Kategorija: Društvo

Ivica Šimić novi je ravnatelj Narodne knjižnice Knin.

Šimića je danas na razdoblje od četiri godine imenovalo Gradsko vijeće koje je, nakon provedenog javnog natječaja, usvojilo prijedlog gradonačelnika. Za Šimića je glasalo 9 vijećnika, a protiv je bilo 6 vijećnika HDZ-a.

Životopis Ivice Šimića možete pročitati OVDJE.

Na dnevnom redu današnje sjednice Gradskog vijeća bile su samo dvije točke, a druga su bila vijećnička pitanja.

Vijećnik Mosta Tomislav Čolak pitao je hoće li Grad napraviti registar nezaposlenih te registar kninskih studenata izvan Knina.

Gradonačelnik Marijo Ćaćić je pohvalio Čolakovu inicijativu za izradu registra studenata. Što se tiče registra nezaposlenih, on se može dobiti od Zavoda, kazao je Ćaćić.

Vijećnici HDZ-a pitali su je li istina da je kandidat za gradonačelnika Robert Okadar zaposlen u gradskoj tvrtci Upravitelj. Gradonačelnik je odgovorio da nema takvih informacija.

Pitali su i hoće li v.d. ravnatelj Kninskog muzeja Ante Šimić biti kažnjen zbog verbalnog napada na HDZ-ove članove. Odgovoreno je da je Upravno vijeće muzeja upozorilo Šimića da se takvo ponašanje više ne ponavlja.

Foto: Ivica Šimić; Ivanka Maričić

Jeste li znali da je sir iz mišine primjenjiv u kulinarstvu i da može zamijeniti poznati parmezan?

KNIN, 22. lipnja 2021. – Sir iz mišine, kao autohtoni proizvod u Šibensko-kninskoj županiji, nije samo cijenjena delicija nego je primjenjiv u kulinarstvu u pripremi različita jela, a može biti dobra zamjena za puno poznatiji talijanski sir parmezan, potvrdila je manifestacija “Sir kraljevskog grada” koju je na kninskoj tvrđavi 18. lipnja organiziralo Veleučilište “Marko Marulić” u Kninu na kraju prve faze svog projekta “Socioekonomska obilježja u tradicijskoj proizvodnji sira iz mišine na području Dalmatinske zagore” za koji su dobili novac iz proračuna Grada Knina. Riječ je o projektu kojeg vodi dr. sc. Marija Vrdoljak s kninskog Veleučilišta, prodekanica za znanstveni rad i međunarodnu suradnju, koja je doktorirala upravo na siru iz mišine.

Na manifestaciji je prikazan i film snimljen 2009. godine o samom izgonu blaga iz Knina na Dinaru koji prikazuje i tehnologiju izrade sira u snimanju kojeg je sudjelovala i Dubravka Kaić, dipl. ing. agr. iz Poljoprivredno savjetodavne službe u Kninu. Projektni tim je prošle godine bio na Dinari gdje su fotografijama zabilježili jedne od posljednjih pastira na hrvatskoj strani Dinare, a izložba je postavljena na ovoj manifestaciji u crkvici sv. Barbare na kninskoj tvrđavi.
Glavna sudionica priče o siru iz mišine je baka Marija Grizelj iz Uništa, a projekt je već postigao jedan bitan rezultat – potaknuo je njezine dvije unuke Mariju i Ivanu Ercegovac, inače studentice druge godine Prehrambene tehnologije na kninskom veleučilištu da, kada diplomiraju, nastave i moderniziraju to što im baka radi već desetljećima.

“Od djetinjstva smo vezani za proizvodnju sira iz mišine, ali do sada nismo pomišljale da bi nam to mogla biti budućnost. Namjeravamo modernizirati proizvodnju koristeći vrlo korisna znanje koja stječemo na Veleučilištu “Marko Marulić” u Kninu. Šteta bi bilo to ne iskoristiti i spasiti tu proizvodnju koja sada uglavnom počiva na starijim ljudima”, kazale su.

