznat je i kao posljednji izbornik nogometne reprezentacije Srbije i Crne Gore.

Petković je igračku karijeru započeo u kninskoj Dinari. U 19. godini otišao je u Beograd i suočio se sa velikom životnom dilemom – nastaviti nogometnu karijeru ili se posvetiti studiju. Pobijedila je ljubav prema nogometu, postao je profesionalac, ali je nastavio i s obrazovanjem – završio je Višu ekonomsku školu u Beogradu.

Splet okolnosti Iliju Petkovića odveo je na Staru Karaburmu i postao je igrač OFK Beograda. Dres popularnih “romantičara” nosio je 16 sezona, prvo od 1964. do 1973. godine, a zatim i od 1976. do 1983. godine. U sezoni 1965./66. osvojio je pokal u Kupu Jugoslavije.

Za OFK Beograd odigrao je 417 utakmica i postigao je 68 pogodaka. O karakteristikama Petkovićeve igre najbolje svjedoči i nadimak, “tajfun s Karaburme”. Bio je iznimno eksplozivan i svojevremeno proglašen je za najbolje desno krilo na svijetu.

Igrao je i za francuski nogometni klub Troyes od 1973. do 1976. godine.

Posebne stranice igračke karijere ispisao je u reprezentativnom dresu. Za reprezentaciju Jugoslavije igrao je od 1968. do 1974. godine. U tom je razdoblju reprezentativni dres obukao 43 puta i postigao je šest pogodaka.

Prvi put nastupio je 24. travnja 1968. godine na stadionu Crvene zvezde. Jugoslavija je bila domaćin Francuskoj u uzvratnom susretu četvrzavršnice Kupa nacija. U prvoj utakmici, odigranoj 18 dana ranije u Marseilleu, bilo je 1:1. Iliji Petkoviću trebalo je tri minute za postići prvi pogodak za Jugoslaviju. Drugi put među strijelce upisao se u 33. minuti. Na kraju je Jugoslavija pobijedila Francusku s 5:1.

Prije te utakmice pola je Knina kupilo prvi televizor, uglavnom na kredit, da bi mogli gledati svog Kninjanina Ilu.

Petković je uz još jednog Kninjanina, Radomira Vukčevića nastupio na oproštajnoj utakmici Pelea (Brazil – Jugoslavija 2:2, 18. 07. 1971.).

Petković je bio trener u stožeru jugoslavenske omladinske reprezentacije koja je 1987. godine u Čileu postala svjetskim prvakom te dala kasnije svjetske poznate igrače (Prosinečki, Boban, Šuker, Jarni, Štimac, Mijatović).

I. Š.

Svih 25 osoba s područja grada Knina kojima su jučer uzeti uzorci – negativni su na COVID 19, izvijestio je gradski Stožer civilne zaštite.

“Pozivamo građane našeg grada da se i nadalje pridržavaju svih preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i nacionalnog Stožera civilne zaštite, a posebno da paze na održavanje socijalne distance i da, što je više moguće, koriste zaštitne maske i propisana dezinfekcijska sredstva.

Samo svojim odgovornim ponašanjem možemo prevenirati nekontrolirano širenje zaraze COVID-om 19 na našem području”, stoji u priopćenju Stožera kojega potpisuje njegov načelnik Marijo Ćaćić.

I. Š.

Zbog situacije s koronavirusom gradski Stožer civilne zaštite zabranjuje rad noćnih klubova, noćnih barova i disco klubova te održavanje koncerata, kako na otvorenom, tako i u zatvorenim prostorima.

Zabrana će vrijediti naredna dva tjedna.

Odluku možete preuzeti OVDJE.

I. Š.

Do daljnjega nema posjeta korisnicima Doma za starije i nemoćne osobe Knin, izvijestila je ravnateljica Doma Ljubica Bagarić u priopćenju kojega možete pročitati OVDJE.

I. Š.

Zbog trenutačne situacije s koronavirusom otkazani su GRR Fest i koncert Jole koji su se trebali održati u subotu, izvijestili su iz Gradske uprave.

Inače, u županiji danas nema novooboljelih, a 32 osobe su pod zdravstvenim nadzorom, izvijestio je županijski Stožer civilne zaštite.

