Sortiraj po:
Pogledaj:
  • Naslovna
  • Članci objavlji od strane admin
  • (  »   Page 3)

Autor: admin

Knjižnica objavila Godišnjak grada Knina za 2020. godinu


Narodna knjižnica Knin objavila je danas novi broj serijske publikacije Godišnjak grada Knina. Riječ je o godišnjaku za 2020. godinu, a možete ga preuzeti u PDF formatu OVDJE.

Na 219 stranica godišnjak donosi pregled 2020. godine kroz 9 poglavlja: Rad gradske uprave, Društvo, Politika, Infrastruktura, Gospodarstvo i turizam, Kultura, Sport, Crna kronika i Koronavirus.

Glavni urednik je Ivica Šimić, a grafički Mićo Samardžija.

Godišnjak grada Knina u nakladi Narodne knjižnice Knin je serijska publikacija koja izlazi jednom godišnje kao mrežno izdanje na internet stranici Narodne knjižnice Knin i uvrštena je u međunarodni upisnik serijskih publikacija.

Knjižnica je do sada objavila godišnjake za 2014., 2015., 2016., 2017., 2018., 2019. i 2020. godinu, a svi se mogu preuzeti na stranici knjižnice i na Hrvatskom arhivu
weba Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Jedini gradovi u Hrvatskoj koji imaju svoj godišnjak su Knin i Koprivnica.

Evo i linka za preuzeti sve dosad izdane godišnjake.

Godišnjak grada Knina

I. Š.

Predupisi djece u OŠ Domovinske zahvalnosti – putem e-maila


Iz Osnovne škole Domovinske zahvalnosti obavijestili su da u ponedjeljak, 25. siječnja započinju prijave djece dorasle za upis u prvi razred za školsku godinu 2021./2022.

Obavljat će se prijave za djecu koja navršavaju šest godina do 1. travnja ove godine kao i za djecu kojoj je prošle školske godine odgođen upis u osnovnu školu ili iz drugih razloga nisu upisani, a školski su obveznici.

Prijave će se zbog trenutačne epidemiološke situacije obavljati elektroničkim putem na e-mail zeljko.tomljenovic@skole.hr i to od ponedjeljka 25. siječnja do petka 29. siječnja.

Roditelji su dužni dostaviti obrazac za prijavu djeteta za upis u prvi razred (nalazi se na Internet stranici škole), presliku domovnice i rodnog lista djeteta te liječničku dokumentaciju o stanju djeteta ukoliko dijete ima zdravstvenih ili teškoća u razvoju.

Za dodatna pitanja možete kontaktirati ured stručne službe na broj telefona
022 664 864 i to ponedjeljkom i srijedom od 16 do 18 sati te utorkom, četvrtkom i petkom od 11 do 13 sati.

I. Š.

U ponedjeljak započinju predupisi djece u OŠ dr. Franje Tuđmana


U ponedjeljak, 25. siječnja ove godine u Osnovnoj školi dr. Franje Tuđmana započinju predupisi djece dorasle za upis u prvi razred za školsku godinu 2021./2022. Upisi će se obavljati od 9 do 10:30 sati u holu škole.

U prvi razred obveznog osnovnog obrazovanja upisuju se djeca koja do 1. travnja ove godine navršavaju šest godina života kao i djeca kojoj je prošle godine odgođen upis u osnovnu školu ili iz drugih razloga nisu upisana u osnovnu školu, a školski su obveznici.

Iznimno, na zahtjev roditelja, u prvi razred mogu se upisati i djeca koja će od 1. travnja do kraja tekuće godine navršiti šest godina života.

Sve detaljnije informacije roditelji mogu dobiti u stručnoj službi škole na brojeve telefona 660-545 ili 664-662.

Uz prijavu, roditelj ili staratelj obvezno prilaže preslik rodnog lista i domovnice, JMBG, OIB te liječničku dokumentaciju o stanju djeteta (ukoliko dijete ima zdravstvenih ili teškoća u razvoju).

Iz škole mole roditelje da se pridržavaju epidemioloških mjera i vremena predupisa. Na predupise nije potrebno dovesti dijete.

I. Š.

Nikola Blažević više nije načelnik županijskog Stožera: Novi načelnik Darko Dukić


Nikola Blažević više nije načelnik županijskog Stožera civilne zaštite. Novi načelnik je Darko Dukić. Prenosimo priopćenje župana Gorana Pauka:

“Obavještavam vas da je dana 20. siječnja 2021. godine načelnik Stožera civilne zaštite Šibensko-kninske županije g. Nikola Blažević, zbog osobnih razloga, podnio Zahtjev za razrješenjem s dužnosti načelnika Stožera, koji sam prihvatio.

Slijedom navedenog, donio sam Odluku o osnivanju i imenovanju načelnika, zamjenika načelnika i članova Stožera civilne zaštite Šibensko-kninske županije.

Kako bismo osigurali kontinuitet i zadržali kvalitetu rada Stožera koji je u proteklih 11 mjeseci uspješno odolijevao izazovima u borbi s pandemijom zarazne bolesti COVID-19, na funkciju načelnika Stožera civilne zaštite Šibensko-kninske županije imenovan je dosadašnji zamjenik načelnika g. Darko Dukić, dipl. ing., županijski vatrogasni zapovjednik, a zamjenicom načelnika imenovana je dr. sc. Sanja Slavica Matešić, pročelnica Upravnog odjela za zaštitu okoliša i komunalne poslove Šibensko-kninske županije.”, stoji u poriopćenju.

Odluku u pdf-u možete preuzeti na linku ispod.