Sir iz mišine je poseban zbog toga što zrije u životinjskoj koži, u narodu zvanoj mišina, i ima posebna organoleptička svojstva. Tehnologija njegove izrade u osnovi se nije promijenila od kada se počeo proizvoditi u dalekoj prošlosti. Nema točnih podataka, ali pretpostavlja se da je proizvodnja sira iz mišine počela slučajno, spontanim fermentiranjem mlijeka u mišini koja se tada koristila za čuvanje mlijeka. Stočari su usireno mlijeko preradili u sir i proces s vremenom usavršili, a ipak se razlikuje od područja do područja i od države do države u kojima se proizvodi.

“Sir iz mišine, posebno je značajan i cijenjen autohtoni proizvod Šibensko-kninske županije, koji potrošači sve više traže i izvan granica Županije, a mi ga tek posljednjih nekoliko godina ozbiljno istražujemo. Kada smo s tim krenuli bilo je puno više proizvođača u našoj županiji, uglavnom starijih ljudi. Sada ih je jako malo jer mladi nisu za to zainteresirani. Smisao naših projekata je upravo da na temelju znanstvenih spoznaja i u suradnji s proizvođačima poboljšamo higijenske uvjete proizvodnje i ujednačimo njegovu kvalitetu. Želimo i povećati proizvodnju, istaknuti njegovu važnost i potencijal, promovirati potrošnju te povezati proizvođače, znanstvenike i stručnjake”, kaže dr. sc. Marija Vrdoljak.

S tim su ciljem i proveli projekt koji su zaokružili manifestacijom “Sir kraljevskog grada”. Za njega su dobili 30000 kuna iz kninskog proračuna u vrijeme kada je gradonačelnik bio sadašnji župan Šibensko-kninske županije dr. sc. Marko Jelić. I on je bio na manifestaciji, ali, kako je kazao, ne samo zbog političke funkcije nego i kao zaposlenik Veleučilišta “Marko Marulić” u Kninu što će biti još samo nekoliko mjeseci jer to ne može spojiti s funkcijom župana.

“Sir iz mišine dokaz je gastronomske raznolikosti naše županije, ali je i atavizam prošlosti. Za nas je velika stvar što je Dinara proglašena Parkom prirode, a ova priča daje tome dodatni značaj. Znam da postoje problemi s ispašom i da životinje smiju puštati samo na pašnjake s hrvatske strane, kao da one prepoznaju državne granice, ali kako je tako je. Kao župan obećavam da ćemo u idućem proračunu Županije osigurati novac kolegama s bosanske strane Dinare da naprave elaborat kao temelj za proglašenje Dinare s njihove strane parkom prirode. To sam im obećao kao gradonačelnik Knina. Mislim da će se povezati općine iz Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije i pomoći im da to naprave jer naš je interes da cijela Dinara bude park prirode. Drago mi je što je kolegica Marija Vrdoljak doktorirala na siru iz mišine i značajno pridonijela istraživanjima vezanim za njegovu proizvodnju, a tu je i kolegica Jadranka Frece, dekanica Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu koja je patentirala kulture bakterija kao starter kulture za zrenje sira iz mišine. Županija će podržavati upravo ovakve projekte, a svjesni smo toga da bez njih nije moguć ni razvoj turizma. Ovaj projekt je još jedan dokaz kvalitete rada kninskog Veleučilišta koje je toliko toga pokrenulo, a da sami nismo toga ni svjesni.”

Dekanica Veleučilišta “Marko Marulić” u Kninu Lovorka Blažević, v. pred. istaknula je kako joj je drago što je Grad Knin prepoznao taj, kako ga je nazvala, malen, ali sladak projekt. Novi gradonačelnik Knina Marijo Ćaćić je najavio da će i dalje usko surađivati s Veleučilištem i podržavati projekte koji unaprjeđuju život u lokalnoj zajednici.

