Kategorija: Društvo

Veliki problem Knina i cijele Dalmatinske zagore je iseljavanje ljudi i nedostatak radne snage za neke buduće projekte.

U intervjuu za Tris portal kninski gradonačelnik Marko Jelić je istaknuo da rješenje problema vidi u naseljavanju Ukrajinaca i Bjelorusa.

– Kolonizacija, kako vi kažete, je najizglednije rješenje, uostalom i Irska je uvezla naše ljude i Poljake. Treba na vrijeme postati svjestan što se događa i reagirati. Osobno smatram, da smo dosegli „točku trajnog venuća“ i da je jedini način posaditi novu biljku. Također, okrenuo bih se prema Ukrajini i Bjelorusiji i tamo potražio mlade ljude koji su kompetentni, potentni, otvorenog duha i koji žele živjeti na jugu Europe uz toplo Jadransko more. S druge strane civilizacijski su nam bliski, no i za to treba reagirati odmah jer i drugi ekonomski snažniji od nas imaju slične potrebe za ljudima – ponudio je rješenje Marko Jelić.

Cijeli intervju možete pročitati OVDJE

Na IV. akciji dobrovoljnog darivanja krvi održanoj danas u Crvenom križu pristupilo je 55 darivatelja od kojih je 10 osoba odbijeno nakon liječničkog pregleda.

Na akciji je tako prikupljeno 45 doza krvi među kojima su i 4 doze novih darivatelja.

I. Š.

Dobili smo apel građana čije kuće se nalaze iza Bulnoga (Bulinoga) mosta, odnosno preko puta prenoćišta Bićanić. Voda im je poplavila put, a nadomak je i kućama.

“Mi imamo veliki problem godinama. Nema gdje nismo išli tražeći pomoć, išli smo u sve nadležne institucije u gradu i nitko nam još nije pomogao. Molili bi vas ako možete ovo objaviti”, stoji u poruci koju smo dobili skupa s fotografijama.

Nadamo se da će ovaj vapaj doći i do nadležnih i da će uslijediti promptna reakcija.

Jer, danas i za vikend očekuje se obilna  kiše i još viši vodostaj.

I. Š.

Vandali, ili kako bi se kolokvijalno reklo – stoka – uništila je info table o rijeci i slapu Krčić koje se nalaze kod drugoga slapa.

Fotografiju je uslikao čitatelj Hukneta.

Svaki komentar o ljudskom talogu koji radi ovakve stvari je suvišan.

I. Š.

Fond Narodne knjižnice Knin od sada je, zahvaljujući donaciji Instituta za razvoj i inovativnost mladih (IRIM), obogaćen s 40 micro:bit paketa koje već možete posuditi.

Micro:bit je maleno računalo za programiranje, zamišljeno i oblikovano tako da učenje i podučavanje učini jednostavnim i zabavnim.

U kutiji se nalazi: BBC micro:bit, USB kabel, kućište za baterije, baterije, upute za korištenje i sigurnosne upute.

Ovo mikro računalo je u Velikoj Britaniji ciljano isporučeno u škole otprilike jednom milijunu školske djece sa svrhom da ih zainteresira i smanji manjak inžinjera u tehnološkom sektoru. A u drugoj fazi će ići u slobodnu prodaju kroz neprofitne organizacije postavljene od strane BBC-a.

Evo za kraj i jedne zanimljivosti. Računalo koje možete posuditi u kninskoj knjižnici je 17 puta manje, 617 puta lakše i 18 puta brže nego BBC Micro računalo (na slici iznad) –  koje je predstavilo programiranje čitavoj generaciji mladih ljudi u 1980-ima.

Izvor: Facebook stranica Narodna knjižnica Knin; PCCHIP (pcchip.hr)  

U petak, 16. ožujka u 18 sati na kninskom Veleučilištu održat će se tribina o novom Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji.

Zakon će predstaviti državni tajnik Ministarstava hrvatskih branitelja Ivan Vukić i načelnik Sektora za pravne poslove Miroslav Lončar.

Izvor: HRT Radio Knin

U povodu Međunarodnog dana rijeka, 14. ožujka, Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ predstavlja novouređeno ugibalište i vidikovac u kanjonu Čikole s pogledom na tu iznimnu kršku rijeku, koja se, stiješnjena vapnenačkim stijenama, bori protiv suše. Vidikovac se nalazi na desnoj obali Čikole, neposredno uz cestu koja iz pravca Šibenika vodi prema Pakovu selu, a uložena sredstva su 292.891,65 kuna.