I. Š.

Jedna osoba u Kninu doputovala iz inozemstva ima koronavirus, izvijestio je županijski Stožer civilne zaštite. Evo njihovog priopćenja:

“Mlađa muška osoba s područja grada Knina oboljela je od bolesti COVID-19. Riječ je o osobi koja je doputovala iz BiH i Srbije, pa ga se smatra importiranim slučajem. Epidemiološka obrada kontakata je u tijeku.

S današnjim danom na području Šibensko-kninske županije pod mjerama samoizolacije
nalaze se 22 osobe, od kojih je 15 bilo na teniskom turniru u Zadru Adria Tour (9 odraslih i 6 djece).

Stožer civilne zaštite ŠKŽ apelira na sugrađane da se i dalje pridržavaju propisanih mjera kako bi zadržali relativno povoljnu epidemiološku sliku. Održavajmo higijenu, poštujmo fizičku distancu i u zatvorenim prostorima obavezno nosimo zaštitne maske.”, izvijestio je županijski Stožer.

I. Š.

Facebook grupa HUKNET Kninski News Portal od danas ima sedam tisuća članova!

S obzirom da je riječ o lokalnom portalu i s obzirom na broj stanovnika našeg grada, ovaj broj je respektabilan.

Prošle godine je Facebook “čistio”, odnosno uklanjao iz grupa sve neaktivne članove, odnosno sve one koji nisu posjećivali grupu i pratili objave. Iz Huknet grupe uklonjeno je tada 700 članova, tako da ovaj broj od sedam tisuća sada predstavlja stvarni broj onih koji redovito prate ovaj portal.

Huknet nema svoju fb stranicu nego grupu jer fb stranice nisu postojale kada je u travnju 2009. ovaj portal započeo s radom. Hoćemo li uz ovu grupu uvesti i stranicu, još čemo razmotriti.

Osim grupe portal ima i fb profil Huknet Portal koji zapravo služi samo tome da “posta” članke u grupu. Ovaj profil ima gotovo pet tisuća prijatelja, a to je i limit broja prijatelja za jedan profil.

Poštovane čitateljice i čitatelji Hukneta, hvala vam što nas pratite!

I. Š.

Piše: Katia Župan, NP Krka

Endemične i rijetke slatkovodne ribe, koje su rezultat geološke prošlosti rijeke, uvrštavaju Krku, u ihtiološkom pogledu, u prirodni spomenik najveće nacionalne i međunarodne vrijednosti

U drugom filmu iz ciklusa dokumentarnih filmova Divlji svijet Nacionalnog parka „Krka“ vraćamo se u vodu, iskonsko počelo. Tamo nas i ovaj put vodi kamera u režiji Mégane Chêne i Floriana Launettea da upoznamo – ribe.

Ribe (Pisces) najbrojnija su skupina kralježnjaka s oko 28 000 poznatih svojti. Endemične i rijetke slatkovodne ribe, koje su rezultat geološke prošlosti rijeke, uvrštavaju Krku, u ihtiološkom pogledu, u prirodni spomenik najveće nacionalne i međunarodne vrijednosti. U rijeci Krki živi trideset jedna vrsta riba, što je 20,7 % ukupnog broja riba zabilježenih u Hrvatskoj. Od ukupnog broja riba zabilježenih u rijeci Krki 12 (40 %) su endemi. Devet riba su endemi jadranskog slijeva, a tri su endemi (stenoendemi) rijeke Krke: visovačka pastrva, zlousta i visovački glavočić. Po definiciji, stenoendem je endem vrlo ograničenog areala. Stenoendemi su usko lokalizirani na manja područja, pojedine planine, kanjone, otočne skupine i dr. i zato je njihova zaštita od iznimne važnosti.

Dolaskom u Nacionalni park „Krka“ većina posjetitelja ulazi u potpuno drugačiji svijet od svakodnevnog. Gledajući rijeku, pažnju će im odmah privući brojnost riba koje mogu promatrati šetajući stazama. U toku rijeke Krke, uzvodno od Roškog slapa, voda je hladnija i brža te u njoj prevladavaju pastrve, dok nizvodno, u vodama jezerskog tipa prevladavaju šaranke.

Zaronimo na trenutak.