Odluka

I. Š.

Foto: Arhiva Hukneta

Studijsko putovanje u okviru projekta Čarobni svijet


Stručnjaci koji sudjeluju u projektu Čarobni svijet otišli su na trodnevno studijsko putovanje u Zagreb. Prilikom osmišljavanja studijskog putovanja, vodilo se računa o svrsi Projekta. Stoga su dogovoreni sastanci i obilasci koji će stručnjake dodatno informirati i pružiti im širu sliku.

Stručnjaci su obišli Centar za pružanje usluga u zajednici i savjetovalište Luka Ritz, Udrugu Roda, Udrugu Hrabri telefon te Pučko otvoreno učilište Korak po korak. Svi sastanci bili su izrazito korisni jer su pružili priliku za razmjenu iskustava stručnjaka u velikom gradu i stručnjaka koji dolaze iz mnogo manjeg grada. Znakovito je kako unatoč različitom okruženju dijele jednaku izraženu potrebu za podrškom u zajednici te slične probleme koji se tiču financiranja i pronalaska adekvatnog prostora za obavljanje aktivnosti. Uz razmjenu iskustava, stručnjaci su dobili mnoštvo savjeta i korisnih informacija koje će koristiti budućem radu Udruge Čarobni svijet i njezinom daljnjem razvoju u cilju pružanja što bolje podrške djeci, mladima i obiteljima u našem gradu. Nadalje, povezivanje organizacija, „ispružena ruka suradnje“ i međusobna podrška organizacija doprinose kvalitetnijem radu i pružaju obostrano zadovoljstvo.

Udruga „Čarobni svijet“ u partnerstvu s Centrom za socijalnu skrb Knin provodi projekt Čarobni svijet UP.02.1.2.01.0004 koji je u potpunosti financiran iz Europskog socijalnog fonda.
Vrijednost projekta je 736.295,28 kuna.

Huknet/sponzorirani članak

Šef županijskog Stožera snimljen na večeri, on tvrdi da nije kršio epidemiološke mjere: ‘Dogovorili smo se, našli te jeli i pili’


Fotografija na kojoj je Nikola Blažević, načelnik Županijskog stožera civilne zaštite i zamjenik župana Šibensko-kninske županije na večeri s još šest osoba poslana je danas medijima uz tvrdnju da je nastala 12. siječnja u restoranu hotela Ivan u Kninu, piše Šibenik IN.

Ovaj portal piše da im se Blažević cijeli dan ne javlja, a o svemu se večeras oglasio putem Facebooka. Tvrdi da nije kršio epidemiološke mjere, ali ne poriče da je riječ o nedavno nastaloj fotografiji. Iz hotela pak tvrde da kod njih nikakva večera nije organizirana.

Čim je fotografija danas stigla na redakcijski mail iz Šibenik In-a su kontaktirali Blaževića, ali on im nije uzvraćao pozive ni poruke. Nazvali su zatim hotel Ivan u Kninu. Čovjek koji se predstavio kao brat vlasnice hotela kazao je kako Blažević nije nedavno bio u njihovom restoranu te kako večere organiziraju isključivo za goste hotela strogo se pridržavajući epidemioloških mjera.

Budući da je na fotografiji s Blaževićem i Željko Šimunac, zamjenik ravnateljice Razvojne agencije Šibensko-kninske županije, novinari Šibenik IN-a nazvali su i njega. Kada su ga pitali je li zajedno s Blaževićem bio na večeri u Kninu 12. siječnja kazao je da nema komentara.

– Ne mogu sada pričati, zauzet sam – kazao je i poklopio.

Nikolu Blaževića su novinari ovog šibenskog portala i dalje pokušavali dobiti, ali nije im se javio. Potom se nakon što je portal Index objavio razgovor s njim javio novinaru Šibenik In-a i kazao kako je sve što ima reći o fotografiji koja se pojavila objavio na svom Facebooku.

Evo što je Blažević objavio na facebooku:

“‘Dana 18. siječnja 2021. godine (ponedjeljak) više medijskih kuća objavilo je tekst kojim se javno insinuira da sam, zajedno sa svojim prijateljima, kršio epidemiološke mjere i organizirao večeru za kolege iz Hrvatske demokratske zajednice. Objavljena informacija nije ni istinita ni vjerodostojna, jednako kao što nisu vjerodostojne konotacije kojima se privatno druženje nekolicine povezanih osoba dovodi u vezu s kršenjem epidemioloških mjera. Fotografija koja je objavljena u medijima, a na kojoj 7 (sedam) osoba sjedi za zajedničkim stolom nije nastala u ugostiteljskom objektu koji bi pružao usluge mimo važećih ograničenja propisanih odlukama nacionalnog stožera civilne zaštite. Nadalje, ni broj okupljenih osoba nije suprotan odluci nacionalnog stožera koja propisuje ograničenje broja osoba na privatnim okupljanjima kakvo je bilo i ono koje je objavljeno na prijepornoj fotografiji. Na predmetnom okupljanju nisam bio nazočan službeno nego privatno, nisam ga organizirao ja, nego moj bliski rođak proslavljajući važan obiteljski događaj koji nema nikakve veze s Hrvatskom demokratskom zajednicom čiji sam član. Na istom se nalaze osobe koje poznajem 20 i više godina te nije prekršena nijedna epidemiološka mjera na štetu drugih fizičkih ili pravnih osoba.