Na manifestaciji je prezentirano i degustirano tridesetak različitih jela sa sirom iz mišine koje je u suradnji s članovima projektnog tima Veleučilišta “Marko Marulić” u Kninu osmislio specijalist kuhar Josip Zore koji ima restoran na kninskoj tvrđavi. Među ostalim, pripremio je tjestenine i tijesta sa sirom iz mišine, povrćem, i začinskim biljem, različite rolice od povrća punjene s njim, ali i mesna jela u kojima je jedan od sastojaka bio upravo sir iz mišine.

“Drago mi je da su me s Veleučilišta zamolili da se poigram i napravim jela sa sirom iz mišine. Pokazalo se da je odličan u pripremi jela jer je pikantan, ali se i lako topi. Posebno je dobar za jela talijanske kuhinje u kojima se koristi parmezan jer je odlična je zamjena za njega”, otkrio je Zore.

Veleučilište “Marko Marulić” u Kninu će izdati i monografiju o autohtonoj proizvodnji i vrijednosti sira iz mišine na Dinari, a nastavit će i raditi na promociji i povećanju i unaprjeđenju proizvodnje tog sira u suradnji s OPG-ovima u Šibensko-kninskoj županiji.

Polaganjem vijenaca ispred Spomenika hrvatske pobjede i procesijom ulicama grada proslavljen je blagdan sv. Ante i Dan grada.

Vijence su položili predstavnici Grada, Županije, braniteljskih udruga, vojske i policije.

Šibenski biskup mons. Tomislav Rogić predvodio je procesiju od crkve sv. Ante do Gospine crkve gdje je služena svečana pučka misa.

Večernja misa i blagoslov djece bit će danas u 19 sati.

I. Š.

U Kninu je danas obilježena 16. obljetnica Veleučilišta Marka Marulića.

– Veleučilište je dobilo Erasmus povelju za programsko razdoblje 2021-2027. Odobren je projekt Agro Stem kojega financira EU, a u kojem smo mi partner. Aplicirali smo projekt Eufrates – razvoj inovativnih kurikuluma mirisa i okusa – obrazovna blaga europskih lokalnih zajednica u okviru programa Erasmus plus. U okviru projekta Socioekonomska obilježja tradicijske proizvodnje sira iz mišine na području Dalmatinske zagore financiranog od Grada Knina ovoga petka će se održati manifestacija “Sir kraljevskog grada”. Kroz suradnju s udrugom Sveti Bartolomej Veleučilište je razvilo recepture za pripremu džemova koje će se plasirati na tržište. Ostvarili smo i suradnju s jednim belgijskim proizvođačem čokolade. Stručno vijeće donijelo je odluku o održavanju naše međunarodne znanstveno stručne konferencije “Društveni i gospodarski razvoj ruralnih krajeva u zemljama Jugoistočne Europe – izazovi i razvojne mogućnosti. Konferencija će se održati u rujnu – istaknula je dekanica Veleučilišta Lovorka Blažević.

– Meni je zaista posebna čast i posebno zadovoljstvo govoriti ovdje ispred Grada Knina. Ja sam ponikao iz ove institucije, ovdje sam započeo svoj akademski put. Znanja koja sam stekao na kninskom Veleučilištu sam primjenjivao u praksi, a kad sam dolazio na neke druge institucije tamo sam s ponosom mogao reći da sam preddiplosmki studij završio na kninskom Veleučilištu. Znanja koja sam stekao ovdje identična su onima koje su stekle kolege s Ekonomskog fakulteta u Splitu gdje sam nastavio školovanje. Veleučilište je od samoga početka razvijano kao poduzetnička institucija koja je suglasna s lokalnim poduzetnicima i pomaže im u njihovom razvoju, a istovremeno razvija poduzetnički duh kod naših studenata. Jer poduzetništvo nije važno samo u gospodarstvu, poduzetnik morate biti i u javnoj upravi i u obitelji. I to je velika vrijednost koju naše veleučilište daje studentima. Dok sam bio na Veleučilištu u Matici puno smo radili, a posebno sam ponosan na projekt Inovacijskog središta. Nadam se da će taj projekt kroz budući mehanizam za oporavak i otpornost biti financiran europskim sredstvima i da ćemo na taj način obogatiti samo veleučilište, ali i doprinijeti razvoju cijele županije i šire. Grad Knin će i dalje biti na usluzi Veleučilištu – rekao je kninski gradonačelnik Marijo Ćaćić.