Ribe vladaju vodenim medijem, spretno se kreću među vodenim biljem koje im je od velike važnosti jer na njihove dijelove odlažu mrijest. Zahvaljujući posebnom organu kojeg imaju – plivaćem mjehuru, ponekad su bliže dnu, ponekad površini. Plivaći mjehur ispunjen je plinom koji sadrži 83 % dušika, 2 % ugljikovog dioksida i 15 % kisika te ima ulogu u održavanju ravnoteže kao i kretanju prema dnu njegovim smanjenjem, odnosno prema površini njegovim širenjem. Duž vretenastog, bočno spljoštenog tijela nalazi se bočna pruga ispunjena neuromastima – senzornim stanicama koje im omogućavaju procjenu snage i pravca vodenog toka, kao i detekciju i izbjegavanje čvrstih tijela u vodi.

Danas su ribe ugrožene promjenom staništa (regulacija vodotoka, gradnja brana i hidroelektrana) i organskim onečišćenjem. Važni su bioindikatori okoliša pa je brojnost svojti riba u NP „Krka“ pokazatelj očuvanosti kvalitete vode rijeke Krke.

U okviru aktivnosti na EU projektu „Znanje je ključ“ Pučko otvoreno učilište Knin obavlja upis zainteresiranih polaznica u programe osposobljavanja za njegovateljice i dadilje.

Sukladno projektu programi su namijenjeni ženskim nezaposlenim osobama. Za program njegovateljica uvjet upisa je najmanje završena osnovna škola, a za program dadilja srednja stručna sprema u trogodišnjem trajanju.

Programi se upisuju u e-radnu knjižicu, a za polaznice su besplatni!

Sve informacije na telefon: 022 662 400 i na mail voditelj@pou-knin.hr

I. Š.

Piše: Katia Župan, NP Krka

Novost u NP „Krka“: u izletničku ponudu vraćena povijesna ruta od Roškog slapa do Visovca

Prvi put od proglašenja NP „Krka“ posjetiteljima se nudi mogućnost obilaska dijela Parka izletničkim brodom na električni pogon čija nizvodna ruta, od Roškog slapa do otoka Visovca, prati prirodni tok rijeke

Izletnička ponuda NP „Krka“ od danas je bogatija za još jednu rutu, i to onu povijesnu – po prvi su put od proglašenja Nacionalnog parka „Krka“ s Roškog slapa nizvodno zaplovili izletnički brodovi kanjonom Među gredama do otoka Visovca. Osim što je ponovno uspostavljena nizvodna linija pokrenuta prije više od stotinu godina, posjetitelje će na toj ruti prevoziti katamarani na električni pogon.

Ukupno trajanje nove ture je dva sata te uključuje obilazak otoka Visovca te crkve i samostana s bogatom muzejskom zbirkom uz pratnju vodiča. Tijekom izleta posjetitelji mogu uživati u jednom od najljepših prizora u Parku, kanjonu Među gredama, koji se zbog usječenosti u okomite i sure stijene koje dosežu visinu do 150 metara, ubraja u geomorfološki najzanimljivije dijelove toka rijeke Krke.

Uz novi izlet od Roškog slapa do Visovca, gostima su na raspolaganju još tri izleta brodom uzvodno po rijeci Krki – od toga dva polaze sa Skradinskog buka i prevoze putnike do otoka Visovca odnosno Roškog slapa, dok treći izlet, do manastira Krka i srednjovjekovnih utvrda Nečven i Trošenj kreće s Roškog slapa.

Budući da je zaštita prirodnih bogatstava i bioraznolikosti rijeke Krke osnovni cilj JU „NP Krka“, u ožujku ove godine predstavljena su dva katamarana na električni pogon koji se koriste za izlete i plovidbu Krkom. Projekt nabave elektrobrodova dio je šireg projekta Nepoznata Krka: skrivena blaga gornjeg i srednjeg toka rijeke Krke, usmjerenog i na održivi razvoj i očuvanje ekosustava rijeke Krke. Svaki od brodova ukupnog je kapaciteta pedeset putnika i dva člana posade, a prilagođeni su i osobama s invaliditetom. Elektrobrodovi „Visovac“ i „Miljevci“ prvi su električni katamarani takve vrste koji plove rijekom Krkom i Visovačkim jezerom te su i prvi katamarani na električni pogon proizvedeni u Hrvatskoj.

Karte za izlet Roški slap – Visovac – Roški slap mogu se kupiti na recepciji Roški slap, a cijene izleta elektro brodom može se pronaći OVDJE.