Zaključno, fotografija jest autentična u odnosu na osobe koje se na njoj nalaze, no sve ostalo što se negativno konotira spram predmetne fotografije nije ni istinito ni vjerodostojno. Živimo u vremenu u kojem dodatni dodir prsta (namjeran ili nenamjeran?!) može prouzročiti medijsku zainteresiranost, zlurade konstrukcije, te osudu bez suđenja i prava na obranu. Kaj god, što bilo da bilo, neću dopustiti nikome pa ni zainteresiranoj javnosti da ulazi u moj dom i u moj život. U ovom konkretnom slučaju čuo sam se s ljudima iz svog okruženja. Dogovorili smo se, našli te jeli i pili o trošku onoga koji nas je pozvao da se nađemo u reduciranim uvjetima prilagođenim epidemiološkoj situaciji. Privatnim angažmanom nisam ugrozio nikoga, a javnim…, i dalje nastavljam biti odgovoran’, napisao je Blažević.

Šibenik IN podsjeća da je na snazi i dalje mjera zabrane okupljanja više od dva kućanstva na privatnim okupljanjima, kao i zabrana rada restorana te hotelskih restorana osim za goste hotela.

Izvor: Šibenik IN

NP Krka – Podzemni svijet krša: špilja Stara jametina


Stara jametina najdublji je speleološki objekt u NP „Krka“

Piše: Katia Župan, NP Krka

Smještena je na lijevoj obali rijeke Čikole iznad Punčke drage na nadmorskoj visini od 200 m. Špilja je obrasla gustim raslinjem. Ima dva ulaza, nalik na vrtače, špiljski i jamski. Oba vode u ulaznu dvoranu.

Iako se u svojem imenu naziva jametina, s obzirom na prosječni nagib kanala, prema speleološkoj klasifikaciji, ovaj se objekt ubraja u špilje. Gotovo u potpunosti je prohodan bez upotrebe speleoloških tehnika, s izuzetkom samo jedne 4-metarske vertikale.

Stara jametina razgranati je speleološki objekt, istražen u duljini od 188 m i dubini od 85 m. Daljnje napredovanje onemogućuju uske pukotine. Špilju karakteriziraju veliki prostori međusobno odijeljeni uskim kanalima, pa je prirodno podijeljena u četiri cjeline, odnosno dvorane. Krase je lijepi stalagmiti.

Prosječna temperatura zraka u cijelom objektu iznosi 11,9 °C, no kada se izuzme ulazna dvorana, koja je jako podložna utjecaju vanjskih vremenskih uvjeta, prosječna temperatura zraka iznosi 12,4 °C. Relativna vlažnost zraka u objektu, s izuzetkom ulazne dvorane, u kojoj vlažnost, poput temperature, znatno ovisi o vanjskim vremenskim uvjetima, iznosi 100 %.

U Staroj jametini obitava vrlo raznolika špiljska fauna. Prema ekološkoj klasifikaciji špiljskih svojti, naseljavaju je troglobionti, troglofili, subtroglofili i troglokseni. Ukupno je evidentirano više od pedeset svojti životinja među kojima je velik broj endemskih svojti Dinarida i Hrvatske. U špilji obitava i Verhoeffiella margusi, troglobiontna vrsta skokuna koji je stenoendem NP „Krka“.

Na području speleološkog objekta Stara jametina od 2018. godine provodi se, jedinstveno u Hrvatskoj, istraživanje okolišnih parametara s ciljem utvrđivanja brzine trošenja stijena i snižavanja površine (denudacija), te klimatskih i paleoklimatskih značajki krša područja NP „Krka“.

Više o špilji pročitajte ovdje.

Djeca iz Čarobnog svijeta posjetila Split


Piše: Čarobni svijet

U sklopu projekta Čarobni svijet UP. 02.1.2.01.0004 za ciljanu skupinu je organiziran izlet u Split.

Cilj izleta je druženje te obilazak grada i jedne znamenitosti što je u potpunosti i ostvareno. Kroz jednodnevni izlet djeca su uz stručno vodstvo obišla rivu, Dioklecijanovu palaču, upoznala njene dijelove – podrume, Peristil, Vestibul, katedralu Sv. Dujma, ali doznali i crtice iz života cara Dioklecijana.

Na izlazu kroz sjeverna vrata prošli smo i kraj Grgura Ninskog. Put nas je doveo do Hrvatskog narodnog kazališta Split gdje su djeca uz vodstvo ljubaznog domaćina gospodina Sinišu Vukovića obišli kazališnu dvoranu, ali i popratne prostorije koje svaka za sebe doprinose stvaranju kazališnih izvedbi, a skrivene su od očiju javnosti.

Sve nas je pozdravio intendant gospodin Srećko Šestan te nas pozvao na predstavu čim se za to stvore uvjeti s obzirom na situaciju s korona virusom. Zahvaljujemo na pozivu i veselimo se sljedećoj suradnji. Marmontovom ulicom uputili smo se prema pjaci i restoranu. Nakon ručka i slobodnog vremena ispunjenog druženjem i smijehom vratili smo se u Knin.

“Udruga „Čarobni svijet“ u partnerstvu s Centrom za socijalnu skrb Knin provodi projekt Čarobni svijet UP.02.1.2.01.0004 koji je u potpunosti financiran iz Europskog socijalnog fonda.

Sponzorirani članak

Sutra akcija darivanja krvi


Prva ovogodišnja akcija dobrovoljnog darivanja krvi u organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Knin uz suradnju s KBC-om Split – Odjelom za transfuziju krvi, održat će se sutra, u četvrtak, 14. siječnja od 8 do 13 sati u prostorijama Crvenog križa u Ulici Filipa Grabovca broj 1.