Rijeka Čikola najveći je pritok rijeke Krke. Izvire kod sela Čavoglave u Dalmatinskoj zagori a u Krku se ulijeva iznad Skradinskog buka, tako da se donji dio njezina toka nalazi unutar granica Nacionalnog parka „Krka“. Izdizanjem sedrene barijere Skradinskog buka ujezereno je trinaest kilometara toka rijeke Krke i potopljeno tri kilometra toka rijeke Čikole, čime je stvoren pejsažno najneobičniji sutok u Hrvatskoj, koji još posebnijim čini otok Kalički busen, oko sedamsto metara duga i svega deset metara široka sedrena barijera koja razdvaja Krku od ušća Čikole.

Čikola protječe kroz Petrovo polje i grad Drniš, te kroz kanjon koji je vodi do Krke, u koju se ulijeva iznad Skradinskog buka. Na ušću Čikole nalazi se prirodni fenomen: vrelo u obliku jezera Torak. Iako se radi o izvoru, zbog okrugla oblika Torak više nalikuje jezeru pa ga zovemo jezerskim vrelom. Promjer mu je 150 m, dubina
30 m, a sam izvor nalazi se na dnu jezera. To krško vrelo zadivljuje svojom ljepotom upravo zbog neobična položaja u sutoku dviju rijeka i karakterističnog biljnog svijeta travnjaka i grmlja koji ga okružuje.

Čikola je dvojaka rijeka. Do Drniša protječe, poput nizinske rijeke, krškim poljem pa joj odatle i stari naziv Poljšćica, „koja protječe kroz polje“. Iza Drniša počinje kanjonski dio toka, po kojemu nosi današnje ime: riječ čikola (odnosno čikojla) turskog je porijekla a znači otprilike „voda kroz litice“.

U literaturi podaci o dužini Čikole variraju od 39 do 47 km, a površina slijeva iznosi 836,8 km². Najveći pritok Čikole jest Vrba, koja u nju utječe kilometar nizvodno od njezina izvora. Vodostaj Čikole vrlo je promjenljiv: za vlažnih zima rijeka obiluje vodom pa poplavljuje dio polja, a u ljetnim mjesecima vodostaj je jako nizak zbog suše i navodnjavanja zemljišta uz njezin srednji tok pa rijeka redovito presuši. Kroz cijelo 19. stoljeće provlačio se problem regulacije toka Čikole zbog plavljenja polja, uništavanja usjeva i širenja malarije. Čikola je nekada bila leglo malaričnih komaraca, zbog čega su ljudi u blizini rijeke često obolijevali. Njezin tok reguliran je još u doba Austro-Ugarske Monarhije 1908.

Kanjon Čikole odlikuje izrazita surovost, koju naglašuju impozantni oblici brina, neprohodnost kanjona i često presušivanje riječnog korita. Takva nepristupačnost bila je poželjna u prošlosti, tako da na tom području nalazimo dvije pećine s paleolitskim nalazištima i utvrdu Ključicu, najveću i najočuvaniju srednjovjekovnu utvrdu na prostoru Nacionalnog parka „Krka“. Kanjon rijeke Čikole dug je 14 km a dubok mjestimično do 170 m. Počinje odmah na izlasku rijeke iz Petrova polja, kod Drniša, a završava 6 km prije njezina ušća u Krku, odnosno 3 km od ujezerenog dijela rijeke. Zaštićen je od 1965. Iznad kanjona Čikole nalazi se Drniška tvrđava (Gradina), pod kojom je nastao grad Drniš.

Iako se Čikola spominje uglavnom kao najveći pritok rijeke Krke, njezino značenje, zbog položaja, važnosti za vodoopskrbu drniškog kraja i ljepote okoliša koji je stvorila, nimalo ne zaostaje za drugim područjima Nacionalnog parka „Krka“. Blago položene strane kanjona zarasle su u gustu makiju sa skupinama hrasta, graba i ostalog drveća. Uz vodu mogu se vidjeti gnjurci i brojne ptice vodenih staništa. Čak i u sušnom razdoblju vrlo je impresivna slika većeg i manjeg svijetlog kamenja zaobljenih oblika nastalog djelovanjem rijeke.