– Ono što bih ja volio vidjeti je Inovacijsko središte. Pokušavamo kod Ministarstva regionalnog razvoja to realizirati. Da je to učinjeno, ne bismo imali problema s upisom studenata, a imali bi i diplomski studij iz Prehrambene tehnologije i bili bi najbolji u državi. Kao županija smo bez tog Inovacijskog središta uskraćeni jer puno veći broj ljudi bi ostao da je projekt realiziran. Čestitam svima, čestitam studentima koje jako volim, ali ne znam hoću li zbog obaveza više biti nastavnik ovdje. Volio bih barem zadržati jedan manji predmet da ostanem u nastavi. A djelatnicima poručujem – o vama ovisi što ćete raditi sa svojom ustanovom. Ja sam tu, otvorena su vam sva vrata i pokušat ćemo uvećati sredstva koja vam je županija do sada davala. I na kraju, ono što će nam možda biti cilj je da kninsko i šibensko veleučilište osnuju zajedničko Sveučilište – poručio je župan Marko Jelić.

Stručno vijeće Veleučilište uručilo je danas nagradu “Srebrno pero” dr.sc Mariji Vrdoljak, profesorici Visoke škole za naročite uspjehe u nastavnom, znanstvenom i stručnom radu te za unaprjeđenje rada, razvoja i promocije Veleučilišta.

I. Š.

Grad Knin proglašava četvrtak, 10. lipnja 2021. Danom žalosti na području Grada Knina povodom tragičnog stradanja petogodišnjeg dječaka koji je nesretnim slučajem izgubio život 8. lipnja 2021. godine.

Dan žalosti obilježit će se spuštanjem zastava Republike Hrvatske i Grada Knina na pola koplja na zgradi gradske uprave Grada Knina, kao i na ostalim zgradama u kojima je sjedište pravnih osoba ili fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost.

Tijekom Dana žalosti neće se održavati programi i događaji sa zabavnim obilježjima.

Pozivaju se pravne i fizičke osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost da svoje poslove obavljaju primjereno Danu žalosti.

izvor: knin.hr

U petak će se u Galeriji Kninskog muzeja u 19 sati otvoriti Izložba fotografija “Oko Knina – Zaboravljeni grad” u organizaciji Foto kluba Knin u suradnji s Kninskim muzejom i Pučkim otvorenim učilištem Knin.

Fotografije su rezultat susreta članova fotoklubova Knin i Šibenik te grupe Croatia Infiltration i njihove šetnje s fotoaparatima po starom dijelu Knina, kao i bivšem industrijskom dijelu grada.

Na izložbi će se naći fotografije slijedećih autora: Slaven Bačić, Brankica Kovačević, Gorana Reljić Mijakovac, Irina Sinobad, Mićo Samardžija, Stjepan Tomić, Ivana Mandinić, Mihovil Pirnat, Željko Krnčević, Zlatko Ibrahimović i Dragan Colombo.

I. Š.

U crkvi svete Barbare na tvrđavi u petak će se u 18 sati održati manifestacija “Sir kraljevskog grada”.

Manifestacija koju organizira Veleučilište Marka Marulića iz Knina održava se u okviru projekta “Socioekonomska obilježja u tradicijskoj proizvodnji sira iz mišine na području Dalmatinske zagore”.

I. Š.
Foto: Mićo Samardžija

06:35
Stižu novi podaci. Magnituda potresa iznosila je 4.7 prema Richteru, a intenzitet u epicentru je VI stupnjeva EMS ljestvice, izvijestili su iz Seizmološke službe Geofizičkog zavoda u Zagrebu. Epicentar je 13 kilometara jugoistočno od Šibenika.