I. Š.

Autom pokosio drvenu nadstrešnicu u Zvonimirovoj


U ulici Kralja Zvonimira, nasuprot ureda Hrvatske gospodarske komore, dogodila se prometna nesreća oko 23:30 sati – vozač je udario u drvenu nadstrešnicu i betonske posude za cvijeće koje su se nalazile na pločniku, izvijestio je Feral News.

Srećom, bilo je kasno navečer pa u tom trenutku nikog nije bilo na pločniku.

Cesta je otvorena za promet.

Tekst i foto: Feral News

Predstavljamo sedam kninskih rijeka


Kroz naš grad protječe ukupno sedam rijeka.

Osim tih sedam, na administrativnom području Grada Knina ima njih još poput Došnice u Golubiću ili Mračaja u Strmici no one se ne mogu nazvati kninskim rijekama jer nemaju veze sa samim gradom.

Kriterij da bi se rijeka nazvala kninskom je vrlo jednostavan – da protječe kroz grad ili u neposrednoj blizini grada, odnosno još konkretnije – da se s rijeke vidi kninska tvrđava.

A kninska tvrđava vidi se s ovih sedam rijeka – s Krke, Butižnice, Radljevca, Kosovčice, Krčića, Orašnice i Marčinkovca.

Predstavljamo u ovom članku pojedinačno svaku od ovih rijeka i to redoslijedom – po duljini toka.

Marčinkovac ima duljinu toka pet kilometara. Isto toliko je duga i Orašnica. Krčić je dug 10,5 kilometara, Kosovčica 15 kilometara, Radljevac 20 kilometara, Butižnica 38 kilometara, a Krka 72,5 kilometra.

Tim redosljedom ćemo ih i predstaviti..

MARČINKOVAC

Ovo je jedina kninska rijeka koju geografi nisu istraživali i o kojoj nema niti jednog znanstveno istraživačkog zapisa. Nakon što pročitate tekst, bit će vam jasno zašto se nitko nije htio „bakćati“ s ovim vodenim tokom.

Užasno komplicirana rijeka! Morao sam napraviti pravo malo istraživanje da je „provalim“. Jer ova rijeka ima šest rukavaca i netko neupućen bi ovdje izbrojao šest rijeka.

Najprije sam obavio razgovor sa starim mještanima, a onda krenuo u terensko istraživanje, odnosno praćenje korita svih tih rukavaca. A to je uključivalo samoozljeđivanje prolaskom kroz neprolazno grmlje, upadanje u vodu i poluživo blato, neovlašteni ulazak u tuđe posjede, razgovor s psima čuvarima i slične nimalo simpatične dogodovštine.

Dakle, najkompliciranija od sedam kninskih rijeka je Marčinkovac ili Čikola (razlikovati od drniške Čikole) zbog svojih sumanutih rukavaca.

Počnimo od izvora.

Ova rijeka izvire iz Šimića vrela (iz kojeg se pitkom vodom napaja cijeli Knin). Nekoliko stotina metara od samoga izvora rijeka se račva na dva rukavca. To račvanje nastalo je radom ljudskih ruku, još iz davnih dana, kako bi se natopila obradiva polja i gradili mlinovi. Lijevi rukavac zove se Marčinkovac, a desni Čikola.

Idemo dalje.

Marčinkovac se zatim sam dijeli na dva rukavca i spaja se u jedan kod Kotaraševog mlina.

Čikola se također dijeli na dva rukavca koja se spajaju nedaleko od „Tri jablana“.

Dva glavna rukavca, Marčinkovac i Čikola opet se stapaju u jednu rijeku oko tristo metara ispod Kotaraševog mlina, a obje nose podjednako vode.

A onda se rijeka, da bi potvrdila status najkompliciranije – opet račva na dva rukavca ispod prvog zelenog željezničkog mosta, ispod Sinobadove glavice. Jedan se rukavac ulijeva u Butižnicu ispod Bulnoga mosta, a drugi stotinjak metara prije.

Duljina toka ove rijeke koja nikad ne presuši je oko pet kilometara. Slika koju vidite je jedan od rijetkih trenutaka ove rijeke kada je cjelovita – bez rukavaca.

Ova rijeka ima još naziva poput Kotlarica i Mlinarica.

Za izvor ove rijeke, poznatiji kao Šimića vrelo, vežu se i mistične priče. Dvjestotinjak metara od izvora nalaze se visoke stijene (kukovi) unutar kojih je nekad bio prolaz za veliko podzemno jezero.

Taj prolaz je sad zazidan, zbog bojazni da netko ne bi zatrovao vodu, jer se grad Knin napaja vodom iz toga jezera.

U svojoj knjizi iz 1878. “Prirodni zemljopis Hrvatske”, Vjekoslav Klaić piše: “…Nedaleko odatle uzdižu se sa svake strane po jedan, a jedan u sriedi do deset metara visoki kamen, nazvan Uzdah-kamen. Ispod tog kamena kao na vrata ulazi se u jedno čarobno jezero. O tom kamenu i jezeru prosti puk svakojakih čudnih basna povieda, ali mu je jedna i istinita, ona naime, da je glasoviti junak i četovođa fratar Kesica, izagnavši Turke iz Drniša, gonio jih do Uzdah kamena i u to jih jezero mnogo natjerao”.

ORAŠNICA

Orašnica izvire južno od Vrpolja u sjevernom rubu Kninskoga polja podno Crvena kuka (492 m) na kontaktu jurskih vapnenaca i dolomita. Otječući prema jugu proširuje svoju aluvijalnu ravan koja se kod glavice Monti (254 m) spaja s ravnicom Krke.

Orašnicu hrani nekoliko vrela od kojih je najjače Crno vrelo kod Jelića.