NP Krka

Predsjednik kistanjskog HDZ-a Roko Antić dao je ostavku i istupio iz stranke zbog odluke HDZ-a da se krene u proces ratifikacije Istambulske konvencije.

Na svom facebook profilu objavio je pismo kojega je uputio šefu županijskog HDZ-a Nediljku Dujiću. Prenosimo ga u cijelosti:

“Poštovani gospodine Dujiću,

kako sam Vam jučer i pismu naveo, a slijedom činjenice da su najviša stranačka tijela na sinoćnjem sastanku u Zagrebu velikom većinom glasova donijela odluku da se krene u proces ratifikacije I.K., podnosim neopozivu ostavku na dužnost predsjednika općinske organizacije Kistanje i člana županijskog obora.

Ovo je kap koja je doslovno prelila čašu mojega strpljenja.

Ostavku podnosim iz moralnih razloga – kao čin neslaganja zbog prihvaćanja ove pogubne konvencije i ideološkog zastranjenja stranke koje se kosi s mojim (našim) vjerskim uvjerenjima i kršćanskim habitusom.

Zaključak sinoćnjeg sastanka je takav da primjena I.K ide u nekoliko koraka.
Kako je epilog očekivan, te nakon sinoćnjeg moralnog potonuća stranke i vrijednosti na kojima je ona nastala, odmah u prvom koraku – podnosim ostavku nakon 21.godine članstva i 13 godina na čelu općinske organizacije.
Jednoglasnim odlukom članova O.O. raspuštamo lokalnu stranačku organizaciju.
Molim da me izbrišete iz registra članstva, i putem pošte ću Vam poslati obje iskaznice.

U pismu sam jučer naveo da je I.K. prag koji se ne smije prijeći, zato sam uvjeren da su svi oni koji su sinoć podržali ovo Zlo (izuzev gospode D.Jelić, M.Kovač, I.Maletić, M.Brkić) izašli sa sastanka, duboko u dubini duše kao nesretni ljudi.
U svom oproštaju s Vama, želio bi se suzdržati od teških rijeći kojima bi opisao svoju gorčinu, jer ne mogu ni zamisliti kako je živjeti s osjećajem izdaje naroda.

Pa zar je ‘valutni oportunizam’ bitniji od razaranja duhovnog stanja nacije i nacionalnog ponosa. Zbog svega ovoga”svoju knjigu razočaranja s HDZ-om” završit ću citatima naših poznatih književnika, koji najbolje oslikavaju današnje stanje u koje ste nas doveli: MATOŠ: ‘Među Hrvatima ima više izdajica, nego kod svih europskih naroda zajedno’; ŠEGEDIN: ‘Nevjerojatno je koliko ima Hrvata koji tako strasno mrze svoj narod’; ŠENOA: ‘Hrvati znaju biti samo sluge'”, završava ovim citatima Roko Antić pismo u kojem daje ostavku i istupa iz stranke.

Foto: Facebook

I. Š.

U nedjelju 18. ožujka održat će se 27 kilometara dugi Križni put Prominom koji se ove godine održava četvrti put.

Polazak je u 7 sati ujutro od crkve sv. Duha u Matasima te se uz stajanja na postajama Križnog puta, kojeg u ovom slučaju simboliziraju crkve i crkvene znamenitosti na području Općine Promina, završava u u crkvi Sv. Roka u naselju Čitluk.

I. Š. 

Gradonačelnik Grada Knina Marko Jelić donio je Odluku o korištenju sredstava proračuna Grada Knina za javne potrebe udruga civilnog društva u 2018. godini.

U Proračunu Grada Knina za 2018. godinu planirana su sredstva za zadovoljavanje javnih potreba udruga civilnog društva u ukupnom iznosu od 299.450,00 kuna.

Od ukupnog iznosa sredstava planiranih Programom Grada Knina u 2018. godini će podupirati rad udruga civilnog društva čiji je rad reguliran posebnim zakonom u iznosu 200.000,00 kuna (kninski Crveni križ).

Za braniteljske udruge tijekom 2018. godine predviđena su sredstva u iznosu od 47.700,00 kuna, od kojih je ukupno raspoređeno 29.150,00 kuna.

Za aktivnosti Udruga neprofitnog karaktera iz raznih oblasti djelovanja tijekom 2018. godine predviđena su sredstva u iznosu od 41.750,00 kuna.