06.15
EMSC mijenja podatke. Potres je bio jakosti 4.3 po Richteru, a epicentar je 12 kilometara jugoistočno od Šibenika i to na dubini od 10 kilometara.

06:10
Potres je jakosti 4.8 po Richteru, a epicentar je 14 kilometara jugoistočno od Šibenika, javlja EMSC. Potres se dogodio u 5:59 sati.

06:05
Točno u 6 sati osjetio se potres u Kninu. O detaljima – čim ih doznamo.

I. Š.

Udruga Carza poziva građane Knina i okolice za sudjelovanje u izradi kataloga EtnoLand.

“Ako imate narodnu nošnju i želite da bude dio kataloga, javite nam na e-mail udrugacarza@gmail.com ili kontakt broj 0997432195 ili na messenger facebook stranice Udruga Carza.

Svrha kataloga je očuvanje i reklamiranje kulturne baštine našeg kraja.”, poručuju iz udruge.

Foto: Djevojke iz uruge Carza u narodnim nošnjama

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović već drugi put o Kninu govori ružno, stereotipno i s omalovažavanjem nazivajući ga ranžirnim kolodvorom s velikom kasarnom.

Omalovažavanje je samo po sebi nepristojno i necivilizirano, a kad se omalovažava netko ili nešto o kome ili o čemu nemaš nikakva ili gotovo nikakva znanja nego se vodiš trivijalnim uličnim stereotipima i poluinformacijama, tada je taj čin još više nepristojan i neciviliziran.

Kao Kninjanin, kao autor knjige „2025 godina grada Knina“ i kao netko tko posjeduje relevantno znanje o ovom gradu na temelju višegodišnjeg istraživanja, pokušat ću gospodinu Milanoviću pružiti nekoliko informacija kako bi i njegovo znanje o Kninu bilo potpunije.

Iako ovaj članak neće biti kratak, ne namjeravam od njega raditi kobasicu nego ću pobrojati nekoliko, kroz povijest bitnih činjenica o gradu koje će vjerujem pomoći gospodinu Milanoviću da o Kninu izgradi drugačiji i afirmativniji stav.

Knin se prvi put u pisanim izvorima kao grad (poleis) spominje 7. godine prije Krista u Strabonovoj Geografiji pod starim nazivom Ninia te spada u red najstarijih europskih gradova koji urbani kontinuitet imaju još od staroga Rima.

U srednjem vijeku Knin je centar Hrvatske, odnosno prijestolnica četiri hrvatska kralja – Svetoslava, Držislava, Zvonimira i Petra Svačića te sjedište hrvatskog biskupa.

Na prijelazu iz srednjeg u novi vijek Venecija označuje Knin kao najvažniji grad u Dalmaciji koji kao takav mora pasti u njihove ruke.

Knin već od 18. stoljeća ima bolnicu i to ne jednu nego dvije, gradsku i vojnu, a tada je imao i civilnu školu kao i učilište na kojem se izučavala filozofija.

U 19. stoljeću ovaj grad u kojem je tada rođen Dinko Šimunović imao je svoju knjižnicu i svoj časopis „Starohrvatska prosvjeta“. Imao je Knin tada i Prvi muzej hrvatskih spomenika, moderni gradski trg, gradsku kavanu, vodovod, vatrogasno društvo.

Idemo u 20. stoljeće. Tridesetih godina 20-og stoljeća u Hotelu Grand u Kninu redovno su se održavali filharmonijski koncerti klasične glazbe i jazz koncerti, a društvo mladih intelektualaca „Napredna omladina“ održavalo je predavanja o fenomenima u društvu i kulturi s temama koje su bile nevjerojatno napredne za to vrijeme, čak i u svjetskim okvirima. Održavala su se predavanja o ljevici, o ravnopravnosti žena te o suvremenim svjetskim književnim, filozofskim i publicističkim djelima.

Preskačemo malo i idemo u 80-e godine 20. stoljeća.