Gornji dio toka Orašnice je potpuno ekološki očuvan, dok je donji u cijelosti reguliran zemljanim i betonskim nasipima kako bi se Knin zaštitio od poplava i isušile močvare u kojima su obitavali malarični komarci.

Orašnica je duga pet kilometara. Nekad se u Krku ulijevala kod današnjeg Vatrogasnog doma, a danas joj je ušće pomaknuto kilometar uzvodno.

Ova kninska rijeka nikad ne presuši.

KRČIĆ

Rijeka Krčić je skrivena u kanjonu usječenom u jugozapadne padine Dinare, dubokom i do 450 metara. Izvire zapadno od sela Kijeva u podnožju 1831 metar visokog vrha Dinara na planini Dinari, najvišeg planinskog vrha u Hrvatskoj. Duga je 10,5 kilometara, uz Topoljski buk ima još dva lijepa slapa, a uz tok rijeke se nalazi i 15 pećina.

Za ovu rijeku znaju svi, a o njoj nitko ne zna ništa, iako je riječ o jednom od najmanje zagađenih vodenih tokova Europe. Krčić je predložak iskonske, nedirnute prirode. Duž rijeke postoje fascinirajući geološki oblici, a sam kanjon spada među najljepše hrvatske krajolike.

Krčić nema stalni tok. Presušuje od sredine srpnja do kraja rujna, ali razdoblje presušivanja u izrazito suhim godinama zna potrajati i do sredine studenoga. Fenomen presušivanja Krčića još nije znanstveno dovoljno izučen.

Naime, Krčić presahne iako na njegovom izvoru postoji stalni protok vode koji ni za ekstremno suhih razdoblja ne pada ispod jednog prostornog metra u sekundi. Pretpostavlja se da rijeka ponire, ali nije poznat odnos podzemnih voda Krčića i izvora rijeke Krke.

Osim ekološke očuvanosti i fascinantne ljepote, ono što ovu ćudljivu malu rijeku čini drugačijom od svih drugih je njeno ušće. Krčić se nakon kratkog čudesnog toka, spektakularnim slapom, koji se zove Topoljski buk ili slap Krčić ulijeva u izvor rijeke Krke.

Do ušća Krčića se može doći pješice ili automobilom kroz selo Kovačić, tri kilometra sjeveroistočno od Knina, a do izvora se može i cestom od Kijeva. Duž cijelog toka Krčića postoji i za automobile prohodna neasfaltirana cesta (stara cesta Knin-Split, odnosno Knin-Vrlika, poznata kao Napoleonova cesta, izgrađena 1784. godine). Pješaku treba oko dva i pol sata hoda od ušća do izvora.

KOSOVČICA

Glavno vrelo Kosovčice je u Riđanima kod Borića. Ovo vrelo kao i niz susjednih u jugoistočnom rubu polja uvjetovano je kontaktom vapnenaca s nepropusnim verfenskim i dolomitičnim naslagama u podlozi.

Kosovčica sabire vodu i s brojnih vrela sa zapadne i istočne strane Kosova polja te iz središnjeg dijela ravni podno verfenskih glavica. Na zapadnom rubu Kosova polja javlja se šest nestalnih vrela, a na istočnom sedam, od kojih su neka stalna. Ova su vrela na kontaktu višeg vapnenačkog okvira s nižim nepropusnim trijaskim naslagama.

Ljeti joj je protok vrlo slab, ali u kasnu jesen i proljeće nabuja pa poplavi donji dio polja prije utoka u Krku. Razlivena voda Kosovčice napaja Šarena jezera i Burumsko jezero.

Kosovčica je zanimljiv i slikovit vodeni tok. Ulijeva se u Krku u blizini Kapitula.

Na slici – ušće Kosovčice (desno) u Krku (lijevo), blizu Kapitula.

Duga je 15 kilometara i nikada ne presušuje.

RADLJEVAC

Rijeka Radljevac izvire u Plavnu, a ulijeva se u Butižnicu u Kninu blizu Bulnoga mosta.

Plavanjsko polje formirano je na kontaktu triju petrografskih zona: verfenskih škriljavaca, trijaskih dolomita i manjih krpa vapnenca. Ovakav sastav pogoduje vrlo snažnoj eroziji izvorišnih krakova pa Radljevac nanosi znatne količine materijala u Butižnicu.

U ljetnim mjesecima ova rijeka presuši. Duljina njenog toka je oko 20 kilometara. Po rijeci je naziv dobilo i selo blizu Plavna.

Evo i par crtica o ovoj rijeci iz “Kninskog rječnika”:

“Radljevac je jedna prekrasna, tipično planinska rječica koja je nekad u svom radljevačkom i plavanjskom koritu imala puno slapova, brzaca, prezida i bukova u kojima su se kupala djeca. Bila je puna pastrva, mrenova, rakova i zmija. Imala je i dosta mlinova koji su osamdesetih prestali s radom. Vodu Radljevca su seljaci koristili za natapanje škrte dalmatinske zemlje sistemom kanala. Inače, Plavanjci su se rugali Radljevčanima kako su oni, jer su malo selo – rep od Plavna. Radljevčani su im odgovarali da su Plavanjci – ono ispod repa”.

BUTIŽNICA

Rijeka Butižnica (netko je zove Brzica, a netko i Matica) desna je pritoka Krke. Duga je 39 kilometara i ima sedam pritoka: Duler, Bošnjančicu, Crni potok, Mračaj, Došnicu te kninske rijeke Marčinkovac i Radljevac.