Evo koliko su dobile pojedine udruge:

I. Š.

Četvrta ovogodišnja akcija dobrovoljnog darivanja krvi u organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Knin uz suradnju s KBC-om Split – Odjelom za transfuziju krvi, održat će se u petak, 16. ožujka od 8 do 13 sati u prostorijama Crvenog križa u Ulici Filipa Grabovca broj 1.

I. Š.

Eminentna stručnjakinja, otorinolaringologinja, izv. prof. prim. dr. sc. Željka Roje održat će u srijedu, 14. ožujka u TCR dvorani Veleučilišta Marka Marulića u 18 sati predavanje na temu grlobolje.

Evo par uvodnih crtica u predavanje.

Grlobolja je simptom s kojim se susrećemo barem jednom u životu. Iako se javlja u svim razdobljima godine, ovi hladniji zimski dani ipak su najčešće vrijeme kada je grlobolja prisutna među nama.

Grlobolja se manifestira na razne načine npr.: bol u grlu, pečenje i iritacija pri gutanju. U većini slučajeva grlobolje su posljedica virusnih infekcija gornjih dišnih putova koje ne treba liječiti antibioticima.

Antibiotike će vam prepisati vaš liječnik ukoliko imate bakterijsku točnije streptokoknu grlobolju. Veliki broj grlobolja nije infekcijske prirode, već je posljedica oštećenja sluznice ždrijela suhim zrakom, želučanom kiselinom ili je posljedica tumora i ozljeda ždrijela.

U koju skupinu grlobolja spada vaša grlobolja saznati ćete na ovom predavanju na kojem će svaki sudionik dobiti i besplatan primjerak priručnika za pacijente na istu temu.

Veliki broj pacijenata koji svakodnevno bezuspješno pokušavaju riješiti problem stalnim uzimanjem antibiotika, bili su glavni motiv doktorice Roje da posjeti naš grad Knin, koji s razlogom zovu „grad mladih“ – kako bi nam dala sve odgovore u svezi grlobolje iz prve ruke.

Tema je zanimljiva i aktualna, stoga vas pozivamo da dođete i pozovete svoje prijatelje, te više o ovoj temi saznajte u predavanju!

I. Š.

Predstavnici udruge nezavisnih načelnika i gradonačelnika među kojima je bio i potpredsjednik udruge, kninski gradonačelnik Marko Jelić bili su na razgovoru kod premijera Andreja Plenkovića, piše Šibenski.

Svrha susreta nezavisnih lokalnih čelnika sa šefom Vlade bila je uspostavljanje komunikacije i partnerskih odnosa.

– Nismo Most 2, nismo stranka i ne zanima nas nacionalna politika i ideologija – istaknuli su nezavisni načelnici i gradonačelnici.

O kojim su problemima razgovarali otkrio je kninski gradonačelnik Jelić.

– Knin muče projekt Inovacijskog središta, vojarna Krka itd. Cetingrad ili Osijek imaju svoje probleme. U izravnom kontaktu s Vladom upozorili smo na prepreke koje nam stoje na putu kako bi se našlo rješenje za njih. Bitna je otvorenost komunikacije – napomenuo je Jelić i uputio dramatično upozorenje kako vremena – nema.

– Treba biti realan. Mi u lokalnim zajednicama jednostavno kvalitetnih ljudi nemamo dovoljno, mi smo pred demografskim slomom i trebaju nam svi koji nešto znaju i mogu, nezavisno od stranačke i ideološke opredijeljenosti. Da, naravno, možemo i dalje preferirati bliske, a ne kompetentne osobe, ali gdje će nas to dovesti? Jednostavno, više nemamo vremena. Želimo najbolje ljude, najstručnije i najkompetentnije. A nezavisni uglavnom dosad nisu imali doticaja s politikom. Ostvarili su profesionalne karijere i u svom poslu bili sam vrh struke, a tek onda su, kao realizirane osobe, ušli u politiku. I to je naša prednost. Zbog toga nezavisni imaju rezultate. Pogledajte kolegu Dabu, gradonačelnika Novalje, njegov grad ima najveće prihode po glavi stanovnika i s takvim ljudima se trebamo povezivati i jedni od drugih učiti. Dabogda Knin sutra imao takve rezultate – izjavio je Jelić za Šibenski.

Izvor: Šibenski.

Foto: Arhiva Hukneta