Svjetonazor mladih urbanoga Knina osamdesetih uvelike su određivale dvije stvari: Monthy Phyton Flying Circus i grupa TNT. Pajtonovsko slavljenje besmisla i ruganje sa stereotipima i autoritetima i alanfordovski crni humor i inteligentna ironija bili su sveprisutni u ponašanju i kulturi življenja mladih Kninjana.

Glazba je u osamdesetima u Kninu bila nositelj suvremene kulture mladih. Postojalo je mnoštvo bendova, a neki od njih su vrlo uspješno pratili najnovije glazbeno-subkulturne trendove u svijetu te su i u svojem autorskom izričaju bili izrazito kvalitetni, što je ovaj mali grad činilo fenomenom.

U osamdesetima je u Kninu sviralo 26 bendova što je nevjerojatan podatak za gradić od 12 tisuća stanovnika.

U ratnim 90-im godinama, kada je Knin okupiran i kada je bio sjedište paradržave Krajine, u Kninu su postojali mladi ljudi koji su izdavali gerilski časopis „Ispod zemlje“ u kojem su se rugali srpskom nacionalizmu i mitomaniji i osuđivali paljenje hrvatskih crkava i progon Hrvata. Građanski Knin, znači, ni tada nije umro.

Knin danas, kako misli Milanović nije palanka, a koliko su ljudi u Kninu civilizirani, govori podatak da u gradu ne postoje međunacionalna mržnja i međunacionalni incidenti, a Hrvati i Srbi zajedno i u miru žive, rade i sklapaju prijateljstva.

Knin danas ima sva obilježja modernog grada, ima svoje visoko učilište, studentski dom, svoju bolnicu, svoj poduzetnički centar, svoje šetnice i biciklističke staze, svoje udruge i sportske klubove te vrhunske sportaše. Ima svoj advent koji je jedan od najsadržajnijih i najljepših u Hrvatskoj.

Budući da Zoran Milanović kao i njegov prijatelj Emil Tedeschi vole alternativnu glazbu, evo mu još jedna informacija. Knin ima klub A3 koji je jedan od najcjenjenijih punktova nezavisne kulture u Hrvatskoj i u kojem je u zadnjih 17 godina sviralo preko 400 bendova iz cijeloga svijeta.

Ima Knin i proslavu Dana domovinske zahvalnosti.

Kao što Amerika slavi Dan nezavisnosti ili Francuzi Pad Bastille i Hrvatska ima nacionalni praznik koji se s razlogom obilježava u Kninu. Ta proslava je patriotska i civilizirana, a izdvojeni incidenti govora mržnje iz godine u godinu su manji i marginalniji ili ih uopće nema. Povezivanje ovoga praznika s Kninom je postalo dio kolektivne svijesti i Milanovićevi pokušaji da ga izmjesti bilo gdje drugdje jednostavno su osuđeni na propast.

Za kraj, budući da Milanović voli alternativnu glazbu, evo mu link da posluša jedan bend s ranžirnog kolodvora, kako on zove ovaj grad. Svirao je taj bend i u njegovoj Tvornici i svirat će opet u klubovima u Zagrebu pa će moći i uživo uživati u bendu iz palanke.

Ivica Šimić

Iz Gardijske mehanizirane brigade dobili smo obavijest o zabrani i ograničenju kretanja na Crvenoj zemlji za lipanj 2021. godine. Obavijest prenosimo u cijelosti:

Poštovani,

obavještavamo Vas da će pripadnici Gardijske mehanizirane brigade na vojnom poligonu „Josip Markić“ – Knin u području koje je omeđeno vrhovima: Orljaj tt 494 – Borova glava tt 1082 – Visibaba tt 1125 – Badanj tt 1281 – Jarebičnjak tt 1190 – Vršina tt 1004 i Lanjevac tt 624, tijekom mjeseca LIPNJA 2021., provoditi određene aktivnosti bojevih gađanja naoružanjem kalibra do 122 mm, te koristiti explozivne naprave tijekom uvježbavanja. Molimo Vas da putem medija, a u cilju zaštite i sigurnosti građanstva obavijestite stanovništvo grada Knina i okolnih sela.