Butižnica izvire na prijevoju Kaldrma u Lici. Nastaje iz tri izvorišna kraka: Dugoga polja, Zavlake i Jelenačke drage.

Ova je rijeka stalna pritoka Krke i jedina nema karakteristike krške rijeke. Planinski reljef i petrografski sastav osnovni su faktori obilnosti i konstantnosti Butižnice.

Stoljećima je zadavala velike brige Kninu jer je izazivala velike poplave. Butižnica se tada u Krku ulijevala podno sjevernog dijela brda Spas (kod današnjeg prenoćišta “Bićanić”). Najveće poplave su se dogodile 1846., 1882. i 1894. godine.

U dva navrata, od 1850. do 1860. i od 1892. do 1896. trajali su obimni radovi na produbljivanju korita rijeke Krke na ušću Butižnice te regulaciji donjeg toka Butižnice i njenog desnog pritoka, rijeke Radljevac, ali to nije riješilo problem pa je izgrađen nasip koji je ušće Butižnice pomaknuo dva i pol kilometra nizvodno (danas to ušće nosi naziv Sastavci). Taj su nasip 1915. godine probile velike vode pa je izgrađen novi, veći i čvršći, 1923. godine.

Godine 1981. na Butižnici je, u gornjem dijelu Golubićkog polja, izgrađena hidroelektrana, a dio toka rijeke ukroćen je umjetnim jezerom. Nažalost, tim zahvatom je ‘ubijen’ 30 metara visoki Golubićki vodopad preko kojega se voda prelijevala iz Golubićkog u Kninsko polje.

Za Butižnicu se veže i više legendi.

Između brda Spas i Žagrovica, gdje Radljevac i Marčinkovac utječu u Butižnicu, nalazi se Bulin ili Bulni most.
Legenda kaže da ‘neka “gizdava bula’, Turkinja bi zaljubljena u nekoga ‘kršćanskoga junaka’.
Bulin brat u borbi ubi tog ‘kršćanskog junaka’, njezinog ljubljenog, a ona se žalosna zbog toga utopi i most po njoj dobi ime.

Jedna, još starija legenda veže se za Butižnicu.

Rimski kroničar Dion Kasije, nakon što je 9. godine poslije Krista slomljen otpor ilirske Ardube (za koju neki pretpostavljaju da je bila na sjevernom dijelu brda Spas) piše: „Ponosne ilirske žene sa djecom u naručju bacaju se za zidina grada u vatre koje plamsaju svud okolo te u rijeku samo da ne postanu rimske robinje“.

KRKA

Čarobna i enigmatična rijeka. Zrači svojom meditativnom mirnoćom. Sve do slapova. Tamo se mirnoća pretvara u snagu koja oduzima dah.

Jedna je od najljepših i najneobičnijih, ali i najzagonetnijih europskih rijeka. Ni danas se pouzdano ne zna gdje joj je izvor. Ne zna se točno ni gdje je njezino ušće, ali se zna da njena jezera u stvari nisu jezera.
Njeni najljepši ukrasi – slapovi nisu tek fizičke zapreke u vodenom toku nego živa bića koja se rađaju, rastu i umiru.

Krka ima 2 sutoka, 5 pritoka, 7 slapova i 11 jezera. U njenim vodama, jezerima, močvarama, kanjonima i na obalama živi 222 vrste ptica, 8 vrsta vodozemaca, 19 vrsta gmazova, 46 vrsta sisavaca, 18 vrsta netopira, 10 vrsta zmija, 9 vrsta zvijeri, 3 vrste kornjača, 6 vrsta guštera, 8 vrsta žaba, 101 vrsta kornjaša, 860 vrsta biljaka te 18 vrsta slatkovodnih riba, od kojih čak 10 endemskih.

Krka je ihtiološki najbogatija rijeka jadranskog slijeva. Iako su u nju unijete tri riblje vrste, ona ipak ima očuvanu izvornu ihtiofaunu, pa je cijenjena kao ihtiološki spomenik najviše svjetske kategorije. Osim po brojnosti ribljih vrsta, Krka je prvorazredni spomenik prirode po brojnosti i raznovrsnosti ptica, pa spada među najvrjednija ornitološka područja Europe.

Dužina Krke je 72,5 kilometra, površina porječja je 2.083 kilometra četvorna, a ukupni pad je 242 metra. Krka teče Podinarjem, Kninskim poljem, Prominom, Bukovicom, šibenskom Zagorom i šibenskim primorjem.

Krka ima 7 slapova: Bilušića buk, Brljan, Manojlovačke slapove, Rošnjak, Miljacku, Roški slap i Skradinski buk. Krka tvori i 11 jezera i to Prukljansko, Veliki vir, Veliki golubinjak, Mali golubinjak, Pile, Veliko jezero, Jezero nad Palinama, Šupukovo, Visovačko, Brljansko i jezero Babić. Pritoke Krke su Kosovčica i Čikola – lijeve, te Orašnica, Butižnica i Guduča – desne. Krka ima i 8 otoka: Visovac, Dračevica, Ivanjac, Kalički busen, Marcelinuša, Veliki busen, Mali busen i Bara sv. Jere.

Još se pouzdano ne zna gdje Krka izvire (iako je službeni podatak da izvire ispod slapa Krčić), niti gdje se ulijeva u more. Ne zna se ni točna površina njenog porječja.

Službeni podatak govori o 2.083 kilometra četvorna, neki drugi podaci govore o 2.610 kilometara.

Znanstvenici nisu uspjeli otkriti ove enigme unatoč višegodišnjem istraživanju, ponajviše zbog posebnosti krškog područja kojim Krka teče, odnosno zbog nemogućnosti određivanja granica prema vododijelnicama vidljivim na reljefu kao i zbog složene nevidljive mreže podzemnih vodenih tokova, šupljina i poroznih masa.

Znanstvenicima posao otežavaju i velike razlike između ljetnog i zimskog porječja Krke.

Ljeti presahnu mnoge izdašne pritoke, a zimi ne samo što je u njima obilje vode, nego im se pridruže i vode iz porječja drugih rijeka. Tada do Krke dopiru vode iz Like, iz Gackog polja, pa čak i iz Bosne.

Tek kad znanstvenici uspiju približno točno istražiti pritjecanje podzemnih voda u Krku moći će se pouzdano zemljopisno odrediti u kojoj mjeri je Krka dalmatinska, lička ili bosanska tekućica, a koliko je u pravu narod koji već vijekovima tvrdi da Krku rađa planina Dinara.

Glavni izvor rijeke Krke nalazi se u špilji ispod sedrene barijere Topoljskog buka. Taj izvor krški je fenomen koji je dobro geološki i speleološki izučen, ali nije do kraja odgonetnut. Pretpostavlja se da nedaleko od otvorenog toka Krčića postoji podzemni vodeni tok koji djeluje kao otvoreni. Kroz sifon izvora speleolozi su uspjeli doći do spilje ispod slapa. Izdašnost ovog izvora je od 80 do 95 pošto vode svih Krkinih izvora.

Izvor Krke koji se zove Mali izvor, nalazi se uz lijevu obalu Krke, 150 metara nizvodno od Glavnog izvora. Taj je izvor neovisan o glavnom izvoru, a izdašnost mu je 10 do 15 pošto ukupnih voda Krkinih izvora.

Takozvani treći izvor rijeke Krke treba tražiti na lijevoj obali, pedesetak metara nizvodno od glavnog izvora. Izdašnost mu je 3 do 5 posto ukupnih voda Krkinih izvora.

Krčić i Krka su u ne tako davnoj geološkoj prošlosti bili jedna rijeka. O tome postoje brojni dokazi, a najvažniji je postojanje naslaga mrtve sedre visoko iznad sadašnjeg korita Krčića. Ta rijeka izvirala je ispod Dinare, a u more se ulijevala daleko izvan Šibenske luke. Vjerojatno je završavala deltom, a njezin kanjon bio je današnji morski tjesnac između otoka Drvenika i istočnih obala otoka Zlarina. S vremenom, zbog promjene klime, ali i djelovanjem čovjeka Krčić je postao periodična tekućica, a izvorom Krke se počelo smatrati nepresušno vrelo ispod Topoljskog buka u podnožju brda Krševca. Tako su od jedne rijeke nastale dvije, ali neupućene i danas zbunjuju.

Onaj tko ne zna tu tajnu teško ce prepoznati gdje završava jedna, a počinje druga rijeka. Njihova se veza očituje i u imenu Krčića koje je deminutiv imena rijeke Krke.

Krka je imala i Bobodolsko jezero koje više ne postoji. Nalazilo se nekoliko kilometara nizvodno od Knina na samom ulazu u kanjon Krke. Bilo je dugo 1100, a široko oko 300 metara. Mnogi su smatrali da je taj dio toka rijeke Krke, na prijelazu iz prostranog Kninskog polja u uski kanjon bio najljepši, no priroda je morala ustuknuti pred potrebama i snagom čovjeka. Kako bi grad Knin i Kninsko polje bili zaštićeni od poplava, u četiri su navrata (1834., 1895., 1953. i 1954. godine) miniranjem sniženi Bilušića buk i Čavlinov brzac. Tako je omogućeno lakše otjecanje velikih voda Krke, a Bobodolsko je jezero pretvoreno u polje.

Najpoznatije životinje koje žive na području Krke su šišmiši i čovječja ribica.

Kanjon rijeke Krke cijelom je svojom dužinom nastanjen šišmišima. Na području Krkinog Nacionalnog parka živi čak 18 vrsta tih letećih sisavaca. Populacija šišmiša u kanjonu Krke, ali i kanjonu Čikole sustavno se istražuje, pa se zna da su najvažnija i najbogatija staništa šišmiša Skradinski buk, kanjon rijeke Čikole kod tvrđave Ključ, Roški slap, izvor-špilja Miljacka i područje Manajlovačkih slapova. U špilji Miljacka obitava najveća poznata kolonija dugonogih šišmiša u Europi.

Čovječja ribica spada među najneobičnija živa bića na planeti Zemlji. Taj vodozemac živi samo u podzemnim vodama krša i izvanredno je rijedak. Diše plućima, ali tijekom cijelog života zadržava vanjske škrge i dva para škržnih pukotina. U vodi hladnijoj od 16 stupnjeva Celzija rađa žive mlade, a u vodi toplijoj od 16 stupnjeva leže jaja. Tokom speleoloških istraživanja na području Nacionalnog parka Krka otkriveni su primjerci čovječje ribice u špiljama oko izvora Miljacke u središnjem dijelu toka Krke.

Krka ima i svoja praimena: Katarates, Tyrus, Titius i Kerka.

Na dijelu toka Krke (46 kilometara toka) osnovan je Nacionalni park Krka.

Tekst i foto: Ivica Šimić

Pet tisuća kuna od Grada za prvu bebu u 2021.


Maleni David je prva beba rođena u Šibensko-kninskoj županiji. Rođen je noćas 34 minute iza ponoći u kninskom rodilištu.