1. ZABRANJENO kretanje isključivo kod vježbovnih aktivnosti i bojevih gađanja

– u dane 10.,15., 16. 17., 23., 24. i 25. LIPNJA 2021., u vremenu od 08.00 sati do 16.00 sati.

2. OGRANIČENO kretanje zbog provedbe obuke

– u dane 07., 08., 09., 11., 14. i 18. LIPNJA 2021., u vremenu od 09.00 sati do 16.00 sati.

Napomena: na području cijelog poligona moguć je nailazak na vojna vozila u pokretu i/ili skupine vojnika, te Vas molimo da obratite pozornost da ne bi došlo do prometnih ili drugih nesreća.Također, oznaka ZABRANJENO odnosi se na zabranu ikakvog ulaska na poligon, a u slučaju boravka u prostoru poligona, isti ŽURNO napustiti.

Molimo, poštovati upozorenja od strane vojnika ili drugih službenih osoba Ministarstva obrane RH.

U slučaju nejasnoća, osoba za kontakt ispred Gardijske mehanizirane brigade je CIMIC časnik satnik Ivan Aljinović i OJI časnik satnik Ante Jelinčić. – tel. 022/ 617 635, 022/617 604.

I. Š.

Grad Knin i tvrtka Inovator d.o.o. iz Šibenika potpisali su danas ugovor o izvođenju radova na obnovi i uređenju bivše tvornice Kninjanka i prenamjene tog prostora u Poduzetnički centar. Vrijednost radova je 23,3 milijuna kuna, a rok za njihov završetak je ožujak 2022.

Budućim korisnicima Poduzetničkog centra na raspolaganju će biti prostori za proizvodne pogone i skladišta. Riječ je o 23 prostora ukupne površine od preko pet tisuća metara četvornih, 12 uredskih prostora te konferencijska dvorana kapaciteta 100 sjedećih mjesta.

Ukupna vrijednost projekta je 33,3 milijuna kuna, a iz Europskog fonda za regionalni razvoj financirat će se 85 posto ovog iznosa, odnosno 28,3 milijuna kuna.

Projekt se provodi u partnerstvu s JU LRA Matica, a njegov cilj je razvoj poslovne infrastrukture i kontinuirana podrška poduzetnicima za pokretanje i razvoj novih poduhvata i povećanje konkurentnosti na domaćem i stranom tržištu.

Ovaj projekt jedan je od 20 projekata iz Intervencijskog plana, trenutačno ih se provodi pet ukupno vrijednih 66 milijuna kuna, a sedam ih je već završeno.

I. Š.

Na nagradni natječaj za osmišljavanje naziva budućeg Poduzetničkog centra u Kninu pristiglo je 57 prijedloga te su u uži krug odabrana tri prijedloga.

Prvu nagradu, večeru za dvije osobe u restoranu Tvrđava, osvojio je prijedlog naziva: KninUp, a autor prijedloga je Goran Homa.

Drugu nagradu, paket Vinarije Burnum, osvojio je prijedlog naziva: Sinjal autorice Maje Bodon.

Treću nagradu, poklon paket Viktoria Naturally, osvojio je prijedlog naziva: Poduzetnički centar Slap autorice Jelene Josipović.

Izvor: knin.hr

Udruga Carza pokrenula je projekt „Kreativnošću do očuvanja tradicije“.

Projekt ima za cilj podići svijest o tradiciji i starim zanatima (koji su se dolaskom modernih vremena polako, ali sigurno počeli zaboravljati) kod djece, mladih, ali i odraslih osoba. Ciljevi su i osnaživanje društva kao cjeline, poticanje mladih ljudi da se aktivno uključe u rad udruge te promicanje volontiranja.

Program se sastoji od 30 radionica, tri edukativna predavanja, dvije izložbe u muzeju i jedne izložbe u prostorijama udruge te izrade kataloga „EtnoLand“ i organizacije restauracijskog odjela.

Evo i koja riječ više o radionicama.