Kninski gradonačelnik Marko Jelić je večeras zajedno sa zamjenicom Kristinom Perić posjetio odjel ginekologije na kojem se nalaze majka i beba te je djelatnicima odjela uručio prigodne poklone koje su oni predali Davidovoj majci.

Grad Knin je također uručio i čestitku u kojoj se nalazilo pet tisuća kuna za prvu bebu rođenu u gradu Kninu u ovoj godini.

– Davide, želimo ti sretno i bezbrižno djetinjstvo te obilje zdravlja i božjeg blagoslova da ga u veselju provedeš sa svojom braćom i sestrama i da uvijek budeš na ponos svojim roditeljima – poručili su gradonačelnik i njegova zamjenica.

Izvor: FB Grad Knin

Prva beba u županiji rođena u kninskom rodilištu


Prva beba rođena u Šibensko-kninskoj županiji rođena je noćas, 34 minute iza ponoći u kninskom rodilištu, izvijestio je HRT Radio Knin. Porod je protekao u najboljem redu, a majka i beba su dobro. Dijete je muškog spola, a porodila ga je dr. Dragica Tojčić.

Inače, u Kninu je prošle godine rođeno 147 djece, odnosno pet više nego 2019.

Izvor: HRT Radio Knin

Kako pomoći stradalima: računi i kontakti na jednom mjestu


Potaknuti brojnim upitima građana i institucija koje žele pomoći stanovništvu pogođenom razornim potresom na području Sisačko-moslavačke županije, Stožer civilne zaštite Šibensko-kninske županije sve ljude dobre volje usmjerava na Hrvatski Crveni križ. Svi građani koji su voljni volontirati i tako pomoći stradalima mogu se prijaviti u bazu volontera HCK.

Hrvatski Crveni križ poziva sve one koji žele i mogu pomoći stradalima novčanom donacijom, da donacije uplate na sljedeći račun:
Banka: Privredna banka Zagreb d.d.
IBAN: HR6923400091511555516
Model: HR 00
Poziv na broj: 770
Svrha: Za žrtve potresa u Hrvatskoj

Za uplate iz inozemstva:
BIC ( SWIFT) kod: PBZGHR2X
Banka : Privredna banka Zagreb d.d., Radnička cesta 50, 10000 Zagreb, Croatia
Korisnik: Croatian Red Cross, Ulica Crvenog kriza 14, 10000 Zagreb, Croatia
Podaci o uplati: Za žrtve potresa u Hrvatskoj

Uplate se mogu izvršiti i mobilnim bankarstvom putem barkoda.

Stanovništvu koje se suočava s posljedicama razornog potresa pomoći možete i pozivom na broj 060 9011. (Cijena poziva iznosi 6,25 kuna, u iznos je uključen PDV kao i naknada teleoperateru.

Pravne osobe se mogu javiti Hrvatskom Crvenom križu na e-mail adresu: donacije@hck.hr, a u međuvremenu je kreirana i mail adresa: potres.petrinja@mup.hr na koju se također upućuju pravne (i fizičke) osobe radi pružanja pomoći potresom pogođenim područjima.

Za sve građane koji žele donirati materijalna sredstva podsjećamo da se donacije obavljaju u najbližim Gradskim društvima Crvenog križa. Svim građanima i tvrtkama koje će se odazvati pozivu za pomoć stradalom stanovništvu Hrvatski Crveni križ od srca zahvaljuje.

“Molimo građane da se drže uputa koje objavljuju Ravnateljstvo civilne zaštite i Hrvatski crveni križ. Svaka pomoć je dobro došla, ali je važno izbjeći stihiju i voditi računa o tome tko upravlja reagiranjem sustava civilne zaštite kao i organizacijom sudionika, operativnih snaga i građana radi ostvarivanja zaštite i spašavanja ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša. Stoga, pomažite organizirano!”, poručili su iz županijskog Stožera.

Grad Knin će uplatiti 150 tisuća kuna pomoći za pogođena područja


Grad Knin je jučer donio odluku da će se u znak pijeteta prema žrtvama potresa odustati od vatrometa za doček Nove godine te da će pogođenim područjima osigurati 150 tisuća kuna, izvijestio je Feral News.

– Grad Knin je odmah reagirao na nesretne događaje u Sisku, Petrinji i Glini. Saznali smo odmah po potresu koji se osjetio i u našem grad. Upravo u to vrijeme smo imali sastanak s partnerom koji je rođeni Siščanin i koji nas je istog trenutka izvijestio o katastrofalnim razmjerima događaja. Tada smo odlučili da ćemo donirati 150.000kn za interventnu namjenu, komentirao je za Feral News gradonačelnik Marko Jelić.

– Isto tako, Grad Knin je prvi reagirao na potres u Zagrebu i tada smo donirali 100.000kn našem glavnom gradu. Osobno sam se čuo s gradonačelnikom Petrinje g. Dumbovićem i prenio mu podršku svih Kninjana i obećao pomoć. Zahvaljujem se sugrađanima na velikom srcu i ljudskoj empatiji kojom su dokazali da se znamo nositi sa svim teškoćama, zatim zahvaljujem se vojnicima, HGSS i svim službama na terenu i posebice našim vatrogascima čiji je tim u Sisku. Izražavamo najdublju sućut sa svima koji su izgubili najmilije i napominjem da je Knin svim svojim kapacitetima spreman pomoći – kazao je Jelić.

Javna vatrogasna postaja grada Knina uputila je jučer, odmah nakon potresa, tim za Sisak.

Danas je i Šibensko-kninska županija donijela odluku o uplati 100 tisuća kuna pomoći Sisačko-moslavačkoj županiji.

Izvor: Feral News

Izbornik