Stolarske radionice „Uradi sam“ uključivat će rekonstrukciju starih predmeta i preinake u funkcionalne predmete za upotrebu. Izrađivat će se predmeti od drva poput škrinjice, suvenira, ukrasnih predmeta i stolnog tkalačkog stana.

Radionice „Kreativnošću do očuvanja tradicije“ imaju za cilj podizanje svijesti o tradiciji i razvoj kreativnog izražavanja spajanjem modernih detalja i starih etnografskih motiva s narodnih nošnja. Ciljevi su i kvalitetno iskorišteno vrijeme mladih, učenje osnovnih slikarskih tehnika, usvajanje novih znanja (tkanje, vezenje) te upoznavanje sa tradicijom i kulturnom baštinom našeg kraja. Uključeno je i educiranje polaznika za samostalnu izradu ukrasnih predmeta i kreativno izražavanje.

Održat će se i edukativno predavanje o narodnoj nošnji „Ruho naše vrijednije od zlata“ (prikaz narodne nošnje i predavanje o dijelovima, svrsi i materijalu), zatim predavanje „Od kud im ideje?“ (o porijeklu motiva s narodnih nošnji) te predavanje o materijalnoj i nematerijalnoj tradicijskoj baštini.

Projekt “EtnoLand” je u tijeku i radi se o zanimljivom projektu snimanja kataloga narodne nošnje našeg kraja. Ovim putem udruga poziva sve zainteresirane privatne osobe koje imaju narodnu nošnju da se jave kako bi i njihovo ruho pronašlo mjesto u katalogu.

Udruga osniva i restauracijski odjel za obnovu narodne nošnje. Program započinje s radom kroz srpanj, a predviđa obnovu nekoliko komada narodnih nošnji koje su u oštećenom stanju. Javni poziv građanima će biti objavljen u 7. mjesecu, a u obzir dolaze svi dijelovi nošnje (zobnice, haljine, pregače) s određenom vrstom oštećenja koja će biti detaljno opisana u natječaju.

Tu su i brojne kreativne radionice poput likovne radionice (crtanje veza s narodne nošnje i ornamenata koju su obrađeni na predavanju „Od kud im ideje?“), zatim radionice veza (izrada tradicionalnog veza), radionice tkanja na tkalačkom stanu, radionice izrade nakita (etnografski motivi), radionice izrade šibenske kape, radionice izrade makramea, radionice samostalne izrade torbi i ukrašavanja istih, radionice šivanja (šivanje mirisnih vrećica za lavandu i smilje), radionice izrade suvenira te posebne likovne radionice (tehnike crtanja – tema kulturna baština).

Program je financiran od strane Grada Knina – kroz financiranje programa/projekata javnih potreba udruga i ustanova u kulturi Grada Knina za 2021. godinu.

I. Š.

Udruga Porta u suradnji s UG Psihoreflektor započinje projekt „Podrška jednoroditeljskim obiteljima“. Kroz projekt će organizirati grupe podrške za roditelje koji će kroz susrete razmjenjivati iskustva, dileme i svakodnevne izazove u roditeljstvu.

Cilj susreta je dolazak do adekvatnih rješenja roditeljstva kako u ovim izazovnim vremenima epidemijskih uvjeta tako i u svakodnevnim, stalno prisutnim problemima roditeljstva.

Grupe podrške se organiziraju kroz osam susreta u trajanju od sat do sat i pol vremena preko online platforme Zoom.

Teme o kojima će se razgovarati su izazovi samostalnog roditeljstva, brige i uznemirenost, roditeljske uloge i podjela odgovornosti i međugeneracijske razlik. Otvoreni su za sve teme koje se predlože tijekom online ciklusa susreta.

Prvi susret bit će 27. 05. u 19 sati. Moderatori ovog susreta su Maja Vukosavljević, master psihologinja i obiteljska terapeutkinja i Mirjana Raič, dipl. psihologinja.
Sudjelovanje je besplatno, a prijaviti se možete na broj telefona: 095/754-0328 ili na email udruge: udrugaporta@yahoo.com

I. Š.